Povratak Željka Obradovića u Partizan u leto 2021. godine predstavljao je jedan od najvećih trenutaka u modernoj istoriji kluba, a skoro pet godina kasnije – došlo je vreme za rastanak.
Posle gotovo tri decenije, 2021. godine najtrofejniji evropski trener seo je ponovo na crno-belu klupu i odmah naglasio da dolazi da gradi – ne da krpi.
Njegov povratak bio je više od potpisanog ugovora; bio je signal početka ozbiljnog projekta čiji su ciljevi dugoročni, strateški i osmišljeni tako da Partizan vrati tamo gde je nekada bio.
Prva sezona bila je udar temelja. Rezultati nisu imali težinu kao kasnije, ali su doneli disciplinu, sistem, novi standard i jasnu viziju.
Partizan je počeo da menja navike, da se vraća profesionalizmu i ambiciji, a igrači su počeli da usvajaju ono što je oduvek bilo zaštitni znak Obradovićevih ekipa – intenzitet, odgovornost i jasan identitet. Klub se tada spremao za mnogo veće stvari.
Druga sezona donela je ključni pomak. Partizan se vratio u Evroligu, što je već po sebi označilo povratak starog identiteta, ali ono što je usledilo pretvorilo je priču u ozbiljan evropski fenomen.
Sezona 2022/23 postala je jedna od najjačih u modernoj eri kluba. Beogradska arena je postala najveća košarkaška pozornica u Evropi. Rekordi posećenosti padali su iz utakmice u utakmicu, atmosfere su "putovale" svetom, a Partizan je ušao u plej-of Evrolige kao ekipa koju više niko nije potcenjivao.
Četvrtfinalna serija protiv Real Madrida postala je deo košarkaškog folklora. Partizan je poveo 2–0, igrao najbolju košarku u Evroligi, a drama i preokret u petoj utakmici samo su pojačali utisak koliko je klub bio blizu odlaska na Fajnal-For.
Paralelno, stigla je i prva velika nagrada – osvajanje ABA lige 2023. godine. Trofej je dočekan kao simbol povratka, prva titula u regionu posle deset godina i potvrda da je projekat sazreo. Obradović je vratio Partizan na mapu, ne samo rezultatski, već i kulturološki.
PEDJA MILOSAVLJEVIC/STARSPORT
Stabilnost, rekonstrukcija i nova potvrda projekta
Treća sezona donela je izazove, odlazak ključnih igrača i turbulentne periode, ali i potvrdu da projekat nije kratkoročan.
U proleće 2024. godine Željko Obradović je produžio ugovor na još dve godine i tada istakao da je Partizan "njegov klub, njegov grad, njegova ljubav". Ta odluka bila je znak da klub ostaje veran istom pravcu, uprkos promenama u sastavu i izazovima koje donosi Evroliga.
Srdjan Stevanovic/Starsport.rs
Sezona 2024/25 donela je najveću rekonstrukciju tima u njegovoj eri, uz dolaske koji su promenili izgled cele ekipe.
Iako se Partizan suočio sa periodima prilagođavanja, nije ostvario plasman ni u plej-in ni u plej-of elite, ali je kraj ipak doneo nekakvu potvrdu ispravnog puta – trofej Superlige Srbije pod palicom Bogdana Karaičića i osvajanje ABA lige 2025. godine, što je bila osma regionalna titula u istoriji kluba.
Time je projekat dobio novu težinu, Partizan je učvrstio status najtrofejnijeg tima u regionu, a Obradović potvrdio da njegova vizija ima kontinuitet i domet koji prelazi jednu sezonu.
Trogodišnja EL licenca, zvučna pojačanja i – rastanak?
Dobijanjem trogodišnje licence za Evroligu, Partizan je tokom 2025. godine zvanično ušao u red stabilnih učesnika elitnog evropskog takmičenja.
Ta odluka otvorila je klub u smeru dugoročnijeg planiranja i predstavljala svojevrsnu potvrdu kontinuiteta projekta koji je započet Obradovićevim povratkom.
Uprava i stručni štab odlučili su da zadrže okosnicu ekipe, igrače koji mogu da "nose" sistem, ali i da tim nadograde ozbiljnim pojačanjima na ključnim pozicijama. Naglašeno je da se ide u novu sezonu sa ambicijom da se napravi iskorak, a iz kluba se nailazilo na izjave koje su budžet za ovu sezonu okarakterisale kao "istorijski".
Ulazak u sezonu 2025/26 doneo je nastavak ritma na dva fronta – Evroligi i ABA ligi.
Partizan je ušao sa jasnom idejom da gradi na postojećim temeljima, delovalo je da će biti zadržana prepoznatljiva energija i identitet igre.
Očekivalo se da će se nova pojačanja brzo uklopiti u sistem, a atmosfera oko ekipe ostala je na očekivano visokom nivou. Klub je faktički nastavio tamo gde je prethodne sezone stao: sa stabilnim budžetom, jasnom strukturom, punom arenom i ambicijom da se drži korak sa evropskim vrhom.
Peđa Milosavljević/Starsport
Ipak, to se izgleda nije ispunilo, kada govorimo o Evroligi. Partizan posle 13 kola ima učinak od 4-9 i kada govorimo isključivo o skoru, to i nije najgori koji su crno-beli ostvarili, pogotovo ako se prisetimo prošle sezone i famoznih 2-8.
Međutim, ovoga puta se čini da se radi o mnogo dubljem problemu. Odnos igrača prema grbu, Obradovićev autoritet i na kraju – ono što vidimo na parketu, igra.
Poslednji poraz od Panatinaikosa u Atini izgleda da je kap koja je prelila čašu. Obradović je ponudio/podneo ostavku, usledila je mini drama sa sastancima i informacijama između njega i kluba, a na kraju se sve završilo zvaničnom rastankom.
I time je zvanično zatvoreno jedno od najintenzivnijih poglavlja modernog Partizana – u svakom smislu.
Nekadašnji turski reprezentativac Bariš Hersek, koji je sa Željkom Obradovićem sarađivao u Fenerbahčeu od 2015. do 2019. godine, podelio je fascinantne detalje o radu sa najuspešnijim evropskim trenerom svih vremena.
Karlik Džons, košarkaš Partizana, govorio je o povratku na teren i odlasku Željka Obradovića iz kluba, nakon pobede nad Zvezdom (79:76) u prvom ovosezonskom derbiju.
Dosad je u B92.sport skeneru tradicija nalagala pojedinačno ocenjivanje učinka svakog košarkaša, ali nakon onoga što se dogodilo u Kaunasu – "papir" ostaje prazan.
Komentari 18
Pogledaj komentare Pošalji komentar