On je pre tri godine smenjen sa mesta izvršnog direktora, nakon što je šest od 11 klubova suvlasnika glasalo protiv njega.
Njegovu funkciju prvo je preuzeo Maršal Glikman, a potom i Paulijus Motejunas, a Bertomeu je, u intervjuu za nemački Frankfurter algemajne cajtung, prvo govorio o svom odlasku.
"Moj naslednik je već zamenjen. Od 2000. do 2022. Evroliga je imala jednog direktora, a od 2022. do 2025. već dva. I to je jedan od razloga zašto je situacija danas ovakva", rekao je Bertomeu.
Pričao je organizaciji Fajnal-fora u Abu Dabiju.
"Pomešana su mi osećanja. Smatram da je neophodno nekada rizikovati, jer organizacija kao što je Evroliga ne može da napreduje bez toga. Ali isto tako sam zabrinut zato što je najvažniji događaj najvažnije evropske lige odjednom van Evrope. To je poslovna odluka, ali Fajnal-for ne bi trebalo da bude samo posao", rekao je Bertomeu.
Alba je objavila da neće igrati u Evroligi naredne sezone, a procurio je spisak učesnika za sledeću sezonu.
"Ako želiš da imaš najveće evropske gradove u svom takmičenju, moraš da se brineš o klubovima iz tih gradova, da im pomažeš. To je odgovornost lige. Ne možeš da ideš protiv tih gradova i tržišta koja su ključna za tvoju budućnost. Primer Berlina mi pokazuje da klubovi razmišljaju kratkoročno – o novcu koji mogu odmah da zarade, a ne o onom koji će dugoročno izgubiti."
Generalni direktor Albe Marko Baldi nedavno je izjavio da je Evroliga u poslednje tri–četiri godine praktično napustila svaku strategiju, a svoje mišljenje o tome izneo je Bertomeu.
"Dok sam ja bio direktor, strategija je bila da Alba Berlin postane suvlasnik Evrolige do 2024. To je bio plan i svi su to znali. Želeli smo da Berlin, Monako i Crvena zvezda budu trajni članovi. To su bile prekretnice za nas. A danas? Niko ne zna koji je plan. Čuju se priče da klubovi koji nisu suvlasnici moraju da plate jedan ili dva miliona evra da bi igrali sledeće sezone. Tako se ne pomaže klubovima. Zato se slažem sa Markom", poručio je Bertomeu.
Komentari 12
Pogledaj komentare Pošalji komentar