Likija: antička mesta u Turskoj

Likija se nalazi u jugoistočnom delu Turske, i predstavlja najzagonetniju drevnu republiku. Iako se malo toga pouzdano zna o ovoj oblasti i njenim stanovnicima, oni su za sobom definitivno ostavili trag. Vide se ostaci fascinantne civilizacije kulturalno različite od ostatka antičkog sveta, a mahom sve ruševine iz tih perioda su pod zaštitom brojnih svetskih organizacija.

Izvor: B92

Izvor: B92

Sreda, 10.06.2009.

07:00

Default images

KSANTOS (KSANT)

Ovaj grad je bio prestonica Likije kao i najveći grad ove oblasti tokom dobrog dela vremena njenog postojanja. Datira još od VIII veka p.n.e. mada nije isključeno da je grad postojao još u bronzanom dobu.

Otkrio ga je englez, ser Čarls Felouz u XIX veku i, nažalost, brojne dragocene iskopine premestio u Britanski muzej, zajedno sa najbitnijim otkrićem – spomenikom Nereid iz IV veka.

Ksantos se nalazi nedaleko od Patare i izlet do Letona ili Ksantosa iz Kalakana ili Fetija lako se može kombinovati sa obilaskom obližnjih plaža i lenčarenjem na istima. Grad je smešten na padini brda, okružen predivnom prirodom, nadgledajući reku Ešen.

Ukoliko idete kolima, nećete imati problema sa snalaženjem jer su putevi dobro obeleženi. Pravo doba godine za dolazak je proleće, zbog lepote prirode.

Sama istorija Ksantosa je dosta nemirna.

Dva puta su stanovnici ovog grada izvršavali masovno ubistvo kako ne bi pali pod vladavinu neprijatelja.

Prvi krvav pir se odigrao tokom najezde Persijanaca. Muškarci Ksantosa su prvo spalili grad, usmrtivši tako žene i decu, a zatim sebi presudili.

Ovo se ponovilo 42. godine p.n.e. kada su grad napali Rimljani, pod komandom Bruta.

Brut je bio zapanjen odvažnošću ovog naroda, do te mere da je vojnicima zagarantovao nagradu za svakog stanovnika Ksanta koga uhvate živog.

Od gradskih atrakcija najpoznatija je grobnica Harpije. Za njom sledi grobnica Pillar koja je svakako jedinstvena u celoj Likiji budući da predstavlja dve grobnice u jednoj.

Ksantijski obelisk je još jedna stvar koju morate videti. Danas dosta okrnjen, ipak je pomogao u identifikovanju i proučavanju likijskog pisma i smatra se za najduži natpis na ovom pismu (250 redova uklesanih u sve četiri strane obeliska).

Ostale atrakcije su amfiteatar, Akropolis br. 1 i 2, Vizantijska bazilika.
Likijski Apolon, rimska kopija grèkog originala, Luvr, Pariz / Photo: Jastrow / Wikimedia Commons
LETON

Leton zapravo nije bio naseobina, već svetilište i to najvažnije svetilište Likije, posvećeno trima nacionalnim božanstvima – boginji Leto i njenim blizancima, Artemidi i Apolu.

Leton se nalazi na manje od 10 km južno od Ksantosa. Ova dva mesta se često pominju zajedno, ne samo zbog činjenice da su prostorno bliski; Ksantos je u prošlosti rukovodio Letonom.

I jedan i drugi su, zbog neprocenjive arheološke vrednosti pod zaštitom UNESCO.

Leton je lepo mesto za romantike, budući da je na vodi što stvara sjajnu podlogu za bujnu vegetaciju i prelepu prirodu.

Sa druge strane voda je i danas ometajuć faktor jer usporava i ometa iskopavanje ruševina, koje je započelo 50ih godina prošlog veka.

Od atrakcija koje morate videti nalaze se ruševine hramova tri božanstva.

Najveći i najočuvaniji je hram boginje Leto, najverovatnije sagrađen u V veku p.n.e.

Tu su još i bazilika i jedan od najlepših amfiteatara sagrađenih u Helenističkom periodu, uz to i dobro očuvan.

TLOS
Photo: Junkmale2000 / Wikimedia Commons
Jedan od najmoćnijih gradova drevne Likije a ujedno i jedan od najstarijih, Tlos se nalazi blizu modernog seoceta pod nazivom Kale Asar.

Postoje neki dokazi da je Tlos bio član Likijske federacije još od II veka p.n.e.

Natpisi nam govore da je stanovništvo bilo podeljeno u deme, od kojih su tri poznate i nose imena velikih likijskih legendarnih heroja – Bellerophon, Sarpedon i Iobates.

Kao i Ksantos, razotkrio ga je Čarls Felouz 1838. godine.

Tlos leži na zapadnoj strani doline Ksantos i njime dominira akropolis.

Spoj raznovrsnih kultura tokom dugog perioda je zaslužan za šarenolikost grada.

Sada Tlos koegzistira uz selo Yaka i polja pomorandži su odličan prizor na poljima ova dva spojena mesta.

Akropolis – nadgleda dolinu sa plodnim poljima i pruža lep pogled na planine u daljini.

Ovde se mogu videti brojni sarkofazi i kamene grobnice. Na vrhu je utvrđenje Kanlı Ağı (krvavi Ali), ozloglašenog Otomanskog age.

Sa vrha utvrđenja se (na koje se uopšte nije naporno popeti) odlično vidi cela dolina.

Belerofonova grobnica – predstavlja interesantan momenat likijske legende na kojoj je reljef poznatog heroja kako jaše na Pegazu, krilatom konju. Po predanju, Belerofona je zbog neprikladne ljubavne afere sam kralj Iobates poslao da ubije Himeru, čudovište koje bljuje vatru. Uz pomoć vernog Pegaza, kojeg mu je sama boginja Atina poklonila, heroj je ubio čudovište i potom se oženio kraljevom ćerkom. Njihovi potomci su dalje bivali vladari Likije.

Stadion – nalazi se ispod akropolisa i datira iz perioda Rimljana. Može da primi do 2,500 ljudi.

Kupatila – u Tlosu se nalaze dva kupatila, jedno do dugog. Veće kupatilo je i dan danas impresivno i sadrži tri velike prostorije jednake veličine.
Photo: offwhitehouse / Flickr
TERMESOS

Termesos je jedna od najinteresantnijih drevnih atrakcija u Antaliji. Nalazi se unutar Gulluk Dag Milli Parki, velikog nacionalnog parka, na nekih 34 km severozapadno od centra grada. To je veličanstven psidijski grad sagrađen na 1050 m nadmorske visine u okviru planinskog venca Taurus, a danas je pod zaštitom UNESCO.

Uprkos očiglednom uticaju Likije, ovaj drevni grad su osnovali Solimci koji su živeli u psidijskoj oblasti. O tom narodu se ne zna mnogo; najverovatnije su bili anatolijskog porekla.

Termesos je bio jedan od malobrojnih gradova koje Aleksandar Makedonski nije mogao da osvoji.

Sam prilaz gradu je poteži. Uspon je dug i naporan, čak i za one u izvrsnoj kondiciji.

Za posetu se preporučuju jutarnji časovi jer podne može biti nepodnošljivo što se vrućine tiče, a flaša vode i grickalice za uz put su neophodni.

Tokom uspona vide se ruševine kapija i grada i predivna planinska priroda.

Na ulasku u park čekaju vodiči koji umeju da se isplate ukoliko vas zaista zanima arheologija budući da nema nekih posebnih smernica i obeležja osim onih koje upućuju na glavne i očigledne atrakcije.

U donjem gradu se nalaze osmatračnica, Hadrijanovi propileji i hram posvećen caru Hadrujanu i boginji Artemidi kao i antička cisterna.

Iza velike kapije smešteni su gimnazija i kupatila.

Dragocenost gornjeg grada je neverovatan amfiteatar sa koga se pruža sjajan pogled.

Posete Termesosu su uglavnom na meniju brojnih turističkih agencija, kao jednodnevni izleti iz obližnjih gradova i izletišta.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: