1193 – Umro je arapski državnik i vojskovođa Saladin, sultan Egipta i Sirije, osnivač dinastije Ejubida, koji je 1187. porazio krstaše kod Hatina i osvojio veliki deo Sirije i Palestinu s Jerusalimom. Tako je posle 88 godina okončao franačku okupaciju Jerusalima, što je izazvalo Treći krstaški rat. Važio je za mudrog i verski tolerantnog vladara. Saladin je do danas ostao mitska ličnost arapske istorije i kulture, iako po etničkom poreklu nije bio Arapin nego Kurd.1461 – U engleskom "Ratu ruža" Edvard od Jorka preuzeo je presto kao kralj Edvard IV.1678 – Rođen je italijanski kompozitor i violinski virtuoz Antonio Vivaldi. Po profesiji bio je sveštenik u Veneciji. Tipičan je predstavnik zrelog baroka. Nije bio poznat samo kao sjajan i veoma plodan kompozitor, već je oduševljavao savremenike i izvanrednim izvođačkim umećem. Dela: "Četiri godišnja doba", "L'estro armonico", "Il cimento dell'armonia e dell'inventione", niz koncerata za violinu, flautu, fagot.1789 – U Njujorku je osnovan prvi Kongres SAD.1801 – Tomas Džeferson je postao prvi predsednik SAD inaugurisan u novom glavnom gradu Vašingtonu.1832 – Umro je francuski orijentalista Žan Fransoa Šampolion, osnivač egiptologije. Uspeo je 1822. da dešifruje hijeroglife sa ploče pronađene 1799. u egipatskom mestu Rešid. To je učinio tako što je primetio da se na ploči nalaze tri identična teksta na trima različitim jezicima, od kojih je jedan bio grčki.1852 – Umro je ruski pisac Nikolaj Vasiljevič Gogolj, otac ruske realističke proze. U romanu "Taras Buljba" prikazao je borbu Kozaka protiv poljskih i turskih osvajača. U zbirkama pripovedaka "Večeri na salašu kraj Dikanjke", "Mirgorod", "Petrogradske priče", "Arabeske", delu "Mrtve duše" i komedijama "Revizor" i "Ženidba" oslikao je neveselu stvarnost. Opterećen opštim stanjem, ali i sopstvenim delom, pisao je "Izabrana mesta iz prepiske sa prijateljima", pokušavajući da na mračnu sliku baci svetle tonove i stvori pozitivne junake. Pred smrt je uništio rukopis drugog toma "Mrtvih duša". Intimno, bio je izrazito religiozan, čak mistik, i pisao je teološke tekstove, pa i tumačenja liturgije. Na osnovu Gogoljevog dela, Visarion Belinski je formulisao principe naturalne škole ruske književnosti, a Nikolaj Černiševski ga je smatrao osnivačem "satiričnog ili tačnije rečeno kritičkog pravca ruskog realizma".1857 – Mirom u Parizu završen je Britansko-persijski rat i šah Persije morao je da prizna nezavisnost Avganistana, što je London iskoristio da se s manje teškoća usmeri na pokoravanje te zemlje (Britancima to nije nikada u potpunosti uspelo).1865 – Rođen je Svetislav Simić, srpski diplomata, sekretar Ministarstva spoljnih poslova, nacionalni radnik, žurnalista, jedan od najzaslužnijih za organizovanje i pomoć srpskom pokretu u tada neoslobođenoj Južnoj Srbiji (danas Makedonija). Studirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu i u Petrogradu. Radio je u poslanstvima Srbije u Prištini i Sofiji. Osnivač i urednik listova "Delo" i "Ustavna Srbija", kao i "Srpskog književnog glasnika". Dela: "Makedonsko Pitanje", "Radikali i naša nacionalna politika", "Srbi i Arbanasi", "Stara Srbija i Arbanasi".1913 – Rođen je američki filmski glumac Džon Garfild, koji je najčešće igrao uloge društvenih autsajdera i buntovnika. Bio je veliki prijatelj socijalističke Jugoslavije i pomogao je da se SAD u Drugom svetskom ratu okrenu ka Josipu Brozu Titu i njegovom Pokretu, a pred kraj rata borio se na tlu Jugoslavije protiv nemačkih okupatora. Filmovi: "Četiri žene", "Huarez", "Načinili su me zločincem", "Morski vuk", "Oni žive opasno", "Poštar uvek zvoni dva puta", "Humoreska", "Telo i duša", "Snaga zla", "Džentlmenski sporazum", "Veliki nož", "Imati i nemati".1932 – Rođen je poljski pisac i novinar Rišard Kapušćinjski, verovatno najprevođeniji poljski autor, čije su knjige objavljivane na tridesetak jezika. Rođen je u Pinsku (danas Belorusija). Proslavio se reportažama o Kongu krajem pedesetih. Tokom brojnih boravaka u Africi, Južnoj Americi i Aziji, bio je svedok više građanskih ratova, revolucija i svrgavanja režima. Više puta bio kandidat za Nobelovu nagradu za književnost. Najpoznatije knjige: "Jedan dan života", "Fudbalski rat", "Car", "Šahinšah", "Beležnica", "Lapidarijum", "Imperija", "Ebonovina", "Putovanja s Herodotom".1933 – Frenklin Ruzvelt je položio zakletvu kao 32. predsednik SAD i pod pritiskom ekonomske krize objavio "Nju dil", čija je suština bilo intervenisanje države u rastrojeni privredni sistem.1941 – Jugoslovenski knez-namesnik Pavle Karađorđević, pod velikim pritiskom, sastao se u Berhtesgadenu sa vođom Trećeg rajha Adolfom Hitlerom, koji je insistirao da Beograd pristupi Trojnom paktu, a Nemačka i Italija bi navodno garantovale integritet i nezavisnost Kraljevine Jugoslavije.1941 – Britanska mornarica je u Drugom svetskom ratu napala nemačke snage na okupiranim norveškim Lofotskim ostrvima i potopila 11 nemačkih brodova.1945 – Progoneći nemačke trupe, sovjetska Crvena armija je u Drugom svetskom ratu izbila na Baltičko more, presečavši nemačku Pomeraniju.1952 – Kina je optužila SAD da su u Koreji počele biološki rat.1954 – Umro je srpski filozof, matematičar i paleontolog Branislav Petronijević, profesor Velike škole, potom Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. U Prvom svetskom ratu prošao je sa srpskom vojskom povlačenje preko Albanije. Doktorirao je filozofiju u Lajpcigu. Stvorio je originalni filozofski sistem, u koji je uz metafiziku uključio teoriju saznanja i filozofiju prirode. Pisao je na nemačkom i francuskom. Dela: "Principi metafizike", "Istorija novije filozofije", "Univerzalna evolucija", "Članci i studije", "Empirijska psihologija", "O vrednosti života" (sa kratkom autobiografijom, objavljeno posthumno).1965 – Sirija je nacionalizovala devet naftnih kompanija, uključujući ispostave dva američka naftna koncerna.1967 – Umro je srpski pisac Vladan Desnica. Pravo i filozofiju je studirao u Zagrebu i Parizu. Direktni je potomak legendarne ličnosti srpske epike Stojana Jankovića. Njegova dela su duboko intelektualna i najčešće prikazuju psihološke tipove njegove rodne Dalmacije. Dela: romani "Zimsko ljetovanje", "Proljeća Ivana Galeba", zbirke novela "Olupine na suncu", "Proljeće u Badrovcu", "Tu odmah pokraj nas", zbirka stihova "Slijepac na žalu".1970 – Havariju francuske podmornice "Euridika" u Sredozemnom moru u blizini Tulona nije preživeo niko od 57 ljudi u njoj.1977 – U snažnom zemljotresu u Rumuniji, koji je najteže pogodio glavni grad Bukurešt, poginulo je više od 1.570 ljudi.1996 – Islamski terorista-samoubica ubio je u Tel Avivu 13 ljudi i ranio više od 130, uključujući decu.1999 – Američki vojni sud oslobodio je krivice vojnog pilota, iako je on, kršeći proceduru tokom leta, krilom aviona presekao sajle uspinjače u jednom italijanskom zimskom skijalištu, usmrtivši 20 ljudi u gondoli.2004 – U požaru koji je zahvatio manastir Hilandar na Svetoj Gori potpuno su uništene renovirana gostoprimnica, igumanske prostorije, deo monaških kelija, Beli konak iz 17. veka, mala crkva iz 17. veka, administrativne prostorije, ali su monasi uspeli da spasu najvrednije relikvije.2008 – Umro je srpski naučnik Vladimir Bošnjaković, član SANU. Bio je profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu (nuklearna medicina), upravnik Laboratorije za primenu radioaktivnih izotopa u medicini i direktor Instituta za nuklearnu medicinu Kliničkog centra Srbije.2012 – U nizu eksplozija u skladištu municije u Brazavilu, glavnom gradu Republike Kongo (bivši Francuski Kongo) poginule su 282 osobe, povređeno je više od 2.300, a čak 14.000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom.2015 – Preminuo je Vlada Divljan, muzičar. Divljan je bio frontmen sastava "Idoli" i istaknuti muzičar novog talasa. Od 1991. do 1997. godine živeo je u Sidneju, a od 1999. u Beču. Autor je niza pesama koje su obeležile jugoslovensku muzičku scenu osamdesetih. Album "Odbrana i poslednji dani" sastava "Idoli", objavljen 1982., proglašen je najboljim albumom jugoslovenske rok i pop muzike.2020 – Umro je Perez de Kueljar, peruanski diplomata, peti po redu generalni sekretar Ujedinjenih nacija, od 1982. do 1991. Po profesiji advokat, postao je uspešan diplomata. Izvesno vreme bio je predsednik vlade Perua, od oktobra 2000. do jula 2001.
4.3.2026.
0:00
Na današnji dan, 4. mart
Danas je sreda, 4. mart. Ovo su istorijski događaji koji su obeležili današnji datum.
Izvor: Tanjug
Podeli:
Vrati se na vest
0 Ostavite komentar