Ukrajinci vrše pritisak na Hrvate: "Neka u Zagrebu utihnu i ruski kompozitori"

Predlog imenovanja ulice s imenom grada Mariupolja bio je upućen Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova zagrebačke gradske skupštine krajem septembra, a potpisao ga je predsednik Hrvatsko-ukrajinskog društva Đuro Vidmarović. Navedeni odbor ga je zaprimio, ali još nije uvrstio na dnevni red.

"Zbog ruske agresije protiv Ukrajine svedoci smo uništavanja ukrajinskih gradova i sela te njihove infrastrukture, a ukrajinski grad Mariupolj postao je simbol strahota kroz koje trenutno prolaze Ukrajina i ukrajinski narod. Današnji Mariupolj, skoro uništen ali nepokoren, postao je simbol patnje, stradanja i otpora ruskoj agresiji protiv Ukrajine, kao što je hrvatski Vukovar postao simbolom Hrvatske tokom Domovinskog rata", ističe se u dopisu.

Navode i kako se, u ovom prelomnom trenutku za ukrajinski narod i Ukrajinu, obraćaju sa molbom da se jedna od primerenih ulica u Zagrebu imenuje ulicom Mariupolja.

"To bi bio simboličan moralni čin pijeteta, počasti i poštovanja prema hiljadama žrtava, znak podrške i solidarnosti s ukrajinskim narodom koji brani svoju nezavisnost i slobodu Evrope u ratu započetom Putinovom Rusijom", ističe se.

Vidmarović je potvrdio da je taj priedlog nastao na inicijativu ukrajinske nacionalne zajednice u Hrvatskoj te da ga je prihvatio i dalje prosledio upravni odbor Hrvatsko-ukrajinskog društva. Naglasio je i da je cilj predloga izraz solidarnosti s ukrajinskim narodom ocenivši i da Mariupolj po stradanju podseća na Vukovar te da bi ta paralela došla do izražaja i imenovanjem ulice.

Dodao je i kako je teško pitanje koja bi zagrebačka ulica mogla nositi ime Mauripolja.

"Da smo išli na dostojnost, onda bi bila reč o preimenovanju ulice. Moramo biti oprezni da ne izazovemo neraspoloženje naših ljudi. Dolazi u obzir neka ulica koja ne bi bila ‘slepo crevo‘", kazao je Vidmarović.

"Išli smo na nešto što je realno i etički opravdano. Bilo bi dobro da se može imenovati neki odvojak ili ulica blizu Ukrajinske ulice (u Dugavama) ili kraj Vukovarske, No, bez politikantstva", zaključio je dodavši i kako još nisu dobili povratne reakcije gradskih vlasti.

S druge strane, predsednica skupštinskog Odbora imenovanje naselja, ulica i trgova Rada Borić potvrdila je da je zaprimljen njihov predlog.

"Razgovaraćemo sa Hrvatsko-ukrajinskim društvom. No, nažalost, u gradu se više ne grade naselja pa da imamo ulicu za imenovanje. Ostale su nam zelene površine i parkovi. Razgovaraćemo i videti šta je moguće uraditi. Preimenovanje, nažalost, ne dolazi u obzir", kazala je Borić.

Ocenila je i kako je sporno preimenovati neku ulicu dodajući i da to znači da svi građani u toj ulici moraju o svom trošku da menjaju lična dokumenta, a osim toga, dokumente i podatke u registrima moraju da menjaju i sva tamo registrovana preduzeća.

Privremeno "utihniće" ruske kulture

No, osim za imenovanja ulice, na inicijativu ukrajinske nacionalne zajednice u Hrvatskoj poslat je i predlog Zagrebačkoj filharmoniji i v.d. direktoru Mirku Bochu da "utihne" ruske kompozitore.

"Nakon agresije Ruske Federacije na Ukrajinu 24. februara 2022. Hrvatska je osudila napad na Ukrajinu i solidarisala se s ukrajinskim narodom te pružila podršku i pomoć ukrajinskom narodu i Ukrajini. Zagrebačka filharmonija je odmah podigla glas protiv agresije na Ukrajinu i solidarisala se s ukrajinskim narodom otkazavši niz koncerata i kompozicija Čajkovskog, prilagodivši svoj program aktualnoj situaciji. Zagrebačka filharmonija tada je poručila da je protiv ruske agresije", navodi se u dopisu i predlaže sledeće:

"Podstaći informacijom da bi se na repertoaru Zagrebačke filharmonije ponovno mogle naći kompozicije Petra Iljiča Čajkovskog i drugih ruskih kompozitora, molimo vas da izuzetan doprinos ruskih kompozitora svetskoj baštini utihne dok ne prestane genocid Ruske federacije nad ukrajinskim narodom te zverstva i zločini protiv čovečnosti”.

Vidmarović, pak, govori da ta inicijativa insistira samo na privremenom "utihnuću" ruske kulture. "Nije ovdje reč o animozitetu prema ruskoj kulturi, nego da se to zaustavi bar dok ratne operacije traju. Onda počinjemo drugu priču", zaključio je Vidmarović.