Slepi ruski izvođač Zorin: Srpska pesma je smisao mog života VIDEO
Intervju sa ruskim izvođačem srpskih narodnih pesama Ćirilom Ponomarjovom-Zorinom. Pesme koje izvodi Ćiril čudesno pokazuju očaravajuću lepotu izvornih pesama.
Izvor: srpskaistorija.com
Foto:EPA/MARKO DJOKOVIC
Intervju vodi Đorđe Bojanić, glavni urednik sajta Srpska istorija
-Poštovani Ćirilo, reci nam nešto o sebi, kako si započeo svoj put u scensku umetnost, pa i na srpskom jeziku?
Zdravo, poštovani urednici sajta Srpska istorija i ljubitelji srpske kulture i istorije. Pričaću malo o sebi. Moje ime je Ćiril Ponomarev-Zorin. Rođen sam 1983. godine u Moskvi. Slep sam od detinjstva. Godine 2002. završio sam specijalnu školu za slepe, a zatim sam upisao studije na Fakultetu ruskog jezika i književnosti regionalnog pedagoškog instituta u Moskvi, ali moja duša nije težila pedagogiji. Težio sam vokalu i radu na radiju.
Osam godina sam bio inženjer zvuka na internet radiju za slepe, a sada radim posao koji volim.
Sada ću vam reći kako sam došao do srpske kulture, jezika i narodne pesme. Daleke 1994. godine, na srednjim talasima starog radio prijemnika, uhvatio sam signale „Radio Beograd, Prvi program” i zaljubio se u emisije radio stanice.
Odmah sam počeo da primam signale emisije «Pesmarica» (od 21č do 22č po Moskovskom vremenu). Ovaj veličanstveni program o narodnoj muzici toliko me je pogodio da u početku nisam mogao da slušam ništa drugo. Snimao sam epizode Pesmarice na audio kasetama, pevao uz narodne pevače i bio veoma srećan!
Tada još nisam mogao u potpunosti da razumem raznolikost žanrova srpske narodne muzike: nizak kvalitet prijema na srednjim talasima sprečavao me je da uživam u magičnim melodijama.
Ali nešto mi je ipak ostalo u sećanju, u 1999. godine Radio Beograd je zatvoren iz poznatih političkih razloga, a od omiljenog radia morao sam da se oprostim na duže vreme – do marta 2011. godine.
U tom periodu sam bio veoma zabrinut, tražio sam susrete sa srpskom narodnom muzikom i nisam je našao. Ruski radio i TV kanali ponekad emituju srpske pesme, ali sam osetio da ova jeftina, ponekad čak i agresivna pop muzika uopšte nije žanr na koji sam navikao od detinjstva.
Vreme je prolazilo. Institucionalna užurbanost svakodnevnog života, predavanja, seminari i vežbe nisu mi dozvolili da se u potpunosti uživim u dalje proučavanje balkanske muzike i lingvistike. Mora se reći da na fakultetu nije bilo posebnih kurseva srpskog, bugarskog i makedonskog jezika.
Samo uvod u gramatiku savremenih slovenskih jezika doneo je sate radosti. Sećam se da sam i tada pokušao pred drugovima da otpevam onih nekoliko srpskih pesama koje sam zapamtio kao dete. I tu opet moramo uzeti u obzir loš kvalitet magnetofonskog snimanja sa srednjih talasa, pa smo sa slavistom sredili sve ono što nisam mogao da čujem.
Želeo sam tada da napravim ansambl od nekoliko ljudi, želeo sam da privučem modernu omladinu nacionalnom stvaralaštvu balkanskih naroda, ali nažalost nije bilo voljnih, a na mom kursu nije bilo ni pevača.
Intervju vodi Đorđe Bojanić, glavni urednik sajta Srpska istorija
-Poštovani Ćirilo, reci nam nešto o sebi, kako si započeo svoj put u scensku umetnost, pa i na srpskom jeziku?
Zdravo, poštovani urednici sajta Srpska istorija i ljubitelji srpske kulture i istorije. Pričaću malo o sebi. Moje ime je Ćiril Ponomarev-Zorin. Rođen sam 1983. godine u Moskvi. Slep sam od detinjstva. Godine 2002. završio sam specijalnu školu za slepe, a zatim sam upisao studije na Fakultetu ruskog jezika i književnosti regionalnog pedagoškog instituta u Moskvi, ali moja duša nije težila pedagogiji. Težio sam vokalu i radu na radiju.
Osam godina sam bio inženjer zvuka na internet radiju za slepe, a sada radim posao koji volim.
Sada ću vam reći kako sam došao do srpske kulture, jezika i narodne pesme. Daleke 1994. godine, na srednjim talasima starog radio prijemnika, uhvatio sam signale „Radio Beograd, Prvi program” i zaljubio se u emisije radio stanice.
Odmah sam počeo da primam signale emisije «Pesmarica» (od 21č do 22č po Moskovskom vremenu). Ovaj veličanstveni program o narodnoj muzici toliko me je pogodio da u početku nisam mogao da slušam ništa drugo. Snimao sam epizode Pesmarice na audio kasetama, pevao uz narodne pevače i bio veoma srećan!
Tada još nisam mogao u potpunosti da razumem raznolikost žanrova srpske narodne muzike: nizak kvalitet prijema na srednjim talasima sprečavao me je da uživam u magičnim melodijama.
Ali nešto mi je ipak ostalo u sećanju, u 1999. godine Radio Beograd je zatvoren iz poznatih političkih razloga, a od omiljenog radia morao sam da se oprostim na duže vreme – do marta 2011. godine.
U tom periodu sam bio veoma zabrinut, tražio sam susrete sa srpskom narodnom muzikom i nisam je našao. Ruski radio i TV kanali ponekad emituju srpske pesme, ali sam osetio da ova jeftina, ponekad čak i agresivna pop muzika uopšte nije žanr na koji sam navikao od detinjstva.
Vreme je prolazilo. Institucionalna užurbanost svakodnevnog života, predavanja, seminari i vežbe nisu mi dozvolili da se u potpunosti uživim u dalje proučavanje balkanske muzike i lingvistike. Mora se reći da na fakultetu nije bilo posebnih kurseva srpskog, bugarskog i makedonskog jezika.
Samo uvod u gramatiku savremenih slovenskih jezika doneo je sate radosti. Sećam se da sam i tada pokušao pred drugovima da otpevam onih nekoliko srpskih pesama koje sam zapamtio kao dete. I tu opet moramo uzeti u obzir loš kvalitet magnetofonskog snimanja sa srednjih talasa, pa smo sa slavistom sredili sve ono što nisam mogao da čujem.
Želeo sam tada da napravim ansambl od nekoliko ljudi, želeo sam da privučem modernu omladinu nacionalnom stvaralaštvu balkanskih naroda, ali nažalost nije bilo voljnih, a na mom kursu nije bilo ni pevača.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o Iranu održana je večeras na zahtev Sjedinjenih Američkih Država, a UN su upozorile da bi mogući vojni udari na Iran dodali "nestabilnost već zapaljivoj situaciji".
Rat u Ukrajini – 1.422. dan. Ruske snage izvele su danas napade na ključne objekte u Ukrajini, uključujući energetski objekat u Harkovu i lučku infrastrukturu u Čornomorsku.
Rat u Ukrajini – 1.423. dan. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je postigla sporazum o privremenom obustavljanju neprijateljstava u blizini nuklearne elektrane Zaporožje.
Prema najnovijoj studiji veb-sajta za poređenje osiguranja "LesFurets", 24 odsto Francuza gotovo svakog meseca ima prekoračenje na tekućem računu, u proseku do 18. dana u mesecu.
Sirijska vojska je danas saopštila da su njene snage zauzele naftna polja Sufijan i Tavrah na severu zemlje, odakle se kurdski borci povlače iz desetina gradova i sela u okviru sporazuma čiji cilj je da se izbegne dalja eskalacija i krvoproliće.
Sudiju Ljubicu smo već imali priliku da upoznamo kao pravog profesionalca u takmičenju MasterChef Srbija, a sada nam je dozvolila da zavirimo i u njen privatni život.
Vicešampionka 4. sezone MasterChefa, Sanja Berić, otkriva u kakvim odnosima je bila sa Aleksandrom, koja je njena supermoć u kuhinji, ali i koji će trenutak pamtiti.
Sirijska vojska je danas saopštila da su njene snage zauzele naftna polja Sufijan i Tavrah na severu zemlje, odakle se kurdski borci povlače iz desetina gradova i sela u okviru sporazuma čiji cilj je da se izbegne dalja eskalacija i krvoproliće.
Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Vladan Petrov rekao je da je svaka odluka Ustavnog suda opšteobavezujuća i da svi moraju da je poštuju, pišu mediji.
Pripadnici MUP, Uprave saobraćajne policije, zaustavili su danas oko podneva na području opštine Ruma državljanina Nemačke (41) koji je upravljao putničkim vozilom marke BMW nemačkih registarskih oznaka, krećući se brzinom od 238,9 kilometara na čas.
Rat u Ukrajini – 1.424. dan. Rusija i Ukrajina su dogovorile privremeno primirje koje će omogućiti popravku preostalog rezervnog dalekovoda u nuklearki Zaporožje. Međutim, noć petak na subotu, nije prošla mirno.
Zvaničnici administracije predsednika SAD Donalda Trampa razgovarali su sa venecuelanskim ministrom unutrašnjih poslova Diosdadom Kabeljom mesecima pre američke operacije hapšenja Nikolasa Madura i od tada su sa njim u komunikaciji, koju smatraju ključnom.
Uzimanje paracetamola tokom trudnoće je bezbedno i nema dokaza da povećava rizik od autizma, ADHD-a i razvojnih problema kod dece, zaključili su stručnjaci koji su sproveli najnovije obimno istraživanje, prenosi danas BBC.
Učestalost mokrenja može biti pokazatelj opšteg zdravstvenog stanja, a optimalan broj odlazaka u toalet tokom dana zavisi od više faktora, uključujući i godine života.
Svakodnevni stres, od neočekivanih računa do osećaja potcenjenosti na poslu, može negativno uticati na zdravlje creva, upozorava nutricionistkinja Kim Plasa.
Komentari 3
Pogledaj komentare