"Stefan Nemanja je mačem i duhom učvrstio srpsku državu"
Put koji je ustrojio Stefan Nemanja, koji je kao vladar uspeo da učvrsti srpske srednjovekovne države ne samo mačem, već i stvaranjem duhovnog štita i ustrojstvom srpskog otačastva, nije napušten, kaže profesorka istorije srednjeg veka na Filozofskom fakultetu u Beogradu Smilja Marjanović Dušanić.
Izvor: Tanjug
Studenica, zadužbina Stefana Nemanje. Foto: Depositphotos/benkrut
Veliki župan, rodonačelnik vladarske dinastije Nemanjića i jedan od najznačajnijih srpskih vladara, kome će 27. januara, na Svetog Savu, u prestonici svečano biti otkriven monumentalni spomenik, po mišljenju Marjanović Dušanić odavno je zaslužio taj spomenik.
Zanemarujući estetske rasprave o spomeniku, delu ruskog vajara Aleksandra Rukavišnjikova, koje, kaže, mogu biti opravdane i legitimne, polemike o tome da li je Stefanu Nemanji trebalo podići spomenik i tako ga još jednom oživeti u kolektivnom sećanju ne samo srpskog naroda, već svih građana Srbije, profesorka smatra potpuno neumesnim.
"Radi se o elementarnom nerazumevanju. Zamenjene su teze, a legitimno kritikovanje vlasti oko spomenika, pretvorilo se u nešto što je besmisleno. Trivijalno je, ružno i banalno da se izgovori toliko besmislica o podizanju tog spomenika, o tome da li je Stefan Nemanja znao šta je Beograd, da li je vladao Beogradom, a zna se da nije", kaže Marjanović Dušanić za Tanjug.
O Stefanu Nemanji govori kao o ličnosti koja je "obasjala" srednji vek, ali i kasnije vekove, sve do današnjih dana, a koju srpski narod, kao i njegove sinove Savu i Stefana, prepoznaje kao one koji su "ustrojili dobar put srpskom otačastvu".
Bez namere da, kako kaže, negira prednemanjićke tradicije i umanji njihov značaj, Marjanović Dušanić ističe da se tek od Stefana Nemanje, kasnije Svetog Simeona, ustrojio put "traženja mesta srpskog otačastva u svetoj istoriji".
Kako kaže, podizanje manastira Studenice i Hilandara, za života Stefana Nemanje, prvo vladara, a potom monaha, bili su ključni momenti, koji su taj put ustrojili i trasirali.
Foto: Profimedia
Govoreći o značaju Stefana Nemanja za srpsku državnost, naglašava njegovo razumevanje vremena, politike i ideologije, kao i razumevanje fenomena svetosti, koji je, kako navodi,u srednjem veku bio od ključne političke važnosti, ali je važan i danas.
"Stefan Nemanja je uspeo da svoje države učvrsti ne samo trudom i svojim mačem, već i stvaranjem jednog duhovnog štita, srpskog otačastva, na način na koji pre njega nije bilo ustrojeno", ukazuje profesorka.
"Taj dobar put, kako ga definiše njegov sin i biograf Stefan Nemanjić, sa malim razlikama i previranjima kroz istoriju, do danas nije napušten, odnosno, niko se nije usudio da ga napusti", smatra Marjanović Dušanić.
Kako je istakla, politiku Stefana Nemanje su u punoj meri nasledili njegovi talentovani sinovi i vodili "otačastvo svoje srpske zemlje", u vremenima velikih slamanja u svetu.
"Nisu samo današnja vremena teška. U vrlo složenim i teškim okolnostima Nemanjini sinovi uspeli su da ostanu na svom putu, da nađu diplomatska sredstva i vrlo jaku veru koja im je pomogla da taj 'brod' održe", navodi Marjanović Dušanić.
Za srpsku državu Nemanjinog vremena presudno je, kaže, bilo uključivanje u vizantijski sistem hijerarhije države i vladara, u čemu su učešća uzela obojica njegovih sinova.
"Kada su se prilike promenile, oni su bili dovoljno pametni i hrabri da krenu različitim putevima, ali da ostanu na tragu onoga što je negovanje kulta njihovog oca, Stefana Nemanje, i uzdizanja države", navodi profesorka.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 1.687. dan. U ruskom napadu na stajalište javnog prevoza i dva autobusa u Kramatorsku, u Donjeckoj oblasti, poginulo je 33 ljudi, dok je 18 povređeno, saopštilo je regionalno tužilaštvo Ukrajine. Ukrajinci su napali rafineriju nafte u Omsku.
Hrvatska je imala veliki "skalp" u rukama i, da je iskoristila sve prilike, mogla da pobedi svetskog i evropskog šampiona, a na kraju je ostala potpuno praznih šaka
Član Predsedništva SNS i potpredsednik GO SNS Siniša Mali zahvalio se danas građanima koji su na skupu u Kragujevcu pokazali kako se podržavaju prave vrednosti i kako se voli Srbija.
Bivši reprezentativac Obale Slonovače Serž Orije (33) posle čitave decenije uputio je izvinjenje nekadašnjem treneru Loranu Blanu za uvredu izrečenu dok su sarađivali u Pari Sen Žermenu.
Tim crvenih, starih takmičara "MasterChefa Srbija" je u prethodnoj epizodi, prvi put u novoj sezoni, odneo pobedu, a samim tim zaslužio balkon i dugo potrebni odmor.
Sve češći ovakvi slučajevi ponovo otvaraju pitanje da li Valve mora jasnije da definiše regionalna pravila, posebno u trenutku kada VRS direktno odlučuje o plasmanu na najveće turnire.
AI agenti pokušali su u maju i junu da pristupe sistemu "Biblioteka i arhivi Kanade", saopštila je danas istraživačka kompanija za veštačku inteligenciju "Translus".
Samsung je u septembru 2026. godine počeo da objavljuje One UI 9, zasnovan na Androidu 17, za podržane Galaxy telefone. Za pojedine modele, ovo je kraj velikih softverskih ažuriranja.
Kineski startap za razvoj veštačke inteligencije Manus prikupio je više od 500 miliona dolara, odnosno oko 430 miliona evra, u novoj rundi finansiranja, objavio je Rojters.
Evropska unija odložila je glasanje o dodatnom ublažavanju pravila za emisije automobila nakon 2035. godine. Predlog EPP-a mogao bi da ostavi više prostora za benzince i dizelaše.
Kompanija Tesla je uvela funkciju koja omogućava da automobil krene sa Superchargera i dok je kabl priključen. Namenjena je hitnim situacijama, ali šteta na punjaču i vozilu može da bude čak 25.000 dolara.
Sistemi asistencije u vožnji postaju sve napredniji, ali stručnjaci upozoravaju da preveliko poverenje u njih može da poveća rizik od nesreća, jer vozači često zaboravljaju da i dalje moraju da nadgledaju put.
Izvoz Fiat Grande Pande iz Kragujevca dostigao je 2,8 milijardi evra, uz rast od 51,1 odsto. Automobilska industrija sve više jača srpski izvoz, ali domaći udeo u proizvodnji i dalje može da bude veći.
Renault Clio 1.5 dCi godinama važi za jedan od najtraženijih polovnjaka na domaćem tržištu. Kako se četvrta generacija sa 90 KS ponaša danas i na šta treba obratiti pažnju pri kupovini.
Komentari 24
Pogledaj komentare