Karantin kao mera za kontrolu širenja bolesti, istorijski se veže za persijskog mislioca Ibn Sina, koji je na Zapadu poznat pod imenom Avicena (980-1037).
Bio je lekar, filozof, matematičar i fizičar. Njegovo najpoznatije delo je "Knjiga isceljenja i Medicinski kanon".
On je prvi odredio sanitarnu izolaciju od 40 dana, što je metod za izbegavanje zaraze. Metodu je nazvao je "al-Arba'iniya" (četrdesete), koja je u ranom venecijanskom jeziku doslovno prevedena na "kvarantenu".
Karantin je bila obavezna praksa u bolnicama širom islamskog sveta kako bi se sprečilo širenje lepre i drugih zaraznih bolesti. Češća primena u Evropi, posebno u Veneciji, počela je za vreme i nakon kuge crne smrti u 14. i 15. veku.
Izraz "karantena" označavao je četrdesetodnevni period kada su svi brodovi morali biti izolovani pre nego što bi putnici i posada mogli da izađu na obalu. Uspeh ove metode u suzbijanju širenja epidemija doveo je do opstanka izraza "karantena", odnosno "karantin" do danas.
Karantin sada označava sve vrste sanitarne izolacije, čak i kada traje manje od četrdeset dana.
Sapun iz Vavilona Svetska zdravstvena organizacija savetuje strogu higijenu, pranje i dezinfekciju ruku, kao jednu od mera u zaštiti od smrtonosnog virusa.
Postoje dokazi o upotrebi materijala sličnih sapunu u drevnom Vavilonu koji datiraju oko 2800. godine pre Hrista. Sapun kakav poznajemo danas, prvi put je proizveden na Bliskom istoku u 10. veku, što je period koji se naziva "zlatnim dobom islama".
Persijski lekar, alhemičar i filozof Abu Bakr Muhamad Ibn Zakarija al Razi (854-925), poznat na Zapadu kao Razis, opisao je nekoliko recepata za izradu sapuna.
U to vreme Sirija je bila najveći proizvođač i izvoznik sapuna u druge delove islamskog sveta i u Evropu. Do 13. veka proizvodnja sapuna proširila se na područje Bliskog istoka i Severne Afrike, a glavni proizvođači su bili u Fesu, Nablusu, Damasku i Alepu.
Alkohol star četiri milenijuma Alkohol ljudi već dugo koriste kao anestetik i dezinfekciono sredstvo.
Istoričari su utvrdili da prvi tragovi destilacije alkohola datiraju iz 2000. godine pre nove ere, u civilizaciji u doline reke Ind.
Dezinfekcija alkoholom uvedena je u prvoj bagdadskoj bolnici, koju je 805. godine sagradio kalif Harun al-Rašid. Ova praksa se proširila na islamski svet, zahvaljujući uspehu upotrebe alkohola kao dezinfekcijskog sredstva, čiji je rezultat bio povećanje broja preživljavanja pacijenata koji su podvrgnuti operaciji.
Otkrivanje dezinfekcijskog efekta alkohola dovelo je do toga da su evropski jezici prihvatili izvorni arapski naziv (al-Kuhul), što znači "suština", naziv koji proizlazi iz metode destilacije.
Danas je globalna tražnja za medicinskim alkoholom dostigla neviđeni vrhunac. Antiseptički gelovi na bazi alkohola postali su nužni za očuvanje ruku bez koronavirusa.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 36
Pogledaj komentare