Bunar zapravo nije rimski, a oduševio je slavnog holivudskog reditelja
Ovaj bunar u centru Beograda budio je oduvek znatiželju posetilaca, koji se tokom svakom prilikom kada do njega može da se stigne, tiskaju ne bi li videli kako izgleda i čuli koje sve tajne on krije. Međutim, nemojte da vas njegovo ime - Rimski bunar - navede na pogrešan zaključak. Naime, Rimski bunar nisu gradili Rimljani, već je nastao mnogo kasnije, u prvoj polovini 18. veka.
Izvor: B92
Foto: Uroszunic/Depositphoto.com
Ovaj bunar bio je inspiracija za mnoge filmove, a čak ga je davne 1964. godine obišao slavni holivudski reditelj Alfred Hičkog, koji je izjavio da je na njega ostavio poseban utisak. Međutim, u njemu nije snimio ni jedan kadar iako je izjavio da taj ambijent za njega predstavlja "pravu poslasticu".
Scene iz bunara, pak našle su se u pojedinim srpskim filmovima. Rimski bunar tako je našao svoje mesto u filmu Dušana Makavejeva "Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT". Film je naime inspirisan istinitim događajem koji se tragično završava upravo u ovom bunaru.
Čuvene su i scene iz filma "Lavirint" iz 2002. godine koje su snimljene upravo u Rimskom bunaru.
A ime ovom bunaru dali su Beograđani u 19. veku, ističući time njegovu starost i mističnost. Veliki ili Rimski bunar nalazi se uz jugozapadni bedem Gornjeg grada, u neposrednoj blizini spomenika "Pobednik" i Kralj kapije.
Izgrađen je u periodu od 1717. do 1731. godine, za vreme barokne austrijske rekonstrukcije tvrđave.
U Ratnom arhivu u Beču postoji dokument koji svedoči da je izgradnja bunara okončana 1731. godine i da je tada u njega bio ugrađen mehanizam za izvlačenje vode. Na planovima tvrđave tog vremena ovo zdanje označeno je kao "Veliki bunar".
Naziv "Rimski bunar" prvi put je zabeležen u XIX veku, a nastao je na osnovu narodnih predanja koja stare građevine, čije je poreklo zaboravljeno, često pripisuju "Rimljanima".
"Ovo nije jedini slučaj da se pojedinim građevinama daje naziv rimski, kako bi se naglasila njihova starost. Tako se, širom zemlje, ali i šire nalaze 'rimski mostovi' koji to zapravo nisu", navodi za B92 Ana Rajić iz JP "Beogradska tvrđava".
Ali, ovaj objekat nije ni bunar u pravom smislu te reči. Bunar podrazumeva postojanje izdana. Austrijanci, verujući da će ga naći, kopali su do ispod nivoa reke Save, na 55 metru naišli su na vodonepropusnu stenu, ali nisu našli vodu.
"Vremenom se atmosferska voda slivala u iskopanu rupu polako je puneći, tako da je ovaj objekat zapravo jedna velika cistern", rekla je Rajić.
Navodi i da se kroz hodnik dolazi do bunara prečnika 3,40 metra, i dubine oko 60 metara, od čega je dubina vode oko 18 metara.
Niz dva spiralna stepeništa, od kojih je jedno služilo za spuštanje, a drugo za penjanje ljudi i stoke, silazi se u bunar, gde se nalazi polukružni hodnik.
Silazak u bunar, zahvatanje vode i njeno iznošenje zamišljeno je kao jednosmerno kretanje. Spustivši se do površine vode, gde se stepenice završavaju, vojnici bi prošli kroz polukružni hodnik koji vodi do druge spirale stepenica i tako iznosili vodu na površinu.
U vreme kada je izgrađen predstavljao je jedno od najboljih ostvarenja vojne arhitekture. Građevina je do danas sačuvana u svom izvornom obliku.
Foto: Uroszunic/Depositphoto.com
Nemac arhitekta Kada je reč o čoveku koji ga je projektovao, pretpostavlja se da je to jedan od najznačajnijih arhitekata baroka i rokokoa Baltazar Nojman.
On je bio veoma značajan u svoje vreme, a koliko, govori to što se njegov lik našao na novčanici od 50 nemačkih maraca.
Pretpostavlja se da je Nojman učestvovao u velikoj rekonstrukciji Beogradske tvrđave za vreme austrijske okupacije (1717 – 1738. godine). Takođe je poznat kao arhitekta kapije Karla VI na Donjem gradu Beogradske tvrđave.
Rimski bunar projektovao je, pretpostavlja se, po ugledu na Bunar svetog Patricija. U Beograd je došao iz italijanskog grada Orvieto, pa otud i ova pretpostavka da je rimski bunar u Beogradu rađen po ugledu na ovaj.
Inače, na prostoru Beogradske tvrđave verovatno ne postoji građevina koju prati toliko mistike i legendi kao što je Veliki, u narodu poznatiji kao Rimski bunar.
Piše: B. G. Grubić
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 1414. dan. Najmanje tri osobe povređene su danas u ruskom napadu na Krivi Rog u Ukrajini, objavio je lokalni zvaničnik Oleksandr Vilkul.
Francuski ministar saobraćaja Filip Tabaro najavio je danas da će se red letenja u sredu značajno smanjiti na dva najveća pariska aerodroma - Šarl de Gol i Orli.
SAD su nakon vojne akcije u Venecueli zarobile predsednika te zemlje Nikolasa Madura i prebacile ga u Njujork, preuzele političku kontrolu nad zemljom i otvoreno najavile tranziciju vlasti. Istovremeno, Vašington razmatra i preuzimanje Grenlanda.
Košarkaš Partizana Mika Murinen je govorio o svojoj budućnosti istakavši da već ima nekoliko ponuda iz Amerike i da se opredelio za nastavak karijere "preko bare".
Američki zvaničnik rekao je da su se američke snage ukrcale na sankcionisani naftni tanker povezan sa Venecuelom u Severnom Atlantiku, nakon što su ga nedeljama pratile.
Rat u Ukrajini – 1415. dan. Međunarodni stručnjak za bezbednost Mark Episkopos rekao je da će zakon o pooštravanju sankcija protiv Rusijekoje pripremaju SAD uništiti američku ekonomiju.
Republički hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na ledenu kišu i sneg tokom dana i večeri. Svi državni putevi prvog i drugog reda su prohodni.
Nekadašnji guverner Narodne banke Srbije i takozvani profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Dejan Šoškić odjednom je doživeo "prosvetljenje" i postao je kompetentan da priča o važnim državnim pitanjima, piše NS Uživo.
Američka operacija protiv Madura mogla bi da promeni pravila igre. Peking i Moskva sada vide priliku da pokažu mišiće. Kina je zapretila da će zadati "direktan udarac" Tajvanu nakon što je prvi čovek SAD Donald Tramp naredio otmicu predsednika Venecuele.
Vicešampionka 4. sezone MasterChefa, Sanja Berić, otkriva u kakvim odnosima je bila sa Aleksandrom, koja je njena supermoć u kuhinji, ali i koji će trenutak pamtiti.
Rat u Ukrajini – 1415. dan. Međunarodni stručnjak za bezbednost Mark Episkopos rekao je da će zakon o pooštravanju sankcija protiv Rusijekoje pripremaju SAD uništiti američku ekonomiju.
Republički hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na ledenu kišu i sneg tokom dana i večeri. Svi državni putevi prvog i drugog reda su prohodni.
Nekadašnji guverner Narodne banke Srbije i takozvani profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Dejan Šoškić odjednom je doživeo "prosvetljenje" i postao je kompetentan da priča o važnim državnim pitanjima, piše NS Uživo.
Američka operacija protiv Madura mogla bi da promeni pravila igre. Peking i Moskva sada vide priliku da pokažu mišiće. Kina je zapretila da će zadati "direktan udarac" Tajvanu nakon što je prvi čovek SAD Donald Tramp naredio otmicu predsednika Venecuele.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus postavio je ambiciozan cilj za novi model vojnog služenja, on se nada da će već u prvoj godini uspeti da privuče 20.000 dobrovoljaca.
Uobičajeni konzervansi koji se koriste za očuvanje hrane i produženje roka trajanja mogu da budu povezani sa većim rizikom od nekoliko vrsta raka i dijabetesa tip 2, pokazuju dve nove studije iz Francuske.
U celoj Srbiji na snazi je žuti meteoalarm, ali za zdravstvenog aspekta, prema prikazu Instituta "Batut" za pojedine delove zemlje važi i drugi, naranžasti stepen upozorenja zbog veoma niskih temperatura.
Kompanije Nvidia i Boston Dynamics predstavili su značajne napretke u oblasti autonomne vožnje i robotike, najavljujući da razvoj veštačke inteligencije ubrzano menja industriju.
Od jutros, na velikim mukama su vozači koji osim što moraju da očiste sneg sa svojih automobila, moraju i da odlede brave i stakla kako bi uopšte pokrenuli vozilo.
Interesovanje građana i privrede za električne automobile tokom 2025. godine premašilo je sva očekivanja, saopštilo je Ministarstvo zaštite životne sredine.
Komentari 10
Pogledaj komentare