Sa teorijom da produženi kovid možemo smatrati kliničkim sindormom, saglasna je pulmolog Tatjana Radosavljević.
"I u svetu i kod nas jeste sindrom. To znači da je to skup simptoma i znakova koji se javljaju nakon završene akutne faze kovid infekcije", ističe ona.
Kako kaže, u ovom sindormu pre svega "učestvuju" pluća.
"Ono što je značajno jeste da produženi kovid ima periode i kada se osećamo dobro, ali i loše, a to je nešto što može da isrcpi pacijenta. Što se tiče pluća jako je bitno da se uključe vežbe disanja", kazala je Radosavljevićeva.
Vežbe disanja daju jako dobre efeke, a kaže i da na našem tržištu imamo i aparate koji mogu da pomognu.
"Na taj način širite pluća, a šireći pluća omogućavate da što veća količina krvi dospe u pluća, pa je i oporavak bolji", kazala je ona.
Što se tiče D-dimera, ona smatra da će se medicina koja se odnosi na to deliti na period do kovida i posle kovida.
"Sa kovidom povišene vrednosti D-dimera ukazuju da postoji pojačana sklonost da pacijent reaguje stvaranjem trombova. Postoje pacijenti koji imaju long kovid i kod kojih D-dimer bude normalan, da bi bez ikakvih najava on počeo da skače. Tada se uključuju malo jači lekovi", ističe pulmolog.
Kako kaže, zato je savet da se u dogovoru sa lekarom "neposredno nakon oporavka od akutne faze kovida, D-dimer proverava najpre na 7, zatim na 10 dana, ali isključivo u dogovoru sa lekarom".
Opširnije u video-materijalu:
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 5
Pogledaj komentare