Srbije nema zbog presedana – Mundijal kao nikada do sada
Svetsko prvenstvo u rukometu, 27. po redu, biće održano u Egiptu od 13. do 31. januara.
Autor: Milan Tomić
EPA-EFE/Mads Claus Rasmussen
Ovo će biti prva planetarna smotra na kojoj će učestvovati 32, umesto dosadašnje 24 nacionalne selekcije.
Čast i priliku da ih ugoste dobila su četiri grada – Aleksandrija, Kairo, Giza i New Capital (nova prestonica).
Prava je šteta što na ovom šampionatu neće biti Srbije, koju, ako je suditi po mečevima sa Francuskom, čekaju bolji dani.
"Orlovi" od samostalnosti nisu učestvovali na prvenstvu sveta u Nemačkoj 2007, Kataru 2015. i Francuskoj 2017, dok su na prošlom zauzeli tek 18. mesto.
Egipat je domaćin Svetskog prvenstva bio i 1999. godine, kada je titulu osvojila Švedska.
Sam turnir biće specifičan, zbog pandemije koronavirusa, a pre nekoliko dana je i zvanično obelodanjeno da na utakmicama publike neće biti.
Zašto nema Srbije?
Srdjan Stevanovic/Starsport
Evropska i svetska rukometna federacija (EHF i IHF) doneli su, kako oni kažu, odluku u skladu sa tadašnjom situacijom sa koronavirusom.
EHF je prvobitno odlučio da baraža za plasman na Svetsko prvenstvo neće biti, a to je nešto kasnije potvrdio i IHF.
Specijalnim pozivnicama nagrađeni su Rusija i Poljska, koja će za dve godine biti jedan od ko-organizatora naredne planetarne smotre.
To je trebalo da bude slučaj i sa Severnom Makedonijom.
Naši južni susedi, uprkos činjenici da su bili najbolje rangirani od svih konkurenata za vajl-kard, nisu imali "sreću" da se nađu na završnom turniru. Bar ne do utorka uveče.
"Za nas je veliki izazov naći se u Egiptu za manje od 48 sati i odigrati prvu utakmicu. Ali, za Savez i osoblje želja da iskoristimo ovu priliku je uvek bila jasna. Svetska federacija će nam pomoću. Tim je bio zajedno do 10. januara, kada su svi otišli kući sa zadatkom da budu spremni ako se situacija promeni. To je sada slučaj", rekao je Marko Elenberger iz RS Švajcarske.
Format
EPA-EFE/HENNING BAGGER
Rekordne 32 reprezentacije biće smeštene u osam grupa po četiri, a preliminarna runda na programu je od 13. do 19. januara.
Takmičenje će otvoriti domaćin Egipat i Čile, koji će jedini igrati tog prvog dana (sreda). Ovaj prvi deo svakako podseća na Mundijal u fudbalu.
Tri najbolja tima iz svake grupe obezbediće plasman u drugu rundu, dok će poslednjeplasirane selekcije iz grupa igrati "President’s Cup" – praktično će se boriti za plasman od 25. do 32. mesta.
Ta, spomenuta 24 tima će u drugoj fazi biti raspodeljeni u četiri grupa od po šest, a mečevi će se igrati od 20. do 25. januara.
Plasman u nokaut fazu obezbediće po najbolje dve selekcije i onda sledi četvrtfinale – 27. januara.
Polufinala su na programu 29, a meč za 3. mesto i veliko finale zakazani su za 31. januar.
Favoriti
EPA-EFE/HENNING BAGGER
Najveće šanse za trofej na Svetsko prvenstvu daju se Skandinavcima, prošlim finalistima – Danskoj i Norveškoj.
Ovo ne treba da čudi. Dansku predvodi sjajni Mikel Hansen, a tu su i najbolji rukometaš sveta Niklas Landin, te Mensah Larsen.
Ipak, ne treba zaboraviti da su Danci razočarali prošle godine na Evropskom prvenstvu, kada su takmičenje završili već u prvoj fazi.
Norveška, predvođena Sagosenom, će pokušati da napravi iskorak. Nakon propuštenih Mundijala 2013. i 2015, oni su na naredna dva (poslednja dva), uspeli da stignu do finala i osvoje srebro.
Kao favoriti ističu se i Španija i Francuska. "Crvena furija" je poslednji put prvak sveta bila 2013, kada se turnir održavao u toj zemlji.
Naredna tri šampionata nisu prošla baš najbolje za njih, međutim, činjenica da su osvojili prethodna dva Evropska prvenstva, optimizam im ne manjka.
Foto: Profimedia
Što se tiče Francuske, najtrofejnije rukometne reprezentacije, uprkos velikom broju vrhunskih igrača, "trikolori" se muče u poslednje vreme.
Oni jesu osvojili zlato na planetarnim smotrama 2015. i 2017, ali na pet od poslednjih šest velikih takmičenja, uspeha nije bilo.
Nakon navedenih selekcija, dolaze Hrvati, koji imaju kontinuitet dobrih rezultata na najvećih turnirima.
Doduše, oni na zlato čekaju još od Olimpijskih igara u Atini 2004. Što se tiče Svetskih šampionata, poslednje najsjajnije odličje uzeli su 2003. u Portugalu i nakon toga maksimum im je bilo finale u Zagrebu 2009, kada su poraženi bili od Francuske.
Na prošlom Mundijalu nisu prošli dalje od Druge faze, dok su dve godine ranije zauzeli četvrto mesto.
Ovih pet selekcija imaju, uslovno rečeno, realne, najveće šanse za titulu, a nakon njih dolazi oslabljena Nemačka, zatim Slovenija, domaćin Egipat, Švedska, Portugal...
Zašto 32?
EPA-EFE/BO AMSTRUP
Rukomet kao sport nastavlja da raste, a, kako kažu iz IHF-a, ovo Svetsko prvenstvo će dodatno pomoći taj proces.
Po prvi put učestvovaće 32 ekipe, takmičenje je inkluzivnije, da li i kvalitet?
Jedna od promena je i ta da umesto 18, selekcije će brojati po 20 igrača, kako bi, ukoliko bude bilo pozitivnih slučajeva na koronavirus, selektori mogli da računaju na dovoljan broj rukometaša.
Imamo i debitante – to su Zelenortska Ostrva, Kongo i Urugvaj, dok se Sjedinjene Američke Države, iz dobro poznatih razloga, propustile priliku da se na planetarnoj smotri pojave posle 20 godina.
Portugal se vraća nakon 18 godina pauze, dok se vicešampion Azije Bahrein može pohvaliti drugim uzastopnim učešćem.
Organizatori tvrde da niko nije verovao da će turnir moći da se održi zbog pandemije, ali da su meseci i meseci truda uloženi kako bi njihov san postao java.
Kao što smo rekli, četiri grada ugostiće najbolje svetske rukometne reprezentacije.
Najveća i najstarija hala je u Kairu, kapaciteta 17.000 mesta. U njoj će biti odigrano najviše utakmica, između ostalih i dva četvrtfinala, jedno polufinale, meč za 3. mesto i veliko finale.
Ova dvorana izgrađena je 1991, a rekonstruisana 2015. upravo zbog ovog šampionata. Utrošeno je 8,2 miliona dolara, nalazi se u širem centru Kaira, udaljena samo 10km od aerodroma.
Druga najveća hala nalazi se u New Capitol-u (Novoj prestonici). Izgrađena je prošle godine i može da primi 7.500 gledalaca.
Smeštena je u ogromnom Sportskom gradu napravljenom u ovom novom administrativnom centru Egipta. Uloženo je ogromnih 137.000.000 dolara u čitav kompleks.
Tu su još dve manje hale – "6. oktobar" u Gizi (kapaciteta 5.200), odnosno "Borg Al Arab" u Aleksandriji (kapaciteta 5.000).
Argentina – Kongo (15. januar, 19.00) Danska – Bahrein (15. januar, 21.30) Argentina – Bahrein (17. januar, 19.00) Kongo – Danska (17. januar, 21.30) Bahrein – Kongo (19. januar, 19.00) Danska – Argentina (19. januar, 21.30)
Alžir – Maroko (14. januar, 19.00) Portugal – Island (14. januar, 21.30) Maroko – Portugal (16. januar, 19.00) Alžir – Island (16. januar, 21.30) Portugal – Alžir (18. januar, 19.00) Island – Maroko (18. januar, 21.30)
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Pred Specijalizovanim većima u Hagu danasu su izrečene presude četvorici bivših vođa tzv. OVK optuženim za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti. Hašim Tači osuđen po nekoliko tačaka optužnice za ratni zločin na objedinjenu kaznu zatvora od 25 godina.
Građani Srbije koji imaju pravo na jednokratnu državnu pomoć od 6.000 dinara imaju još nekoliko dana da podnesu prijavu, a krajnji rok je 21. septembar 2026. godine.
Sudije Ljubica, Nenad i Filip su i ove jeseni u kuhinji "MasterChef Srbija". Iza njih je pet sezona i skoro 100 takmičara koji su prošli kroz kuhinju i ocenjivanje strogog trojca.
Najviši nemački vojni zvaničnik, general Karsten Brojer, upozorio je da evropske države ne mogu da se pripreme za moguće buduće sukobe samo jačanjem vojske i kupovinom novog oružja.
Najviši nemački vojni zvaničnik, general Karsten Brojer, upozorio je da evropske države ne mogu da se pripreme za moguće buduće sukobe samo jačanjem vojske i kupovinom novog oružja.
Jedan od glavnih vođa "Studentske liste" je Emina Spahić iz Novog Pazara, čija je majka Amela visoki funkcioner Ugljaninove SDA, koju je osnovao Alija Izetbegović, pišu mediji.
Rat u Ukrajini – 1.666. dan. Ruske snage izvele žestpke udare na Kijev i Odesu. Ima više poginulih i povređenih. S druge strane, Oružane snage Ukrajine nastavljaju da gađaju rafinerije duboko u teritoriji Rusije.
Izbor nikad lakši – to je poruka poređenja koje u isti kadar stavlja državničke aktivnosti predsednika Srbije Aleksandra Vučića i nastupe njegovih političkih protivnika.
Zvezda serije "Slow Horses" već se neko vreme spominje među mogućim kandidatima za novog agenta 007, a sada je pažnju privukao jedan detalj iz Appleove najave budućnosti popularne serije.
U užem izboru bili su i "The Beloved" Rodriga Sorogojena, sa Havijerom Bardemom u glavnoj ulozi, kao i "Sundays" Alaude Ruiz de Azue, nagrađen na dodjeli Goja i festivalu u San Sebastijanu.
Konerijeva odluka tako je ostala jedna od najpoznatijih propuštenih prilika u istoriji Holivuda – ne zato što je odbio veliki film, već zato što je rekao "ne" ulozi koja je mogla da mu donese bogatstvo.
Bila je uverena da joj je mesto među poslednjih pet gotovo zagarantovano, pa je činjenica da je potpuno izostavljena sa liste nominovanih ozbiljno poljuljala njeno samopouzdanje.
Gwyn Jenkins, Chief of the British Royal Navy, warned that Russia is probing the United Kingdom’s vulnerabilities and that, in the event of an armed conflict, it could attempt to disable Britain’s transatlantic undersea cables.
An earthquake measuring 3.3 on the Richter scale was recorded today, September 17, at 10:47 a.m. in Croatia, the European-Mediterranean Seismological Centre (EMSC) reported.
“We are on the brink of a new and dangerous phase of the conflict,” warns Joseph Webster, an energy expert at the influential U.S. think tank Atlantic Council, in an interview with the Italian newspaper La Repubblica.
Komentari 24
Pogledaj komentare