U tom gradu ostao je najpoznatiji trag osmovekovne muslimanske vlasti u Španiji – Alhambra, najposećeniji spomenik na tlu pirinejske kraljevine.
Granada se nalazi u podnožju planine Sijera Nevada, nedaleko od najviše tačke Španije, vrha Mulasen (3285 metara iznad nivoa mora). Grad se nalazi na prosečnoj nadmorskoj visini od 666 metara, na ušću rečica Daro i Beiro u Henil, glavnu pritoku Gvadalkivira, najveće reke južne Španije.
Ime koje danas nosi Granada je dobila od biljke nar. Na početku njegovo ime bilo je Elibirge, u vreme grčke kolonije pet vekova pre nove ere. Iako su i pre toga Kelti, Iberi i Kartaginjani pravila naselja na tom prostoru, dolazak Grka predstavlja početak kontunuiranog trajanja grada.
Današnje ime Granada je dobila u 11. veku, kada se osnova grada (u to doba pod imenom Ilbira ili Elvira) spojila sa nekadašnjim jevrejskim naseljem Garnata. Pre toga grad je pao u ruke Mavara u prvoj godini njihove invazije – 711.
Od jedanaestog veka Granada je nezavisna država, a u trinaestom, posle pada Kordobe, predstavlja poslednje uporište muslimana na tlu zapadne Evrope. Kraj mavarskog razdoblja i totalni uspeh polumilenijumske reconquiste dogodio se drugog januara 1492, Tog dana je poslednji kralj Granade Boabdil predao ključeve grada vojsci kraljevskog para Ferdinand – Isabela. Njih dvoje su tako stavili pod istu krunu sve teritorije koje danas zovemo Španijom.
Pad pod katoličku vlast doneo je u Granadu inkviziciju i versku netoleranciju – muslimanima i jevrejima, koji su činili veliku većinu stanovništva, ponuđene su tri opcije: pokrštavanje, iseljavanje ili smrt. To će imati ozbiljne društvene i ekonomske posledice po razvoj grada i cele Andalusije tokom sledećih vekova.
Sećanje na 781 godinu islamske vlasti danas živi u kvartu Albaisin, na brdu uz reku Daro, na jugoistočnoj strani grada. Među uskim i vijugavim ulicama nalaze se džamija, hamam i mnogi drugi objekti iz srednjeg veka. Odmah preko reke nalazi se Alhambra.
Palata i tvrđava, Alhambra je najvredniji spomenik mavarske vlasti na tlu Španije. Prostire se na gotovo 15 hektara, okružena zidinama napravljenim od crvene gline, po kojoj je dobila ime (al hamra na arapskom znači "crvena").
Građena od 13. veka, Alhambra je od klasične tvrđave vremenom prerasla u mesto za uživanje, presečena sultanovim kanalom i sa jednim od najlepših i najpoznatijih šedrvana na svetu. I po dolasku hrišćanske vlasti nastavljena je izgradnja njenih delova – car Karlo V u njoj je smestio renesansnu palatu, a brutalna vlast Francuza pod Napoleonom oslikana je dizanjem u vazduh njenih kula 1812. godine.
Danas u Granadi živi oko 238 hiljada stanovnika, a na širem gradskom području ima ih preko 620 hiljada (od toga čak 80 hiljada studenata).
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Grčki list Demokratija objavio tekst u kome je navedeno da se sprema nova izdaja Srba, jer je Grčka spremna da podrži "ludački" zahtev da se zločin u Srebrenici proglasi genocidom zato što to od nje traže Nemci.
Francuska podržava kompanije koje veruju u nju, rekao je njen predsednik Emanuel Makron u intervjuu objavljenom u sredu, odgovarajući na pitanje o mogućnosti da naftni gigant TotalEnergies zatraži upis na američku berzu.
1787 - Pod predsedništvom Džordža Vašingtona (George Washington) u Filadelfiji je počela s radom ustavna konvencija. Nacrt ustava prve moderne demokratske države u svetu, SAD, usvojen je 17. septembra, nakon gotovo četiri meseca raspravljanja.
Ambasadorka Izraela u Belgiji i Luksemburgz Idit Rozencvajg-Abu izjavila je danas da su jutros dve priotehničke granate bačene na ambasadu Izraela u Briselu.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko optužio je danas Sjedinjene Američke Države da su odgovorne za smrt iranskog predsednika Ebrahima Raisija zbog svoje politike sankcija koja je zabranila kompanijama da servisiraju njegov helikopter.
1787 - Pod predsedništvom Džordža Vašingtona (George Washington) u Filadelfiji je počela s radom ustavna konvencija. Nacrt ustava prve moderne demokratske države u svetu, SAD, usvojen je 17. septembra, nakon gotovo četiri meseca raspravljanja.
Ambasadorka Izraela u Belgiji i Luksemburgz Idit Rozencvajg-Abu izjavila je danas da su jutros dve priotehničke granate bačene na ambasadu Izraela u Briselu.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko optužio je danas Sjedinjene Američke Države da su odgovorne za smrt iranskog predsednika Ebrahima Raisija zbog svoje politike sankcija koja je zabranila kompanijama da servisiraju njegov helikopter.
Šef evropske diplomatije Žozep Borel izjavio je nakon današnje naredbe Međunarodnog suda pravde (MSP) Izraelu da smesta obustavi ofanzivi na Rafu da će EU morati da bira hoće li da podrži međunarodne institucije ili Izrael.
Ishod glasanja u Generalnoj skupštini UN o Rezoluciji o Srebrenici pokazao je da je Berlin pretrpeo ogroman neuspeh, istakla je poslanica u nemačkom Bundestagu Žaklin Nastić.
Kejt Midlton se verovatno neće pojaviti u javnosti do kraja godine, a vreme će provesti okružena porodicom i prijateljima dok nastavlja lečenje hemoterapijom.
Danas je u Beogradu, na platou ispred Hrama Svetog Save omogućen besplatan preventivni dermatološki pregled. Ova akcija sprovedena je na istom mestu i juče, a odazvao se veliki broj građana.
Ogroman broj smrtnih slučajeva povezanih sa superbakterijama koje su otporne na lekove može se izbeći, a broj preminulih u siromašnim zemljama može se umanjiti za 18 odsto ili za oko 750.000 godišnje uz primenu preventivnih mera, zaključak je studije Prinstona
A large number of abstentions can be considered a success of Serbian diplomacy and proof that Belgrade has diplomatic influence, writes Neue Zürcher Zeitung.
Through the resolution on the genocide in Srebrenica, the Germans want to "wash away" their own history and take revenge on Serbia for the libertarian and independent policy to which our country has remained consistent even today, despite all the pressures.
Brus Springstin postao je prvi stranac sa prestižnom nagradom Ajvor Novelo, a uručio mu ju je bivši član Bitlsa, koji je dobio to priznanje 2000. godine.
Odmah po usvajanju Rezolucije o Srebrenici pred Ujedinjenim nacijama, lider Republike Srpske Milorad Dodik još jednom je najavio mogućnost otcepljenja tog entiteta od Bosne i Hercegovine.
Komentari 2
Pogledaj komentare