Kafane u Beču su deo kulturnog nasleđa UNESCO-a – čak i groblje ima svoju
15.10.2022.
16:08
Izvor: klix.ba
Tradicionalna bečka kafana je deo kulturnog nasleđa UNESCO-a, a u nastavku donosimo deset zanimljivih činjenica koje su većini slabo poznate.
Da li znate zašto se čaša vode servira uz kafu ili u kojoj tradicionalnoj bečkoj kafani visi disko kugla? U Beču je kafana institucija za sebe.
Zašto je kultura bečkih kafana deo kulturnog nasleđa UNESCO-a?
Tipične bečke kafane plene pažnju jedinstvenom atmosferom sa svojim ložama, Thonet stolicama, i stolovima za novine i mramornim stolovima kao i kafom u svim varijantama, od melanža do moka kafe sa šlagom i šećerom u prahu koja se zove Ajnšpener. Tradicionalna kultura bečkih kafana se stoga kao i bečka vinska kultura smatraju nematerijalnim kulturnim nasleđem.
"Kafane su mesto gde se konzumira vreme i prostor, ali samo ako na računu stoji kafa", stoji u obrazloženju UNESCO-a.
Zašto se jedna vrsta kafe zove Ajnšpaner?
Ime za ovu vrstu kafe povezano je sa razvojem konjske zaprege ("Einspänner" – kola u koja se upreže jedan konj). Kada je kočijaš držao kafu u ruci, ona je trebala ostati topla što je duže moguće. Zbog toga je moka (dupli espresso) obilno ukrašena šlagom na vrhu. Danas se Ajnšpaner servira u staklenoj čaši sa ručkom.
Zašto se uz kafu servira čaša vode?
Čaša vode uz kafu se prvobitno koristila za odlaganje kašičice za kafu. Kasnije su kafedžije time htele da pokažu kvalitet vode za pripremu kafe. To je 1873. godine postalo posebno važno jer je iste godine počeo sa radom prvi vodovodni sistem grada iz planinskih izvora.
Kafedžije su stoga želele da pokažu da svoja pića pripremaju sa kristalno čistom izvorskom vodom. Do danas se čaša vode uz kafu smatra dobrim manirom, a usvojile su ga i kafane i kafići u Bosni i Hercegovini.
Od kada je bečka kafana poznata širom sveta?
Bečke kafane su takođe 1873. godine kada je serviranje čaše vode uz kafu postala uobičajena praksa, postale poznate u svetu. Svoj procvat su doživele krajem 19. veka. U kafane se išlo da bi se čitalo, igralo, diskutovalo, filozofiralo i pisalo.
Koji značaj ima čuveni kafić Landman?
Poznati kafić Landman na bečkoj Ringsštrase u centru grada otvoren je 1873. godine a 2023. godine slavi svoj 150. jubilej. Davne 1873. godine kafić je bio okružen gradilištima. Zgrade opštine, univerziteta i parlamenta su tek bile u izgradnji. Međutim, kafić je od samog početka bio upešan.
Gde se nalazi najneobičnije mesto za kafanu?
U Beču i groblje ima svoju kafanu. Centralno groblje je zaista neobično mesto za kafić ali je to još jedan dokaz posebnog odnosa stanovništva prema smrti. Tako poslastičarnica Oberla poziva na kratki predah nakon obilaska groblja.
U kojoj tradicionalnoj bečkoj kafani visi disko kugla?
Disko kugla i tradicionalna kafanska atmosfera nisu kontradikcija što dokazuje kafić Šopenhauer u 18. okrugu. Ova stara prigradska kafana je sa ukusom renovirana, a moderni štih je dobila disko kuglom i lepim barom. Ovde se i dalje igraju bridž, tarok (igra s kartama koja je nastala u prvoj polovini 15. veka u Italiji) i šah.
Koje dve kafane nose isto ime?
Često dođe do zabune kada postoje dve kafane sa istim imenom. Kafić Riter se nalazi u popularnoj šoping ulici Mariahilfer Štrase te nudi odličan predah posle kupovine. Drugi se nalazi u okrugu Otakring a obe kafane vredi posetiti.
Tamo gde se gostima ne obraća direktno
S ukusom osmišljeni izlozi i vitrine poslastičarnica Demela iz perioda austrougarske vladavine mame pecivima i poslasticama koje je carica Elizabeta volela, a koji i danas impresioniraju posetioce kafića. U ovom kafiću i 200 godina poslije goste uslužuju samo žene u crno-belim uniformama, tzv. Demelice. Gostima se obraćaju ne koristeći drugo lice jednine.
Na čemu sede gosti u klasičnim bečkim kafanama?
Tonet i bečke kafane su nerazdvojno povezani. Klasična Tonet stolica broj 14 je tradicionalna stolica u bečkim kafanama. Naslonjač ovog 1859. godine prvi put proizvedenog komada nameštaja sastoji se od dva drvena luka te je time odličan primer rada firme Tonet koja se specijalizovala za proizvodnju drvenog nameštaja.
Ovaj tip stolice danas se najviše proizvodi, ali sada pod brojem 214. Na ovim stolicama posetioci Beča mogu sediti i u jednom od najstarijih kafića, Frauenhuber ili u nešto modernijoj varijanti, Adlerhofu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.