U Beogradu je Gete Institut otvoren 1970. Usledio je Zagreb 1973, a u Sarajevu Gete-Institut radi od dvehiljadite godine. Najčuvenija nemačka kulturna institucija je postojala decenijama i pre dolaska u ove krajeve.
Predsednica Gete-instituta Karola Lenc kaže da se institucija, kojoj je na čelu, kritički osvrće na sedam decenija postojanja. U izdavačkoj kući Klet-Kota iz Majnca izašla je knjiga u kojoj je razmatrana sedamdesetogodišnja istorija Instituta. Autori su Karola Lenc i etnološkinja Mari-Kristin Gabrijel. Mada je povod jubilej, ton u knjizi nije slavljenički već analitičko-kritički. Za DW Karola Lenc, koja je od prošle godine na čelu Gete-instituta, kaže da je istorija intitucije kojoj je na čelu – istorija stalnog počinjanja iz početka.
Sve je počelo u posleratnoj Nemačkoj 1951, kada je Gete-institut osnovan u Minhenu. Tada je prošlo šest godina od prinudnog zatvaranja prethodnog instituta, Nemačke akademije, osnovane 1925, koju su nacisti za vreme svoje vladavine pretvorili u svoj instrument. Američka okupaciona vlast je rasformirala „Nemačku akademiju“ jer je u njoj videla nacističku „propagandnu i špijunsku centralu koja deluje širom Evrope“. Zato je novoosnovani Gete-institut politički zasigurno bio potpuno nov početak.
Kursevi nemačkog jezika
Najpre je Institut dovodio profesore i nastavnike nemačkog iz celog sveta da bi usavršili svoje znanje jezika. Ali uskoro je promocija nemačkog jezika u inostranstvu izbila u prvi plan. Prvi Gete-institut koji je otvoren u inostranstvu bio je onaj u Atini 1952. Do 1961. Usledila su 53 instituta u inostranstvu. Danas ih je 158 u 98 zemalja. Između 1958. i 1963. U fokusu je bila Afrika. Mreža Gete-Instituta je prekrila afrički kontinent. Nemački umetnici i kulturni radnici su odlazili na turneje po svetu. Na primer, džezer Albert Mangelsdorf je sa svojim kvartetom oduševio delove Azije, nemačka elektronska psihodelična muzika je predstavljana i u Kabulu.
Jedno od najinteresantnijih poglavlja Instituta je bilo hladnoratovsko doba. Istočni i zapadni blok su neprijateljski raspoloženi jedan prema drugom i naoružani do zuba. Podeljena Nemačka se takođe bori za uticaj. Ali i Istočna Nemačka osniva 1951. svoju instituciju – Herder-Institut je kulturni i informacioni centar istočnonemačke, komunističke države, koji takođe nudi jezičke kurseve u inostranstvu. Neki od njih su direktna konkurencija Gete-institutima. To nadmetanje traje do pada Zida 1989. i kraja DDR-a.
I papa Franja uči nemački
Sedamdesetih godina rasplamsale su se debate oko Gete-instituta. U Londonu je izložba plakata Klausa Šteka izazvala burne reakcije. Na jednom kolažu se video tadašnji predsednik bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Franc-Jozef Štraus kako maše nožem, a ispod toga je bilo napisano: „Hladni rat nas baš uzbuđuje”. Političari su se ljutili zbog činjenice da se novac poreskih obveznika navodno troši na uvrede upućene političarima. Levi teroristi su 1977. izvršili napad na Gete-institute u Madridu i Parizu.
A sredinom osamdesetih je budući papa Franja u Bopardu, nemačkom gradiću na Rajni, išao na kurs nemačkog jezika u Gete-institut. Sa domaćinima kod kojih je tada stanovao sačuvao je kontakt sve do danas. Nemački televizijski komičar Rudi Karel je 1987. Izazvao skandal kada je na osmu godišnjicu iranske revolucije u jednom skeču vođu iranske revolucija Homeinija gađao ženskim donjim vešem. Sutradan je Iran naredio dvojici nemačkih diplomata da napuste zemlju, ukinuo je sve letove za Zapadnu Nemačku i – privremeno zatvorio Gete-Institut u Teheranu.
Širenje na istoku Evrope
Posle pada berlinskog zida, Gete-institut je počeo da otvara svoja predstavništva u bivšim istočnoblokovskim državama. A 1992. se desilo i ono što mnogi malo pre toga nisu smatrali mogućim – nemački ministar spoljnih poslova Klaus Kinkel je otvorio Gete-institut u Moskvi. U ujedinjenoj Nemačkoj se Institut širi i na području bivše istočnonemačke države. Teroristički napadi u Njujorku 11. septembra 2001. promenili su rad Gete-instituta. Na vrh liste prioriteta izbili su dijalog između kultura i razumevanje. Institut stavlja naglasak na jačanje civilnog društva i prevenciju sukoba. Predsednica Instituta Karola Lenc kaže: “U kulturnom radu je najveći izazov za nas to što se na engleskom zove 'Shrinking Spaces' – dakle jačanje iliberalnih tendencija, autoritarnih režima, koji sve više pokušavaju da ograniče i kontrolišu prostor, slobodan prostor za umetničke i intelektualne aktivnosti”.
Za Gete-institut to znači da mora da se ustanovi gde je moguć rad, a gde ne – kao trenutno u Belorusiji. Karola Lenc kaže da ostaje važno da se traga za formatima u kojima su razmena i susreti ipak mogući. Karola Lenc je rođena u Majncu 1954. Specijalizovala je etnologiju i važi kao vrsna stručnjakinja za Afriku koja je bila posvećena naučnom radu. Godinu dana je na čelu Gete-Instituta i kaže da on u inostranstvo donosi „veoma različitu, diferenciranu i raznoliku sliku Nemačke”. Ona dodaje da je u posredovanju važna suzdržanost i slušanje drugih. Insistira na tome da Gete-institut nije „globalni pametnjaković” . Prema njenom mišljenju, mnogo je važnije da se sa partnerima dođe do zajedničkih odgovora na globalna pitanja.
„Sa raznolikim, izuzetno zanimljivim književnim, muzičkim, slikarskim, umetničkim projektima, koje rado predstavljamo, želimo da stupimo u dijalog sa ljudima iz drugih kultura", kaže ona.
Jubilej kao državni akt
Za takve zadatke je Gete-institut prema rečima njegove predsednice dobro pripremljen. Ali jednu stvar bi rado dodala u koalicioni ugovor nove vlade: „Bilo bi dobro kada bi nova vlada priznala kulturu kao deo spoljne politike, ako želimo da i dalje imamo prijatelje u svetu kao i da u Nemačkoj dobijamo podsticaje za globalnu debatu iz sveta“. Već sada je Gete-institut sve više prisutan u kulturnim zbivanjima u Nemačkoj, na primer na Vajmarskom kulturnom simpozijumu. O tome svedoči i jubilarni program u Berlinu. Posle digitalne državne ceremonije 22. novembra, sedam dana kasnije će biti otvorena multimedijalna izložba na Hamburškoj železničkoj stanici, pod nazivom "Take Me to the River". Radi se o umetničkim odgovorima na promenu prirodne sredine. Izložba „Nacija, naracija, narkoza“ istražuje ulogu muzeja u kulturama sećanja. A interaktivne instalacije „Zid koji iščezava“ u zgradi Rajhstaga pokazuju evropsku raznolikost.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Francuska može da izdvoji samo dve brigade za podršku Oružanim snagama Ukrajine, što će biti kap u čaši u poređenju sa veličinom i snagom ruske vojske, rekao je pukovnik Aleksandar Vautraver na TV kanalu LCI, prenosi RIA Novosti.
Premijer Kosova Aljbin Kurti saopštio je da je odlukom Ministarstva unutrašnjih poslova tzv. Kosova omogućena zamena srpskih vozačkih dozvola i dobijanje kosovskih.
Donaldu Trampu, bivšem američkom predsedniku i predsedničkom kandidatu na predsedničkim izborima u novembru, sudi se u Njujorku zbog sporne isplate bivšoj zvezdi filmova za odrasle Stormi Danijels.
Konstrakta, predstavnica Srbije na Evroviziji 2022. sa pesmom In Corpore Sano, otkrila je u specijalnom evrovizijskom jutarnjem programu PLAY radija da će i ove godine nastupiti na najvećem svetskom muzičkom takmičenju.
Američki milijarder i izvršni direktor kompanije za letove u svemir Spejs eks (SpaceX) Ilon Mask sugerisao je da će čovečanstvu biti potrebno milion godina za kolonizaciju galaksije Mlečni put.
Swiffer proizvodi kreirani su da vam olakšaju svakodnevni život i u jednom zamahu uklone prašinu kako biste se mogli vratiti stvarima koje su vam zaista važne.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Tokom praznika javijaju se problemi sa varenjem zbog preteranog unosa hrane, a farmaceuti iz Apoteke Beograd ističu da povećani unos hrane i pića predstavlja stres za ceo organizam.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
Members of the Service for Combating Organized Crime (SBPOK) of the Serbian Ministry of Internal Affairs, with the assistance of the Special Anti-Terrorist Unit (SAJ), arrested a nine-member organized criminal group.
President of China, Xi Jinping, will pay an official visit to Serbia today and tomorrow, and he will be hosted by the President of Serbia, Aleksandar Vučić.
Israeli tanks and troops entered the southern Gaza city of Rafah, where they came within 200 meters of the Egyptian border, Palestinian and Egyptian officials said on condition of anonymity, as AP reports.
Sledeća generacija Alfa Romeo automobila započeće novim Giulia modelom, i bez obzira na to što stiže za dve godine, Stellantis je već otkrio dosta o njemu.
Vladimir Putin prvi put je došao na vlast 2000. godine, a na izborima u martu 2024. osvojio je više od 87 odsto glasova, što mu je donelo još šest godina vladanja.
Komentari 2
Pogledaj komentare