Protest "Kriv je" povodom oslobađajuće presude Šandoru Kepiru, optuženom za učešće u Novosadskoj raciji januara 1942, održan je u Beogradu i Novom Sadu.
Okupljeni na Trgu Republike uzvikivali su: "Kriv je", a skup je obezbeđivala policija. Upućen je zahtev mađarskom pravosuđu da se Kepiru ponovo sudi.
"Očekujem da na ponovnom suđenju sud u Budimpešti donese pravednu odluku i dželata proglasi krivim, jer mora odgovarati za sve što je uradio i svih 4.000 žrtava", kazao je jedan od organizatora skupa Avram Izraeli.
Zamenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić rekao je novinarima da je srpsko tužilaštvo uradilo sve što je moglo i da sada čeka drugostepenu presudu.
"Nakon toga ćemo, zajedno sa direktorom centra Simon Vizental, Efraimom Zurofom, videti šta još možemo da učinimo ako mađarsko tužilaštvo ne bude reagovalo na način koji je primeren pravdi", kazao je Vekarić.
On je naveo da nije primereno komentarisati sudsku presudu, ali da je aplauz posle čitanja presude "ruganje žrtvama" i "strašna poruka svim ekstremistima u svetu".
"Nisam siguran da taj aplauz nije čuo Brejvik pre nego što je ubio omladinu u Norveškoj", kazao je Vekarić.
Protest je organizovalo Društvo za očuvanje sećanja na Holokaust.
Na protest u Novom Sadu došle pristalice Narodnog pokreta Naši 1389
Oko 200 ljudi protestovalo je na centralnom novosadskom Trgu slobode. Građani su sa skupa poručili: "Stop fašizmu".
Protest je organizovalo Društvo za očuvanje sećanja na Holokaust. Predsednik tog udruženja Aleksandar Veljić je okupljenima preneo pozdrave Efraima Zurofa, direktora jerusalimskog Centra "Simon Vizental", koji je poručio da je uz Novosađane.
Aleksandar Veljić, predsednik Društva sećanja na Holokaust iz Novog Sada, rekao je da u Vojvodini "postoji kontinuitet genocida nad srpskim narodom u 18, 19. i 20. veku, a pravda nikada nije bila zadovoljena".
"Mi smo protiv velikodržavnih projekata, jer oni vode etničkom čišćenju. Mi još vidamo rane od takvih ideja i jedino što želimo je da Novi Sad ostane mutlikulturalan, kakav je uvek bio", rekao je Veljić.
Pred građanima svoje svedočenje je izneo Lubiša Letić (86) iz Loka, koji je preživeo Novosadsku raciju 1942. u kojoj mu je ubijen otac.
Na trg je došlo dvadesetak pristalica Narodnog pokreta "Naši 1389" u crnim majicama.
Na skupu su bili pojedini gradski i pokrajinski funkcioneri Demokratske stranke Srbije i Srpskog pokreta obnove, ali ne i gradski i pokrajinski zvaničnici, niti predstavnici Jevrejske zajednice u Novom Sadu.
Skup se završio povorkom do zgrade Sokolskog doma, gde su 1942. godine građani Novog Sada bili zatočeni pre odvođenja na streljanje kraj Dunava.
Šandor Kepiro (97) prvostepenom odlukom suda prošle sedmice je oslobođen optužbi za učešće u Novosadskoj raciji januara 1942. godine. Mađarsko tužilaštvo najavilo je da će uložiti žalbu na ovu presudu.
Kepiro je optužen da je u januaru 1942. godine kao žandarmerijski kapetan učestvovao u sprovođenju Novosadske racije u kojoj je, prema navodima optužnice, pobijeno najmanje 1.246 građana Novog Sada, najviše Jevreja, Srba i Roma, među kojima i 168 dece.
Pojedini istraživači tvrde da je tokom Racije u Novom Sadu ubijeno i više od 4.000 osoba.
Kepira su pred kraj rata i posle rata mađarske vlasti dva puta osuđivale, na 14 i na 10 godina zatvora, zbog učešća u Raciji.
Kaznu nikada nije izdržao jer je posle rata pobegao u Austriju, a potom u Argentinu, odakle se u Mađarsku vratio 1996. godine i dobio državnu penziju.
U Budimpešti ga je 2006. godine locirao direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof, koji je odmah dostavio dokaze mađarskom pravosuđu.
Optužnica protiv Kepira podignuta je u februaru 2011. godine, a suđenje u Budimpešti je počelo u maju.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Bivši predsednik Rusije Dmitrij Medvedev prokomentarisao je najavu organizacije mirovne konferencije o Ukrajini u Švajcarskoj, koja bi na zahtev Kijeva trebalo da bude održana u junu.
Nešto manje od 40 sati nakon nezapamćene tragedije u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", u selima kod Mladenovca i Smedereva, 4. maja pre godinu dana, dogodio se još jedan masakr u kojem je stradalo 9 i ranjeno 12 ljudi.
Ruska izdavačka kuća, AST, pristala je da objavi uz velike cenzurisane delove kritički esej profesora italijanske književnosti na Univerzitetu u Bolonji Roberta Karnera o otvoreno gej filmskom reditelju Pjeru Paolu Pazoliniju.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je još 2018. godine, i pre pojave kovida 19, na listu potencijalnih pretnji stavila bolest iks (x), o kojoj se i danas, šest godina kasnije malo zna.
Komentari 17
Pogledaj komentare