Koga i zašto "žulja" američka vojska u Nemačkoj? Možda zbog 20 atomskih bombi
Američki predsednik Donald Tramp već neko vreme preti da će povući američke jedinice iz Nemačke.
Izvor: Dojče vele
Ralph Orlowski/Stringer/Getty images/Ilustracija
On se na taj način odriče 70-godišnje tradicije i ignoriše zajedničke interese Vašingtona i Berlina, piše Dojče vele.
Dugo je SR Nemačka bila zemlja "na isturenom položaju", tako reći "na liniji fronta#. Nakon Drugog svetskog rata graničila se sa nekoliko komunističkih zemalja koje su bile pod uticajem Sovjetskog Saveza, kasnije zemalja Varšavskog pakta.
Nakon poraza "Trećeg Rajha", SR Nemačka je postala sastavni deo američke odbrambene strategije u Evropi. Od 1945. do 1955., kada je Nemačka bila podeljena u četiri okupacione zone, u njoj je bilo stacionirano 400.000 savezničkih vojnika. Polovina su bili Amerikanci.
Broj vojnika je u međuvremenu drastično smanjen. Pa ipak, uprkos spora oko troškova stacioniranja, američki vojnici i dalje su u značajnom broju prisutni u Nemačkoj. U toj zemlji i dalje postoji čitav niz američkih vojnih baza.
Strateški značaj koji Nemačka ima za SAD ogleda se u činjenici da je centrala Američke komande za Evropu (US European Command, EUCOM) smeštena jugozapadno od Štutgarta. To je mesto iz kojeg se koordinira američkim jedinicama stacioniranim u 51. zemlji sveta. Reč je uglavnom o evropskim državama.
Zadatak EUCOM jeste da štiti i brani SAD, i to preventivnim delovanjem, ali, ako se drugačije ne može – i zastrašivanjem može. Centar pruža podršku i aktivnostima NATO u suprotstavljanju transnacionalnim pretnjama. Pod komandom EUCOM su Američke vojne snage za Evropu (US Army Europe), Američko vojno vazduhoplovstvo za Evropu (US Air Forces Europe) i Američka mornarica za Evropu (US Marine Corps Forces Europe). Svi oni imaju svoje ogranke u Nemačkoj.
U Nemačkoj je najveći deo američkih trupa
Sa 38.600 vojnika Nemačka je zemlja u kojoj je stacioniran najveći broj pripadnika američkih jedinica u Evropi. Taj broj često varira, jer se jedinice često premeštaju u druge zemlje. Pa ipak je Nemačka, nakon Japana, zemlja s najvećim kontingentom američkih vojnika.
Taj je broj istina posljednjih godina opao: u periodu između 2006. i 2018. u Nemačkoj je bilo 72.400 vojnika, a taj broj se sada prepolovio na 33.250. Razlozi su promenjena bezbednosna situacija na globalnom planu na koju su Amerikanci reagovali premeštanjem jedinica.
Prema podacima američke vojske, u Nemačkoj je stacionirano 29.000 vojnika, podeljenih u pet garnizona. Među njima je i Američki mornarički korpus za Evropu i Afriku (US Marine Corps of Europe and Africa) sa sedištem u Beblingenu na jugozapadu zemlje.
Tu je i 9.600 pripadnika avijacije raspoređenih po raznim bazama, pre svega u Ramštajnu i Špangdalemu.
Američka vojska u Nemačkoj: Više od kasarni
U američkim vojnim bazama i ustanovama u Nemačkoj nisu zaposlena samo vojna lica, već i civilna. Mnogi od njih tu su doveli i svoje porodice. Tako su oko američkih baza i garnizona formirane velike zajednice američkih građana. Neke od njih, kao što je slučaj sa bazom Ramštajn, postali su pravi mali gradovi u koje spadaju ne samo kasarne, aerodromi, sportski tereni, tereni za treniranje i magacini, već i šoping-centri, škole, pošta, policija. Tamo se uglavnom plaća u američkim dolarima.
I najveća američka vojna baza na svetu nalazi se u Nemačkoj. To je garnizon Bavarija kod Grafenwera, u blizini granice sa Češkom. S površinom od preko 390 kvadratnih kilometara, ta baza se izdvaja od svih drugih američkih baza. U njoj živi 4.000 vojnika i članova njihovih porodica, što je najbrojnija američka baza na svetu.
U američkim vojnim bazama zaposleno je i nemačko osoblje, tako da su one i važan ekonomski faktor za nemačka mesta i gradove koji se nalaze u blizini i čija preduzeća Amerikancima nude raznu robu i usluge. Kada su neke od američkih baza zatvorene, kao što se to dogodilo 2014. s bazom Bamberg, to se u velikoj meri odrazilo na lokalnu privredu. Zbog toga se mnogi Nemci koji žive u blizini američkih vojnih baza izjašnjavaju protiv mogućeg smanjenja američkog prisustva.
Kritika zbog 20 atomskih bombi
Ali SAD nisu stacionirale svoje borbene avione samo u vojnim bazama. Veliki broj nalazi se i na drugim mestima u Njemačkoj. Na osnovu NATO-sporazuma o nuklearnom naoružanju, 20 atomskih bombi nalazi se u nemačkoj vojnoj bazi Bihel na zapadu zemlje. To je nešto što mnogi u Nemačkoj kritikuju.
Sporno je i to što se američka vojna baza Ramštajn koristi kao kontrolni centar za napade dronovima u Jemenu, ali i na druge ciljeve. To ljuti mnoge Nemce.
-pročitajte još: Berlin ne želi da zna šta se radi u Ramštajnu? Finansijski angažman Nemačke
Vlada u Berlinu je u poslednjih sedam godina stavila na raspolaganje 243 miliona evra za podršku američkim jedinicama u Nemačkoj. U tu sumu uključene su i penzije za bivše nemačke službenike, ali i sredstva za održavanje objekata i zelenih površina.
Pored toga, nemačka vlada je stavila na raspolaganje 480 miliona evra za pokrivanje građevinskih troškova za potrebe NATO u Nemačkoj. Taj novac je „skoro isključivo“ potrošen za parcele stavljene na raspolaganju američkoj vojsci.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Evropa je tokom 2025. zabeležila jednu od najtoplijih godina u istoriji, dok naučnici upozoravaju da bi 2026. mogla da bude još toplija zbog očekivanog jačeg El Ninja, pokazao je novi izveštaj Svetske meteorološke organizacije i programa EU Kopernikus.
U sledećim satima okruzi jugozapadne Srbije biće pogođeni pljuskovima i grmljavinama, upozorila je domaća meteorološka stranica "Hailz Srbija" pre jednog sata.
Projekat izdavanja redizajnirane nove serije evro novčanica, koji je Evropska centralna banka (ECB) pokrenula krajem 2021. godine, ušao je u završnu fazu procesa dizajniranja.
Izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića koju je dao britanskom novinaru Alisteru Kembelu u podkastu "Ostalo je politika" udarna je vest u ruskim medijima.
Fudbaleri Pari Sen Žermena savladali su minhenski Bajern rezulltatom 5:4, u prvom meču polufinala Lige šampiona koje nam je donelo najviše golova u toj fazi u istoriji takmičenja.
Sukob na Bliskom istoku – 62. dan. Centralna komanda SAD zatražila da se hipersonična raketa "Tamni orao" pošalje na Bliski istok radi moguće upotrebe protiv Irana. Mediji tvrde i da Tramp pravi međunarodnu koaliciju koja bi osigurala prolaz kroz Ormuz.
Sukob na Bliskom istoku – 62. dan. Centralna komanda SAD zatražila da se hipersonična raketa "Tamni orao" pošalje na Bliski istok radi moguće upotrebe protiv Irana. Mediji tvrde i da Tramp pravi međunarodnu koaliciju koja bi osigurala prolaz kroz Ormuz.
Rat u Ukrajini – 1.527. dan. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da Rusija želi primirje 9. maja kako bi nesmetano održala vojnu paradu, a potom nastavila napade.
Na novom saslušanju u Senatu, ministar odbrane Pit Hegset i general Den Kejn naglasili su potrebu za većim ulaganjima u dronove, protivraketnu odbranu i ratne brodove.
Džordž Kluni najavio povlačenje iz jurnjave za karijerom i fokus na humanitarni rad sa suprugom Amal, dok i dalje ostaje otvoren za odabrane filmske uloge.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u odnosu između Stivena Kinga i ekranizacija njegovih dela. Pisac koji je oblikovao savremeni horor često deluje kao neko ko sopstvena dela ponovo čita tek kada ih vidi na ekranu. I tada, umesto potvrde, dolazi do neslaganja.
Američka tinejdžerska komedija "Opasne devojke" (Mean Girls) iz 2004. godine, u režiji Marka Votersa i prema scenariju Tine Fej, postala je kulturni fenomen koji ni danas ne gubi na popularnosti.
Film "Đavo nosi Pradu 2" konačno je stigao u bioskope širom sveta, pa tako i u Srbiju, a prve reakcije već se nižu – od oduševljenja zbog povratka omiljenih likova do podeljenih mišljenja o tome da li nastavak uspeva da dostigne kultni status.
Zašto su žene koje su se predstavljale kao muškarci inspirisale ovu istorijsku dramu? I zašto je ta tema i danas aktuelna? DW je o tome razgovarao s rediteljem filma "Ruža" Markusom Šlajnzerom.
The terrorism threat level in the United Kingdom was raised today from “substantial” to “severe,” meaning that an attack is “highly likely in the next six months,” the Joint Terrorism Analysis Centre (JTAC) announced.
Aleksandar Vučić, President of Serbia, addressed the public and spoke about the most pressing topics, ranging from the global situation and the conflict in the Middle East to the timing of parliamentary elections in Serbia.
The highest-ranking U.S. military officials, including Admiral Brad Cooper, the head of Central Command, will present President Donald Trump later on Thursday with possible military options against Iran, a U.S. official told Reuters.
President of Serbia Aleksandar Vučić stated today that the State Data Center in Kragujevac has received a Tier 4 certificate, meaning the highest level of reliability and security, and emphasized that no country in the region has this level.
U poslednje vreme videli smo nekoliko suludih slučajeva vožnje u kontrasmeru na auto-putu. Pukovnik policije Dejan Stević objasnio je šta treba da radite ako se desi da vam ovakvo vozilo ide u susret.
Komentari 1
Pogledaj komentare