Posle decenija jednopartijskog sistema, decembarski izbori 1990. godine su obeležili kraj jednopartizma i u Jugoslaviji. Iako je opozicija bila u ubedljivoj manjini pokazalo se da postoji politička alternativa za koju je glasalo više od milion ljudi.
Autor: B.D.
FOTO: EPA/ZELJKO SINOBAD
Jugoslavija
Prvi višestranački izbori u Srbiji organizovani su kao poslednji višestranački izbori u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Pre Srbije (i Crne Gore istog dana) izbore su organizovale druge članice tadašnje federacije - Slovenija, Hrvatska, Makedonija i Bosna i Hercegovina.
Embed from Getty Images
Do tada vladajuća i jedina politička organizacija, Savez komunista, izgubila je izbore i prepustila je vlast novoosnovanim političkim partijama.
Republičke organizacije SKJ su, ulazeći u višestranačje, promenile imena. Tako smo u Srbiji dobili Socijalističku partiju Srbije a u Crnoj Gori Demokratsku partiju socijalista.
Bilo je pokušaja u maju 1990. da se u tadašnje zakone, još uvek, socijalističke federacije unesu zakonske izmene koje bi omogućile održavanje višestranačkih izbora na nivou čitave države ali tadašnji poslanici Savezne skupštine to nisu dozvolili.
Suočena sa činjenicom da su sve republike već održale višestranačke izbore i da ih više ne predstavljaju kadrovi Saveza komunista već nove vlasti koje su direktnim izborima izabrali građani kao i sa pritiskom novih političkih partija koje su osnivane u Srbiji vlasti su odlučile da raspišu višestranačke izbore.
Ustav i izborni sistem
Pre izbora održan je referendum kojim je doneta odluka o promeni Ustava. Tadašnja opozicija se protivila takvim promena smatrajući da je potrebno da ustavne promene napravi novoizabrana, višestranačka Narodna skupština.
FOTO: EPA/MAJA ILIC
Izbori su organizovani po većinskom, dvokružnom izbornom sistemu a Srbija je podeljena u 250 izbornih jedinica. Izbori su bili zakazani za 9. decembar 1990. Istovremeno sa parlamentarnim održani su i predsednički izbori.
Kampanja i rezultati
Međunacionalne napetosti u jugoslovenskim republikama (prvenstveno Hrvatskoj), kao i na Kosovu (Metohija je u ime dodata kasnijim promenama Ustava) nisu doprinosile smirivanju već napete atmosfere u društvu u Srbiji.
Kampanja koja je sledila bila je praćena velikim napetostima u društvu i politički motivisanim incidentima. U jednom od sukoba smrtno je stradao jedan od aktivista Srpskog pokreta obnove, tada vodeće opozicione partije.
SPS je osvojio 46,1%, odnosno 2.320.587 glasova, ali je zbog izbornog sistema to značilo ukupno čak 194 od ukupno 250 mandata u parlamentu.
Najjača opoziciona partija, Srpski pokret obnove, je sa 794.789 osvojenih glasova dobio 19 mandata a Demokratska stranka sa 374.887 glasova svega sedam mandata u Narodnoj skupštini.
Na osnovu rezultata glasanja u Narodnu skupštinu ušli su predstavnici 15 političkih partija I grupa građana.
Na istovremeno održanim predsedničkim izborima, još u prvom krugu, sa osvojenih više od 64% glasova (million glasova više od partije SPS) pobedio je Slobodan Milošević.
Šta je bilo posle?
Posle izbora 1990. godine događanja na prostorima SFRJ su počela naglo da se ubrzavaju. Federacija je defitivno prestala da postoji a počeli su, najpre u Sloveniji pa u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ratovi koji će trajati godinama i koji će doneti veliki broj žrtava i razaranja, kao i teške posledice sa kojima se sve zemlje bivše Jugoslavije i dalje nose.
Embed from Getty Images
Istovremeno sa zaoštravanjem odnosa u Federaciji, u Srbiji je opozicija, nezadovoljna uslovima političke borbe i izveštavanjem državnih medija, započela borbu koja će kulminirati velikim demonstracijama i sukobima na ulicama Beograda samo tri meseca posle izbora 9. marta 1991. godine i izlaskom tenkova na beogradske ulice.
Opšti je utisak da opozicija u Srbiji za te prve, jedine većinske izbore nije uspela da dogovori zajedničke ciljeve i strategiju kojom bi mogla i pored medijske blokade da dopre do većeg broja glasača.
Borba za oslobađanje medija i popravljanje izbornih uslova je praktično počela tek posle ovih izbora.
Vlast je ove višestranačke izbore dočekala koristeći sve prednosti koje je imala. SKJ je bio partija koja je u tom sistemu imala svoje organizacije u svim segmentima društva, u policiji, vojsci, medijima, preduzećima… SPS ih je preuzeo i preko njih uticao na politička dešavanja u zemlji.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U okviru drugog dela združene taktičke vežbe sa bojevim gađanjima "Pobednik 2026", jedinice Kopnene vojske na više lokacija realizuju uvežbavanja za izvođenje borbenih dejstava u napadnoj operaciji, saopšteno je danas iz Ministarstva odbrane.
Prelazak na zimsko računanje vremena u 2026. godini očekuje nas u noći između 24. i 25. oktobra, kada se kazaljke vraćaju sa tri na dva sata ujutru. Saznajte zašto je uvedeno pomeranje sata, kao i kako utiče na zdravlje.
Sve veći broj Rusa strahuje da bi predsednik Vladimir Putin mogao da naredi novi talas masovne mobilizacije za rat u Ukrajini nakon parlamentarnih izbora koji se održavaju ove nedelje.
Hibridi su sve popularniji i među kupcima polovnjaka, ali izbor se ne završava na Toyoti Prius. Ovo je pet manje očekivanih modela koji nude štedljivost, praktičnost ili čak pogon na sva četiri točka.
Evropski obaveštajni zvaničnici upozorili na mogućnost da Rusija u narednim mesecima preduzme odlučniju akciju protiv NATO-a, uključujući napad dronovima ili raketama, ograničeni upad na teritoriju Alijanse ili druge oblike pritiska, objavio je "Gardijan".
Levica (Die Linke) osvojila je najviše glasova u Berlinu, a rezultat SPD-a i Zelenih otvorio je mogućnost da prestonicu ubuduće vodi Elif Eralp, prva žena turskog porekla na toj funkciji.
Evropski obaveštajni zvaničnici upozorili na mogućnost da Rusija u narednim mesecima preduzme odlučniju akciju protiv NATO-a, uključujući napad dronovima ili raketama, ograničeni upad na teritoriju Alijanse ili druge oblike pritiska, objavio je "Gardijan".
Levica (Die Linke) osvojila je najviše glasova u Berlinu, a rezultat SPD-a i Zelenih otvorio je mogućnost da prestonicu ubuduće vodi Elif Eralp, prva žena turskog porekla na toj funkciji.
Rat u Ukrajini – 1.670. dan. Ruske PVO snage oborile su, kako je navedeno, 1.951 bespilotnu letelicu i osam krstarećih raketa "flamingo" za nedelju dana. Završeni izbori za rusku Dumu, a Moskva tvrdi da su ukrajinske snage namerno gađale izborne centre.
Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio danas da je uništio američku bespilotnu letelicu iznad Ormuskog moreuza, za koju navodi da je poznata i pod nadimkom "Kasapin iz Kandahara".
Oko 130 šefova država i vlada sastaje se ove nedelje u Njujorku na Generalnoj debati 81. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN), a među učesnicima je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji danas putuje u Njujork.
U opisu video-snimka navedeni su delovi govora Navaljnog iz februara 2021. godine, u kojem je tadašnjeg ruskog predsednika nazivao "trovačem" i govorio da će Putin po tome ostati upamćen u istoriji.
Around 130 heads of state and government are gathering in New York this week for the General Debate of the 81st session of the United Nations (UN) General Assembly. Among those attending is Serbian President Aleksandar Vučić, who is traveling to New York today
Iran’s Central Military Command said it had information indicating that the United States, with the support of some regional countries, is planning to resume military operations against Iran. The claim was reported by Iranian state media.
A powerful typhoon was moving toward Japan’s Pacific coast today, prompting the country’s weather agency to issue its highest-level warning over the risk of landslides in the northern part of the Izu island chain.
Zamena akumulatora na savremenom automobilu više nije jednostavan posao. Start-stop sistemi i brojni elektronski moduli mogu zahtevati dodatno programiranje nakon ugradnje nove baterije.
BYD je u Australiji opozvao 32.009 primeraka modela Shark 6 zbog problema sa nosačem rezervnog točka. Kako se navodi, postoji mogućnost da se točak tokom vožnje odvoji i padne sa vozila.
Hyundai upozorava da bi kineski proizvođači mogli brzo da osvoje američko tržište ako se ukinu postojeće barijere. Njihovi automobili su u pojedinim evropskim zemljama već 30 do 40 odsto jeftiniji.
Lucid i Bolt udružuju snage kako bi do 2035. na evropske ulice doveli čak 25.000 autonomnih taksija. Vozila će koristiti tehnologiju nivoa 4, bez potrebe za vozačem.
Komentari 0
Pogledaj komentare