"Ako novu vladu budu vodili Demokratska stranka i Socijalistička partija Srbije, što deluje verovatno, od Srbije možemo očekivati uglavnom isto. Tadićev gubitak predsedništva je lični gubitak i gubitak za DS, ali teško da je politički potres za Srbiju ili region", navodi Ekonomist u tekstu na svom sajtu.
U tekstu "Bivši nacionalista svrgnuo Tadića" navodi se da je Tomislav Nikolić osnovao novu stranku i odrekao se ekstremnog nacionalizma kada je shvatio da je njegov dotadašnji šef Vojislav Šešelj u Hagu "izgubio dodir sa stvarnošću".
"Srpska napredna stranka prihvatila je proevropski stav s politikom koja se praktično ne razaznaje od politike DS-a", navodi "Ekonomist".
Konstatujući da su neki "užasnuti činjenicom da novi predsednik Srbije ima prošlost ekstremnog nacionaliste", "Ekonomist" ocenjuje da u
tome ima "elemenata selektivnog posmatranja".
"Na kraju krajeva, Dačić, bliski saradnik Tadića u skoroj prošlosti, bio je portparol Slobodana Miloševića tokom ratnih godina, a jedan od njegovih koalicionih partnera je Jedinstvena Srbija, čiji je lider bio bliski saradnik Arkana, ozloglašenog paravojnog lidera za vreme rata", podseća se u članku.
U tekstu se ocenjuje da verovatno predstoje previranja u DS-u pošto su posle Tadićevog izbornog poraza "stranački vukovi nanjušili krv", ali i dodaje da će "pre nego što starešine u DS-u krenu u svrgavanje stranačkog lidera, pokušati da obezbede vladu".
U obrazovanju nove vlade su moguće sve vrste kombinacija, navodi "Ekonomist" i pozivajući se na izjavu lidera SPS-a Ivice Dačića da će DS i SPS nastaviti saradnju, kao moguće kandidate za premijera izdvaja Borisa Tadića, Dragana Đilasa i Ivicu Dačića.
U tekstu se navodi da će se, u slučaju da SPS i DS zadrže vladu, "dogoditi nešto veoma važno u srpskom političkom pejsažu" - vlast neće više biti kod predsednika zemlje kao za vreme Tadića, koji je bio šef najjače stranke u vladi.
"Nikolić će biti potisnut iz kruga u kojem se donose odluke. Srbija će ući u period kohabitacije, kako to kažu Francuzi, ali će vlast biti pretežno biti kod vlade i premijera", ocenjuje "Ekonomist".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare