Javni dug Nemačke prevalio je dva biliona evra, ali stručnjake od zemalja evrozone najviše zabrinjava Italija.
Izvor: Deutsche Welle
Foto: Depositphotos, eddiephotograph
Namera je Evropske unije da se zaduživanjem iščupa iz krize. To će verovatno potrajati i iduće godine, piše Dojče vele (DW).
Nemački Bundestag je u četvrtak (15. april) izglasao rebalans budžeta za ovu godinu i time omogućio rekordno zaduživanje od 240 milijardi evra. Time će javni dug Nemačke narasti na 2,2 biliona evra – i to je rekord. Nemačko zaduženje danas iznosi 80 odsto BDP-a.
I druge članice EU su zbog krize prisiljene da žive na kredit. Dugovi se gomilaju od Finske do Grčke. Eurostat je objavio da će ukupni zaduženja u državnim budžetima evrozone iznositi skoro sto odsto BPD-a.
Ali, šta je sa Paktom o stabilnosti i rastu evrozone kojim je propisano da javni dug članica ne sme preći 60 odsto, a nova zaduženja tri odsto? Ta odredba Pakta je privremeno, do kraja godine, stavljena van snage. Tako će verovatno biti i iduće godine, saznaje se iz krugova bliskih evropskom komesaru za monetarnu politiku Paolu Đentiloniju, piše DW.
Dakle, protiv krize će se i dalje boriti ogromnim zaduženjima. Koliko dugo može to da traje?
Koliko god bude potrebno, kaže za DW Guntram Volf, šef trusta mozgova Brugel u Briselu. "Kako procenjujem, pravila o ograničenju duga neće važiti ni sledeće godine. To ima smisla dok se nalazimo u vanrednoj situaciji što se tiče privrednog rasta."
Volf smatra da su zaduženja manje problematična nego što je to bio slučaj u finansijskoj krizi pre desetak godina. Jer, danas su kamatne stope za državne obveznice vrlo niske. Volf ne veruje da će doći do rasta kamata sve dok centralne banke poput Evropske centralne banke vode agresivnu monetarnu politiku, odnosno štampaju novac i preplavljuju tržište.
Izlaz iz dugova: privredni rast
Ko će na kraju platiti ceh? "Kod visokih zaduženja je uvek odlučujuća stopa privrednog rasta. Ako se postigne veliki rast, onda će se problem zaduženja rešiti sam od sebe. Politika državne štednje kod velikih zaduženja pomaže tek u maloj meri", pojašnjava Volf.
To mišljenje deli i Markus Ferber, nemački evroposlanik, stručnjak za finansije Demohrišćana. "Trenutno nismo zabrinuti za stabilnost evra", kaže on za DW. Ipak, Ferber misli da bi se iduće godine trebalo vratiti ograničenju zaduživanja u evrozoni. U suprotnom, smatra, preti opasnost da će pojedine članice nastaviti da rešavaju probleme novim zaduženjima umesto reformama.
Ferber ističe da zajedničko zaduženje EU u iznosu od 750 milijardi evra za ublažavanje posledica krize mora da ostane usamljeni presedan. "Neće uspeti oni koji misle da nacionalne budžete saniraju tako što će dugove da prebaci na Evropu. Jer i te dugove moraju da otplate države članice." A to znači: iduće generacije.
Foto: VAKS-Stock Agency/Shutterstock
Grčka i Italija – problematične države?
Grčka se već približila javnom dugu od 200 odsto. Ipak, sagovornici DW ne misle da je to veliki problem jer se Grčka prethodnih godina sanirala,
"Grčka je jedina od 27 članica EU koja je plan obnove nakon korone povezala sa agendom reformi. Grčka me brine manje nego neke druge zemlje. Moja najveća briga je Italija", kaže evropski parlamentarac Ferber. Upozorava da bi kod rasta kamatne stope ili talasa bankrota italijanska država i banke mogli zapasti u ozbiljne poteškoće. Italijanski javni dug trenutno iznosi 180 odsto BDP-a.
Guntram Volf iz trusta mozgova Brugel ističe da Mario Dragi, novi italijanski premijer i bivši šef Evropske centralne banke, vodi jasnu politiku privrednog rasta. "Ako Italija bude imala samo malo veći rast, onda je finansijska veoma malo verovatna."
Centralne banke nude jeftin novac, kamate su niske kao i inflacija. Predsednica Evropske centralne banke Kristin Lagard poziva kolege iz celog sveta da nastave sa takvom monetarnom politikom. Dakle, nastavak zaduživanja. A nakon pandemije će se videti kako dalje.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačkoj trenutno nedostaje najmanje 120.000 vozača kamiona, a mnoge transportne kompanije sve više otkazuju isporuke jer nemaju dovoljno vozača, izjavio je portparol federalnog Udruženja drumskih prevoznika Dirk Engelhart medijima.
Amazon je izjavio da je odlučio da neće nastaviti sa planovima dostave robe dronovima u Italiji, rekavši da, iako je postigao dobar napredak sa regulatorima vazduhoplovstva, šira poslovna regulatorna pitanja ne podržavaju projekat.
Bugarska od 1. januara zvanično uvodi evro kao nacionalnu valutu, čime će postati 21. članica evrozone, nakon što je ove godine ispunila sve formalne kriterijume, uključujući inflaciju, budžetski deficit, dugoročne kamatne stope i stabilnost deviznog kursa.
Predsednik Aleksandar Vučić obišao je danas radove na izgradnji Dunavskog koridora. Tom prilikom najavio je da će cela brza saobraćajnica Požarevac - Veliko Gradište - Golubac biti gotova sledeće godine.
Intermodalnom terminalu Rail Cargo Terminal – BILK Zrt u Budimpešti i logistički centri Srbije planiraju da u narednom periodu prodube i konkretizuju saradnju.
Cene nafte su juče porasle nakon pethodnog pada od dva odsto, dok su trgovci procenjivali tenzije na Bliskom istoku i dešavanja u mirovnim pregovorima za Ukrajinu.
Tradicionalni sistemi grejanja na plin, struju ili čvrsta goriva imaju svoje prednosti i mane, a troškovi se značajno razlikuju u zavisnosti od konkretnih okolnosti.
Kiruna, najseverniji švedski grad, smešten 145 kilometara severno od Arktičkog kruga, prolazi kroz jednu od najradikalnijih urbanih transformacija u istoriji.
Rat u Ukrajini – 1.406. dan. Borbe se nastavljaju – ruske trupe napale su grad Zaporožje, oštećen je objekat industrijske infrastrukture i izbio je požar, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Turska policija sprovela je danas široke racije protiv grupe Islamska država širom zemlje i privela 357 osumnjičenih, saopštio je turski ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaja.
Hrvatski premijer Andrej Plenković, čija vlada je u trećem mandatu, kaže da se nije ni umorio, ni zasitio funkcije, te da je tek sada, kako ističe, najjači.
Bivši agent MI6 Ajmen Din rekao je da Rusija trenutno nije najveća pretnja evropskom kontinentu i Ujedinjenom Kraljevstvu, već "širenje iranskog uticaja".
Osobe koje uzimaju lekove za razređivanje krvi, poznate kao antikoagulansi, mogle bi nesvesno da ugroze efikasnost svoje terapije konzumiranjem veoma popularnog i zdravog povrća.
Bosna i Hercegovina legalizovala je danas upotrebu kanabisa čime se priključila velikom broju zemalja koje su odobrile korišćenje ove biljke za ublažavanje simptoma teških bolesti, objavili su iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Hladno vreme može povećati rizik od srčanih i cirkulatornih problema, kao što su srčani i moždani udari, govore brojne statistike i istraživanja. Postavlja se pitanje možemo li smanjiti rizike.
Dobra vest je da ovo nije kraj priče – ekipu ćemo ponovo gledati na sledećem izdanju Phygital Games of the Future turnira, koje će se održati naredne godine u Kazahstanu.
Nakon niza smrtonosnih nesreća povezanih sa električnim ručkama na vratima, Kina ih zabranjuje i primorava proizvođače automobila da preispitaju njihov dizajn.
Komentari 0
Pogledaj komentare