Srbija ne oseća značajnije posledice svetske finansijske krize, kaže premijer Mirko Cvetković, dok guverner NBS radovan Jelašić smatra da je kriza već u Srbiji.
Cvetković je u intervjuu Rojtersu kaže da vlada prati dešavanja na svetskom tržištu i da Srbija za sada ne oseća značajne posledice krize. Međutim, guverner NBS Radovan Jelašić kaže da je kriza na međunarodnom tržištu već doprinela rastu referentne kamatne stope, smanjenju obima kredita i smanjenoj mogućnosti zaduživanja na međunarodnom finasijskom tržištu.
"Građani koji štede u bankama ne treba da povlače depozite, a oni koji vraćaju rate kredita ne treba da strepe jer je "bankarski sektor u Srbiji jedan od najlikvidnijih". Ukupna bilansna suma ovog sektora je oko 1.900 milijardi dinara, a skoro trećina tog novca je u gotovini, i to u obliku obavezne rezerve i repo hartija od vrednosti, izjavio je Radovan Jelašić, na godišnjoj konferenciji Rajfajzen banke.
Na pitanje da li se u ovom trenutku treba uzimati kredite, Jelašić je odgovorio da građani treba dobro da razmisle, ali i provere kakva je vlasnička struktura banka kao i likvidnost.
"Najbolji odgovor na svetsku finansijsku krizu je restriktivna monetarna i fiskalna politika. Takođe, bitno je da i bužet za iduću godinu bude restriktivan, ali i da se Vlada uradi nešto konkretno, a ne da se ponaša kao da je međunarodna kriza daleko od nas", smatra on.
Prema njegovim rečima kod sastavljanje budžeta za iduću godinu treba uraditi samo dva scenarija, realni i pesimistički. Za optimistički ove godinene nema mesta, kaže guverner.
Da je država ozbiljno počela da se bavi posledicama velike svetske finansijske krize na tržište Srbije možda je dobar pokazatelj i Izjava premijera Cvetkovića da je država forimirala i tim koji će nastaviti da na duži rok zajedno sa ekspertima za makroekonomiju pažljivo analizira razvoj svetske krize i njen mogući uticaj na privredu Srbije.
Prema njegovim rečima, na čelu tog tima su ministarka finansija Dijana Dragutinović i guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić. Iako upitan šta će tim tačno raditi guverner Jelašić još uvek nije ni znao da je formiran, kao ni da je on u tom timu.
Član izvršnog odbora Rajfajzen banke Zoran Petrović je takođe upozorio da građani treba da dobro razmisle pre nego se zaduže. Kako je najavio u narednih nekoliko dana doći će do povećanja kamatnih stopa, ali nije želeo da prognozira koliko će to biti.
Ekonomski analitičari se slažu da guvernerom i smatraju da će se finansijska kriza u svetu odraziti i na Srbiju, pre svega kroz rast kamatnih stopa na kredite državi, stanovništvu i privredi, slabiji priliv stranih investicija i smanjenje interesovanja za privatizaciju.
Analitičari ocenjuju da uticaj svetske ekonomske krize na kretanja u Srbiji neće biti toliko dramatičan, kao što se to dešava u SAD i EU, ali će se to neminovno desiti kroz usporavanje privrednog rasta u našoj zemlji.
Stručni saradnik Privredne komore Srbije Goran Nikolić rekao je da će se finansijska kriza u svetu odraziti na manji priliv kapitala u Srbiju i to je neminovno, pri čemu će novac biti skup i za naše tržište, a pošto se ta kriza iz SAD preliva i na EU, ona će se u našoj zemlji osetiti preko manjeg priliva direktnih stranih investicija, pošto većina tih ulaganja dolazi iz Unije.
"Recesija, koja je već zahvatila EU, zahvatiće i Srbiju, pre svega, zato što je veliki deo domaćeg izvoza okrenut ka tržištu Unije i velika je verovatnoća da će srpski izvoz biti usporen", istakao je on i ocenio da će izvoz iz Srbije biti samo usporen, pošto ima dinamičan rast.
Kriza u svetu uticaće i na rast kamata na dugoročne kredite u Srbiji, rekao je Nikolić i dodao da će banke pribeći povećanju marži na kredite koji su indeksirani u evrima i švajcarskim francima, zbog toga što su u porastu bazne kamate centralnih banaka u EU i Švajcarskoj.
Rast kamata kod domaćih banaka treba očekivati tek za nove kredite, a kod kredita koji se već otplaćuju zakonski nije moguće povećati, napomenuo je on.
Nikolić je objasnio da će se smanjeni priliv direktnih inveticija osetiti i kroz manju zainteresovanost stranih finansijera za privatizaciju u Srbiji, a oni koji žele da ulože u kupovinu društvenih preduzeća ponudiće nižu cenu i istakao primer tendera za "Jat ervejz", za koji se nije prijavila nijedna od stranih avio-kompanija.
Potkrepljujući tu svoju tvrdnju, Nikolić je ukazao na aktuelnu krizu grčke avio kompanije "Olimpik erlajnsa" i italijanske "Alitalije", koje su zapale u teškoće zbog dešavanja na svetskom finansijskom tržištu i rasta cene avio goriva (kerozina).
Ekonomski ekspert Dejan Šoškić izjavio je da će prvi efekat globalne finansijske krize biti povećana opreznost investitora za sva rizična ulaganja, pa i ulaganje u zemlje u tranziciji kao što je Srbija, a drugi efekat biće manja ponuda kapitala na svetskom tržištu, tako da će to podstaći rast kamata u svetu, a potom i u našoj zemlji.
"Rast kamatnih stopa i rast neizvesnosti kod investitora uticaće na to da će kapital iz inostranstva u Srbiju ulaziti manje i da će biti skuplji", istakao je Šoškić i dodao da to samo po sebi nije dobro, jer Srbija u priličnoj meri zavisi od priliva inostranog kapitala.
Šoškić je ukazao da smanjenje priliva stranog kapitala može da poremeti stabilnost kursa dinara i stabilnost cena na domaćem tržištu i podsetio da i priliv stranog kapitala omogućava Srbiji da pokrije ogromni deficit koji ima već godinama u trgovinskom bilansu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Agencija za licenciranje stečanijh upravnika oglasila je prodaju stečajne mase javnim nadmetanjem preduzeća za izgradnju puteva i auto-puteva "Partizanski put".
Sredstva iz inostranstva korišćena su za finansiranje 1.194 projekta u Francuskoj prošle godine, prema novom istraživanju o atraktivnosti koje je objavio Ernst & Young (EY).
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Kancelarije Al Džazire u istočnom Jerusalimu su pretresane i oprema je zaplenjena u nedelju, nakon što je Izrael zabranio rad te televizijske kuće, javili su izraelski mediji.
Rat u Ukrajini – 802. dan. U ruskom napadu na centar Harkova oštećeno je više od 15 stambenih zgrada, privatne kuće, automobili, sportski kompleks, kao i poslovne zgrade.
Izraelska vojska (IDF) počela je evakuaciju palestinskih civila iz Rafe na jugu Pojasa Gaze pre otpočinjanja ofanzive na taj grad, javio je danas izraelski vojni radio.
Dve žene pronađene su mrtve, a petogodišnja devojčica, ćerka jedne od njih, teško je povređena iz vatrenog oružja u parku u blizini Klovisa u američkoj državi Novi Meksiko, saopštila je policija.
Osnivačka članica NATO dala je Ukrajini "zeleno svetlo" da pređe rusku crvenu liniju, na šta je je Moskva reagovala preteći, a potom izdala direktno upozorenje Sjedinjenim Američkim Državama u vezi Krima.
Prema podacima Interpola, globalna ilegalna industrija lažnih lekova najbrže je rastuća kriminalna delatnost na svetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lekova i mesta falsifikovanja.
Komentari 3
Pogledaj komentare