Izgradnja prve deonice brze pruge Beograd–Budimpešta, do Stare Pazove, počeće sredinom naredne godine.
Izvor: Beobuild
Foto: Beobuild
Rekonstrukcija kraka koridora 10 ka Budimpešti podrazumeva formiranje savremene dvokolosečne pruge "visokih performansi" za mešoviti (putnički i teretni) saobraćaj i brzinu do 200 kilometara na sat.
Saobraćajni institut CIP završio je idejni projekat za deonicu od Beograda do Stare Pazove, a mi vam predstavljamo neke od njegovih karakteristika, piše Beobuild.
Najveći deo deonice Prokop – Stara Pazova pripada beogradskom železničkom čvoru (do Batajnice) i predstavlja zajednički pravac za oba severna kraka koridora 10, ka Šidu i ka mađarskoj granici.
Izdvajanje teretnog saobraćaja vrši se preko obilazne teretne pruge kod Batajnice, dok se kod Stare Pazove nalazi račvanje dve dvokolosečne pruge visokog ranga Beograd-Zagreb i Beograd-Budimpešta.
Rekonstrukcija pruge za velike brzine podrazumeva brojne intervencije na trasi pruge, stanicama, ukrštanjima pruge sa drumskim saobraćajnicama, objektima na pruzi (mostovi, podvožnjaci, nadvožnjaci), kao i modernizaciju opreme i uređaja na pruzi. Reč je o skupom i obimnom tehnološkom skoku prvi put primenjenom u ovom delu Evrope.
Srce novog sistema brze pruge i svakako jedna od najskupljih stavki kod ovakvih projekata jeste njegov sistem signalizacije i prateće telekomunikacione opreme. Zadatak ovih savremenih informacionih sistema je da povežu signalizaciju i omoguće pravovremeno reagovanje i prenos svih linijskih signala pravo u kabinu vozača, pošto je pri velikim brzinama praktično nemoguće vizuelno pratiti klasične znakove i signale.
Na pruzi Beograd-Budimpešta biće instaliran savremeni ETCS (L2) sistem, koji će osim najviših standarda signalizacije omogućiti i interoperabilnost sa evropskim mrežama brzih pruga. Pored ETCS-a nivoa 2 (European Train Control System) pruga će biti opremljena i spoljnim uređajima vizuelne signalizacije razmeštenim za maksimalnu brzinu od 160 km/h, čime će se omogućiti nesmetan saobraćaj vozova koji nisu opremljeni modernim sistemima za vođenje vozova, ali i kao sigurnosni sistem za slučaj ispada ETCS-a.
Projektom je na trasi obuhvaćeno oko 111 kilometara koloseka u stanicama i na otvorenoj pruzi, od čega će biti oko 84 kilometra rekonstruisanih i 27 kilometara potpuno novih koloseka. Predviđena je zamena i ugradnja 150 novih skretnica, od kojih one na glavnim kolosecima podržavaju brzine od 220km/h na pravcu i 100km/h pri skretanju.
Celokupan gornji stroj biće prilagođen projektovanim brzinama, ugradnjom 185.000 novih betonskih pragova sa elastičnim pričvrsnim priborom na zastoru od tucanika.
Foto: Beobuild
Nova kontaktna mreža za brzine od 200km/h biće građena samo na delu od Batajnice do Stare Pazove, pošto na ostatku ove deonice postojeća već zadovoljava kriterijume brzine, uz podizanje novih elektrovučnih transformatora i podstanica. Planirana je i izgradnja potpuno novih staničnih zgrada u Zemunu i Batajnici, dok su stanice u Zemun polju, Staroj i Novoj Pazovi planirane za rekonstrukciju i adaptaciju. Dodatno, zbog bezbednosti, stajalište u Tošinom bunaru biće izmešteno sa krivine ispred portala Bežanijskog tunela na nasip sa druge strane ulice.
Brzina pruge neće biti na svim delovima i deonicama ista, već će varirati u zavisnosti od potreba i mogućnosti. Na deonici Prokop - Stara Pazova predviđena je prosečna brzina vozova od 130 km/h, gde je od Prokopa do stanice Novi Beograd planirana brzina od 100 km/h, a od stanice Novi Beograd do stanice Batajnica 120 km/h.
Izlaskom iz Beograda povećava se razmak među stanicama, pa je od stanice Batajnica do stanice Nova Pazova projektna brzina 200 km/h na putničkim kolosecima i 120 km/h na kolosecima namenjenim za saobraćaj teretnih vozova, dok je na deonici Stara Pazova – Nova Pazova projektna brzina 200 km/h na centralnim (unutrašnja dva koloseka) i 160 km/h na spoljnim kolosecima.
Na potezu pruge Beograd Centar - Stara Pazova nema izmena radijusa pruge, ali ove brzine ne trpe ni ukrštanja saobaraćaja, tako da se predviđa ukidanje svih putnih i pešačkih prelaza u nivou. Ukrštanja će biti rešena izgradnjom pet objekata denivelacije, a čitava dužina trase pruge biće obezbeđena ogradom kao na autoputu.
Radovi na izgradnji brze pruge Beograd-Budimpešta počeće u drugoj polovini naredne godine, a do sada su ugovorene deonice Beograd Centar-Stara Pazova i Stara Pazova-Novi Sad, dok se za deonicu Novi Sad-Kelebija (državna granica) trenutno radi projektno rešenje. Očekuje se da će i deonica od Novog Sada do granice biti ugovorena naredne godine.
Vrednost prve deonice od stanice Beograd Centar do Stare Pazove iznosi 319 miliona dolara, a posao je ugovoren sa kineskim konzorcijumom koji čine “China Railway International“ i „China Communications Construction Company”. Projekat se realizuje preferencijalnim kreditom na 30 godina, sa počekom od pet godina i godišnjom kamatom od 2%, a rok za izvođenje radova je 36 meseci od uvođenja izvođača u posao.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Mađarska kompanija MOL i ruski Gasprom su dogovorili osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS koji će biti upućen američkom OFAK-u na odlučivanje, a Srbija je takođe povećala udeo.
Egipatsko Ministarstvo za naftu i mineralne resurse objavilo da je nekoliko naftnih i gasnih kompanija koje posluju u zemlji uspešno izbušilo nove bušotine u svojim koncesionim područjima u Zapadnoj pustinji, Istočnoj pustinji i delti Nila.
Centralna banka Indije (RBI) predložila je da zemlje organizacije BRIKS povežu svoje digitalne valute kako bi se olakšala prekogranična trgovina i plaćanja u turizmu, što bi moglo da smanji oslanjanje na američki dolar.
U Rafineriji nafte Pančevo započete su startne aktivnosti koje će omogućiti ponovno uspostavljanje komercijalnog rada proizvodnih postrojenja, a prva isporuka naftnih derivata iz rafinerije očekuje se 27. januara.
Broj turista u Japanu dostigao je u decembru rekordni nivo, uprkos padu broja posetilaca iz Kine od 45 odsto zbog diplomatskih tenzija između dve azijske susedne zemlje.
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da je u trećem tromesečju 2025. IPS NBS platni sistem centralne banke obradio 27,3 miliona instant plaćanja, što je za 25,7 odsto više nego u trećem tromesečju 2024. godine.
Evropa se suočava sa ekonomskom konkurencijom Sjedinjenih Američkih Država i Kine i mora da ojača svoj ekonomski i industrijski suverenitet kroz tri ključna stuba - zaštitu, pojednostavljenje i investicije, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
Trgovinski sporazum između EU i SAD, dogovoren u julu, biće suspendovan od strane Evropskog parlamenta nakon što je Donald Tramp zapretio da će preuzeti Grenland i uvesti nove tarife, saznaje BBC iz izvora bliskih međunarodnom trgovinskom odboru parlamenta.
U Kataloniji u blizini Barselone došlo je do nesreće kada je prigradski voz na liniji R4 iskočio iz šina nakon što je udario u zaštitni zid koji je pao na prugu, usmrtivši mašinovođu i teško povredivši četiri osobe, dok je još 34 lakše povređeno.
Rat u Ukrajini – 1.427. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija tokom noći izvela napad na Ukrajinu, koristeći više od 300 dronova i "značajan" broj balističkih i krstarećih raketa.
Novi ministar odbrane Mihailo Fedorov tokom sastanka sa novinarima, iznoseći prioritete svog mandata, rekao je da Ukrajina želi da "ubija 50.000 Rusa mesečno".
Nekako posle Bogojavljenja 19. januara ove godine dolazi u posetu Srbiji Parlamentarna delegacija EU na čelu sa Toninom Piculom, izvestiocem za Srbiju.
Usred sezone gripa i prehlada, mnogi se vraćaju proverenim klasicima – pre svega pilećoj supi i supi od paradajza, toplim jelima koja greju i lako se jedu čak i kada nemate apetit.
Ispijanje kafe ima mnogo prednosti – od poboljšanja funkcije mozga i smanjenja upale, do poboljšanja zdravlja srca i metabolizma. Međutim, kafa takođe može da utiče na to kako vaše telo apsorbuje određene suplemente.
Glumac Stelan Skarsgard potvrdio je da se u filmskim krugovima intenzivno radi na tome da se pronađe način za povratak lika koji tumači Meril Strip u predstojećem trećem nastavku hit franšize "Mamma Mia".
Gledaoci poslednjih godina sve češće posežu za filmovima koji klasične žanrove okreću u neočekivanom pravcu, nudeći sporiji ritam, snažnu atmosferu i duboku psihološku slojevitost.
Na današnji dan, 20. januara 2008. godine, prvi put je emitovana dramska serija "Breaking Bad", koja je veoma brzo prikovala milione gledalaca širom sveta za male ekrane.
Komentari 44
Pogledaj komentare