Rekonstrukcija kraka koridora 10 ka Budimpešti podrazumeva formiranje savremene dvokolosečne pruge "visokih performansi" za mešoviti (putnički i teretni) saobraćaj i brzinu do 200 kilometara na sat.
Saobraćajni institut CIP završio je idejni projekat za deonicu od Beograda do Stare Pazove, a mi vam predstavljamo neke od njegovih karakteristika, piše Beobuild.
Najveći deo deonice Prokop – Stara Pazova pripada beogradskom železničkom čvoru (do Batajnice) i predstavlja zajednički pravac za oba severna kraka koridora 10, ka Šidu i ka mađarskoj granici.
Izdvajanje teretnog saobraćaja vrši se preko obilazne teretne pruge kod Batajnice, dok se kod Stare Pazove nalazi račvanje dve dvokolosečne pruge visokog ranga Beograd-Zagreb i Beograd-Budimpešta.
Rekonstrukcija pruge za velike brzine podrazumeva brojne intervencije na trasi pruge, stanicama, ukrštanjima pruge sa drumskim saobraćajnicama, objektima na pruzi (mostovi, podvožnjaci, nadvožnjaci), kao i modernizaciju opreme i uređaja na pruzi. Reč je o skupom i obimnom tehnološkom skoku prvi put primenjenom u ovom delu Evrope.
Srce novog sistema brze pruge i svakako jedna od najskupljih stavki kod ovakvih projekata jeste njegov sistem signalizacije i prateće telekomunikacione opreme. Zadatak ovih savremenih informacionih sistema je da povežu signalizaciju i omoguće pravovremeno reagovanje i prenos svih linijskih signala pravo u kabinu vozača, pošto je pri velikim brzinama praktično nemoguće vizuelno pratiti klasične znakove i signale.
Na pruzi Beograd-Budimpešta biće instaliran savremeni ETCS (L2) sistem, koji će osim najviših standarda signalizacije omogućiti i interoperabilnost sa evropskim mrežama brzih pruga. Pored ETCS-a nivoa 2 (European Train Control System) pruga će biti opremljena i spoljnim uređajima vizuelne signalizacije razmeštenim za maksimalnu brzinu od 160 km/h, čime će se omogućiti nesmetan saobraćaj vozova koji nisu opremljeni modernim sistemima za vođenje vozova, ali i kao sigurnosni sistem za slučaj ispada ETCS-a.
Projektom je na trasi obuhvaćeno oko 111 kilometara koloseka u stanicama i na otvorenoj pruzi, od čega će biti oko 84 kilometra rekonstruisanih i 27 kilometara potpuno novih koloseka. Predviđena je zamena i ugradnja 150 novih skretnica, od kojih one na glavnim kolosecima podržavaju brzine od 220km/h na pravcu i 100km/h pri skretanju.
Celokupan gornji stroj biće prilagođen projektovanim brzinama, ugradnjom 185.000 novih betonskih pragova sa elastičnim pričvrsnim priborom na zastoru od tucanika.
Nova kontaktna mreža za brzine od 200km/h biće građena samo na delu od Batajnice do Stare Pazove, pošto na ostatku ove deonice postojeća već zadovoljava kriterijume brzine, uz podizanje novih elektrovučnih transformatora i podstanica. Planirana je i izgradnja potpuno novih staničnih zgrada u Zemunu i Batajnici, dok su stanice u Zemun polju, Staroj i Novoj Pazovi planirane za rekonstrukciju i adaptaciju. Dodatno, zbog bezbednosti, stajalište u Tošinom bunaru biće izmešteno sa krivine ispred portala Bežanijskog tunela na nasip sa druge strane ulice.
Brzina pruge neće biti na svim delovima i deonicama ista, već će varirati u zavisnosti od potreba i mogućnosti. Na deonici Prokop - Stara Pazova predviđena je prosečna brzina vozova od 130 km/h, gde je od Prokopa do stanice Novi Beograd planirana brzina od 100 km/h, a od stanice Novi Beograd do stanice Batajnica 120 km/h.
Izlaskom iz Beograda povećava se razmak među stanicama, pa je od stanice Batajnica do stanice Nova Pazova projektna brzina 200 km/h na putničkim kolosecima i 120 km/h na kolosecima namenjenim za saobraćaj teretnih vozova, dok je na deonici Stara Pazova – Nova Pazova projektna brzina 200 km/h na centralnim (unutrašnja dva koloseka) i 160 km/h na spoljnim kolosecima.
Na potezu pruge Beograd Centar - Stara Pazova nema izmena radijusa pruge, ali ove brzine ne trpe ni ukrštanja saobaraćaja, tako da se predviđa ukidanje svih putnih i pešačkih prelaza u nivou. Ukrštanja će biti rešena izgradnjom pet objekata denivelacije, a čitava dužina trase pruge biće obezbeđena ogradom kao na autoputu.
Radovi na izgradnji brze pruge Beograd-Budimpešta počeće u drugoj polovini naredne godine, a do sada su ugovorene deonice Beograd Centar-Stara Pazova i Stara Pazova-Novi Sad, dok se za deonicu Novi Sad-Kelebija (državna granica) trenutno radi projektno rešenje. Očekuje se da će i deonica od Novog Sada do granice biti ugovorena naredne godine.
Vrednost prve deonice od stanice Beograd Centar do Stare Pazove iznosi 319 miliona dolara, a posao je ugovoren sa kineskim konzorcijumom koji čine “China Railway International“ i „China Communications Construction Company”. Projekat se realizuje preferencijalnim kreditom na 30 godina, sa počekom od pet godina i godišnjom kamatom od 2%, a rok za izvođenje radova je 36 meseci od uvođenja izvođača u posao.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Spor ekonomski rast će gurnuti Francusku sa liste deset najvećih svetskih ekonomija u roku od pet godina, pokazuju globalne prognoze Međunarodnog monetarnog fonda.
Filijala Carrefoura u Grčkoj potpisala je ekskluzivna prava za zastupanje Carrefoura i na srpskom tržištu, saznaje Retail Serbia. Kompanija Retail & More A.E. planira da dovede Carrefour u Srbiju, ali i na još nekoliko tržišta na Balkanu.
Prodaja automobila "lada" u Rusiji u aprilu je porasla za skoro 65 odsto u odnosu na prethodnu godinu i dostigla 45.600 modela, čime je oboren mesečni rekord brenda u poslednjih 12 godina, navodi se u saopštenju ruskog proizvođača automobila "AvtoVAZ".
U Evropskoj uniji je 2023. godine 7,1 odsto zaposlenih radilo 49 ili više sati nedeljno, što spada u dugo radno vreme, pokazuju podaci koje je objavio Evrostat.
Lanac kafeterija Starbaks je u periodu od januara do marta, koji za kompaniju predstavlja drugi fiskalni kvartal, zabeležio prihod od 8,56 milijardi dolara i prilagođenu zaradu po akciji od 68 centi.
Izvršni direktor njujorške bankarske korporacije Goldman Saks Ričard Nod saopštio je da kompanija ukida orgraničenje na bonuse bankara, što će omogućiti najboljim bankarima da zarade i 25 puta više od njihove godišnje plate.
Josip Juratović je, gostujući na jednom od opozicionih medija, prokomentarisao da poseta kineskog predsednika Si Đinpinga nije nešto "na šta treba gledati pozitivno".
Američki obaveštajni zvaničnici procenili su da Rusija i Kina sada još bliže sarađuju u vojnim pitanjima, uključujući potencijalnu invaziju na Tajvan.
Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan oglasio se nakon odluke ove zemlje da obustavi sve trgovinske odnose sa Izraelom i govorio o tome zašto je Ankara donela ovu odluku.
Komentari 44
Pogledaj komentare