Srbija

Petak, 13.11.2015.

09:58

Euribor prvi put u minusu - padaju nam rate

Ulazak "euribora" u minus, odnosno na istoriski najniži nivo otkad postoji evro, za sve korisnike kredita u evrima signal je da će im rate biti niže.

Izvor: Tanjug

Euribor prvi put u minusu - padaju nam rate
Foto: Thinkstock

Takođe, pad evropske međubankarske kamate će za državu značiti mogućnost jeftinijeg zaduživanja, izjavio je profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić.

Grubišić je rekao da je euribor prvi put na istorijskom minimumu, u smislu da je ušao u negativnu zonu, što nije bio slučaj od uvođenja evra kao valute, a prethodno je viđeno samo u slučaju libora - međubankarske kamate vezane za franak. Za sve korisnike kredita indeksiranih evrima, a njih je najviše na domaćem tržištu, to je signal da će im mesečna rata biti nešto niža, poručuje Grubišić.

"Sa svakim padom euribora rata će postepeno padati. Međutim, to se neće dogoditi baš u ovom trenutku, već onda kada je to navedeno u svakom pojedinačnom ugovoru", rekao je Grubišić.

On je podsetio da neke banke rade usklađivanje sa ovom međubankrarskom kamatnom stopom dva puta godišnje, neke četiri puta...

"Zavisno od toga kakav ko ima ugovor, i da li je kredit vezan za tromesečni ili recimo šestomesečni euribor, rata će se usklađivati s njegovim kretanjem, ali zavisno od datuma usklađivanja koji je svima precizno naveden u ugovoru", objašnjava Grubišić.

Isto važi, dodaje, za privatne korisnike koji imaju takve ugovore, ali i za državu, koja sada dobija mogućnost da emituje evroobveznice i da refinansira dug nešto povoljnije - u evrima.

"Ovo je prilika da se refinansira dug da ne bude samo u dolarima, i da se smanji valutni rizik po tom osnovu, jer smo mi kao tržište prevashodno vezani za evro. Pokazalo se da je zaduživanje u trećim valutama, kao što je dolar rizičnije jer podrazumeva dvostruki valutni rizik", objašnjava Grubišić.

Prema njegovim rečima, kretanje evra prema dinaru je s jedne strane rizik jer država i građani zarađuju u dinarima. S druge strane, postoji i opasnost od gubitka usled nepovoljnog kretanja treće valute, odnosno odnosa dolara ili franka prema evru.

"Zato bismo sada mogli da izađemo direktno sa evroobveznicama nominovanim u evrima, umesto u dolarima kao što je bio slučaj do sada. Ovo je upravo prilika da se izbegne taj dvostuki rizik", rekao je on.

Grubišić objašnjava da ovaj trend ukazuje da su deflacione tendencije u Evropskoj uniji veoma jake, da ne dolazi do očekivanog oporavka, pa je sve ovo deo paketa mera koje preduzima Evropska centralna banka (ECB) kako bi podstakla investiranje.

"To je isto slučaj i sa kvantitativnim olakšavanjem gde se svakog meseca ubrizgava u sistem 60 miliona evra, zatim obaranjem referentne kamatne stope na nivo blizu nule, a sada po prvi put i ulaskom euribora u negativnu zonu. Po prvi put je probijena ta magična linija", ukazuje on.

To, kako je rekao, znači da očekivane stope privrednog rasta u evro zoni još nisu na očekivanom nivou, da postoje deflatorne tendencije, pa ECB i danas daje signale da se vodi više relaksirana monerarna politika, što je sve, zaključuje, "spektar mera ekspanzivne monetarne politike".

Banke prelikvidne, kamata ide u minus

Sa druge strane, međutim, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dejan Šoškić upozorava da će pad euribora dovesti banke u situaciju da, iako imaju puno likvidnog novca, neće plaćati pozitivnu kamatu na nove depozite drugih banaka, a za tržište je to ozbiljan deflatorni signal.

Šoškić podseća da je već duže referentna kamatna stopa ECB praktično na nuli (0,05 odsto), a kamatna stopa koju ECB plaća bankama na deponovan novac je već duže vreme -0,2 odsto.
Foto: Tanjug
"Tako je otvorena zona negativnih kamatnih stopa koja se odražava i na euribor kamatne stope koje se formiraju između velikih banaka u Frankfurtu. Očigledno je kreditna aktivnost banaka u evrozoni niska, a likvidnost visoka, pored ostalog i zbog kvantitativnih olakšica ECB, odnosno, redovnog mesečnog upumpavanja 60 milijardi eura koje ona sprovodi i relativno niskog privrednog rasta u EU", objasnio je Šoškić koji je bio i guverner NBS. Zbog slabog privrednog oporavka u evrozoni poslednjih nedelja se, dodaje, razmatra i mogućnost pojačavanja kvantitativnih olakšica ili kroz povećavanje mesečnog iznosa dodatnog novca ili kroz produženje roka ovih operacija i posle oktobra 2016. godine.

"Sve to dovodi banke u situaciju u kojoj imaju puno likvidnog novca i otuda nisu spremne da plaćaju pozitivnu kamatu na nove depozite drugih banaka, posebno u situaciji vrlo niske inflacije kao što je to sada", primetio je Šoškić.

U odgovoru na pitanje da li je snižavanje euribora u negativni predznak signal da evrozona ulazi u ozbiljne probleme, budući da je pre krize euribor bio u plusu oko pet odsto, Šoškić je objasnio da je duže zadržavanje kamatnih stopa u negativnoj zoni jasan signal da je privredni oporavak slab i može predstavljati uvod u deflatorne (recesione) privredne tendencije, odnosno, u dodatni pad ekonomske aktivnosti i rast nezaposlenosti.

Zbog toga Šoškić naglašava da je vrlo važno da trenutno jeftin novac što pre pokrene investicije i potrošnju kao i da pokrene privredni rast, ali istovremeno on upozorava da to jednim značajnim delom zavisi od očekivanja privrednika i gradjana, odnosno, potencijalnih korisnika kredita.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: