Četiri miliona mobilnih telefona uvezeno ilegalno u Srbiju
U poslednjih deset godina legalno je uvezeno nešto više od 2.780.000 mobilnih telefona, a u istom periodu zabeleženo je skoro sedam miliona korisnika. Još niko nije krivično odgovarao za šverc mobilnih telefona. Domaćem tržištu potrebno je 1,5 miliona aparata godišnje, a prošle godine je legalno uvezeno nešto više od milio mobilnih telefona.
Autor: Slobodanka Stamenić
|
Izvor: Danas
Zbog ilegalnog uvoza mobilnih telefona u prethodnih deset godina, državna kasa je u najboljem slučaju izgubila skoro 160 miliona evra . Računica je veoma jednostavna. Naime, prema zvaničnim podacima mobilnih operatera, na mobilnim mrežama početkom 2007. bilo je nešto manje od sedam miliona pretplatnika, a za korišćenje SIM kartice neophodan je i telefon.
Sa druge strane, prema zvaničnim podacima Uprave carina u zemlju je legalno uvezeno tek 2.786.250 mobilnih telefona u periodu od 1997. do 2007. Poređenjem te dve cifre može se zaključiti da je u tom periodu prošvercovano najmanje četiri miliona mobilnih telefona. Računica se može zaustaviti na toj cifri čak i pod pretpostavkom da ni sve pretplatničke kartice nisu aktivne, jer pretplatnici menjaju mobilne aparate. Operateri navode da se telefoni u Srbiji menjaju na dve do tri godine, čime bi se procena o broju ilegalno uvezenih telefona i više nego udvostručila.
Time bi se udvostručio i gubitak iz budžeta. Na tih četiri miliona telefona nije plaćena carina. Kako se prosečna cena telefona kreće oko 120 evra, a carina iznosi 15 odsto, na pomenutu količinu telefona u budžet bi samo za carinu bilo uplaćeno 72 miliona evra .
Poređenja radi, Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala podiglo je optužnicu protiv 53 osobe, pripadnika takozvane drumske mafije, jer su državu u dve godine oštetili za 6,5 miliona evra uzimajući za sebe deo novca od naplate putarina. Dok je suđenje članovima drumske mafije u toku i preti im višegodišnja robija, za ilegalan uvoz mobilnih telefona na veliko nikada niko nije osuđen.
Uvozom mobilnih telefona može da se bavi bilo koje pravno lice, a ne postoji registar distributera, pa svaka trgovina tehničkom robom može da prodaje i mobilne telefone. U toj trgovini, međutim, država gubi još novca jer se ilegalno uvezeni telefoni obično prodaju bez plaćanja poreza na dodatu vrednost. Iako kupac plaća cenu telefona koja uključuje porez, prodavac taj novac zadržava za sebe. Bez adekvatnih mehanizama da kontroliše uvoz i promet mobilnih telefona, ali i zbog nedostatka kontrole poreza koji se u takvoj trgovini ostvari, Srbija je ostala uskraćena za carinu i porez koji bi naplatila od uvoza i trgovine četiri miliona mobilnih telefona.
Nelegalni promet mobilnim telefonima u 2006. vredeo je 170 miliona dinara, procenjuje Tržišna inspekcija. Iste godine, za samo 15 dana inspektori su u velikim gradovima Srbije zaplenili telefona i opreme u vrednosti od tri miliona dinara. Prema rečima načelnice Tržišne inspekcije Vere Despotović, inspektori indirektno vrše kontrolu trgovine mobilnim telefonima - na osnovu Zakona o oglašavanju. Po tim osnovama, vodi se 300, pretežno prekršajnih sudskih postupaka.
Despotovićeva napominje da se u pojedinačnoj akciji tržišne inspekcije zatvori pet do 10 radnji, sve dok ne otklone nepravilnosti u poslovanju. "Najčešće lažno oglašavaju kako imaju 20 do 30 modela telefona. Odemo u radnju i pronađemo par komada. Osim toga, telefon oglase po jednoj, a zalihe drže po nižoj ceni", ukazuje Despotović.
Kako objašnjava, svaki mobilni telefon mora da poseduje dokumentaciju na srpskom jeziku, koja sadrži uputstva i garancije. Nepostojanje zvanične dokumentacije i garancije siguran je znak da je telefon iz "crnih tokova", odnosno da je reč o ilegalnoj trgovini. Takođe, svaka prodavnica telefona mora da obezbedi servis. U slučaju da nešto od navedenog nije poštovano, po reklamaciji građana na lažno obaveštenje o servisnoj mreži, tržišni inspektori kontrolišu radnje.
"Da nismo ovlašćeni da proveravamo oglašavanje, ništa ne bismo otkrili", naglašava naša sagovornica. Tako se dešava da inspekcija otkrije naizgled sve ispravno: fakture od uvoza, plaćenu carinu i druge dažbine, garantni list... Međutim, ilegalnu trgovinu inspekcija tada "lovi" tek na osnovu lažnog oglasa. Despotović potvrđuje da trenutno ne postoji spisak prodavnica mobilnih telefona, jer su uslovi za registraciju u Agenciji za privredne registre liberalizovani. Ministarstvo trgovine treba da uredi baze podataka, kaže ona, što je i predviđeno Predlogom zakona o trgovini.
Iz Tržišne inspekcije tvrde da se veći deo ilegalnog prometa ostvari raznim oblicima trgovine izvan poslovnih prostorija, van poslovnih objekata, na primer na tezgama. "Na svakoj većoj buvljoj pijaci danas je moguće pronaći tezge na kojima se prodaju mobilni telefoni i oprema. Takva prodaja je zabranjena, a tržišni inspektori imaju ovlašćenja da oduzmu robu i napišu kaznu od 50 hiljada do milion dinara", zaključuje Despotović.
Mobilni telefon vredan stotinak evra, danas je moguće u Srbiji kupiti za dinar. Naime, sva tri mobilna operatera od prošle godine u svoju redovnu ponudu uključili su i pretplatničke pakete koji osim broja nude i mobilni aparat. Iz kompanije "Comtrade" ističu da zvanični distributeri najveći deo uvezenih telefona prodaju operaterima, dok se u maloprodaji proda manji deo.
“I u svetu postoji crno tržište, ali se procenjuje da ono ne prelazi 10 odsto ukupnog. Ovde je obrnuta situacija. Kao zvanični distributer suočavamo se sa prodajom mobilnih telefona na crno. Prema našim procenama 80 odsto mobilnih telefona uvezeno je na crno, a tek 20 odsto legalno. Računicu smo napravili poredeći podatke o zvaničnom uvozu i ukupnom broju telefona u zemlji. Situacija se malo poboljšava zbog operatera koji naručuju telefone isključivo od distributera. Takav telefon operater korisnicima kasnije nudi po znatno nižoj ceni od nabavne, ali uz uslov da ga koriste određeni period uz pretplatu”, objašnjava Petar Jordović, direktor jedne od Comtrade firmi.
On napominje da se na ilegalne telefone ne plaćaju porez i carina koji iznose 33 odsto od cene telefona, koliko ona iznosi ukoliko se telefon uvozi van kontigenata. Na taj način, oni koji se bogate prodajom telefona "na crno", mogu da ih ponude po znatno nižim cenama.
Prema Jordovićevim rečima, ilegalno uvezeni telefoni u prodavnicama su obično jeftiniji, jer se za njih ne plaćaju dažbine državi. Iz tržišne inspekcije navode da prodavnice koje prodaju nelegalno uvezene aparate obično drže određenu količinu legalno uvezenih telefona sa kompletnom dokumentacijom, dok ostale, bez papira, drže u skrivenim magacinima u radnji, ili van nje. Jordović ocenjuje da bi takvu ilegalnu trgovinu mogla da suzbije tržišna inspekcija češćim kontrolama prodavnica, ili država - smanjenjem carina.
Zvanični uvoznici daju garanciju od godinu dana na telefon, koliko je i zakonom propisano, a po isteku garantnog roka obavezni su da još četiri godine imaju sve rezervne delove i popravljaju telefon po potrebi. To je ugovorna obaveza svakog distributera. U slučaju telefona u radnji koja posluje "na crno", najčešće se dobija pismena garancija te firme, a ne od proizvođača kao kod legalnog distributera. Praksa pokazuje da kupac sa takvom garancijom teško uspeva da dobije drugi aparat umesto neispravnog, ili da ga popravi kod prodavca od kojeg je dobio garanciju. Takođe, kod telefona pravljenog za srpsko tržište, kupljenog od zvaničnih distributera, osnovni jezik u meniju je srpski. Naš sagovornik naglašava da će bolji pravni sistem i inspekcijski nadzor, ali i razvoj tržišta, smanjiti crno tržište mobilnim telefonima na "normalnih 30 odsto".
”Firma koja ima dvadesetak telefona u prodavnici, ako radi po propisima, ne može da bude profitabilna, jer ako plate sve dažbine, njihovi mobilni telefoni bi trebalo da budu skuplji nego u našim prodavnicama. A kod njih su jeftiniji. Ako znate da mi uvozimo 50.000, a oni sto telefona, a vidite da je kod njih cena 30 ili 50 odsto niža nego kod zvaničnog zastupnika, onda se pitate o čemu se tu radi”, kaže Jordović.
Prema njegovoj proceni, u Srbiji mobilni operateri prodaju godišnje do pola miliona mobilnih telefona, pa taj segment prodaje čini najveći deo kod distributera, dok je crno tržište mnogo veće. Tako je do skora bilo i u Hrvatskoj, kada je carina na telefone iznosila 10 odsto. Dolaskom novih operatera i ta zemlja je prihvatila zakone Evropske unije, pa je carinu na tehničke uređaje spustila na 0 i 1 odsto. Sada se u Hrvatskoj legalno proda 90 odsto, a ilegalno 10 odsto mobilnih telefona.
Neadekvatan odgovor države
Protiv vlasnika i direktora jednog preduzeća iz Beograda poreska policija je podnela krivičnu prijavu 2004. godine zbog sumnje da je izvršio krivično delo izbegavanja plaćanja poreza tako što je za godinu dana nabavio mobilnih i fiksnih telefona, kao i druge tehničke robe, u vrednosti od oko 334.441.458 miliona dinara. Roba je završila u prodaji bez obračuna i uplate poreza na promet od 66.888.291 dinara. Ovaj primer pokazuje da trgovina nije samo "mravlja", baš kao ni šverc i da postoje ljudi koji su se obogatili pljačkajući sugrađane, odnosno državu, tako što nisu plaćali carinu i porez na promet u uvozu i trgovini telefonima.
Poreska uprava - Sektor poreske policije kao organ nadležan za otkrivanje poreskih krivičnih dela, mobilnim telefonima "na crno" bavi se samo u slučajevima kada se radi o velikim količinama mobilnih telefona ili velikim novčanim iznosima. Na pitanje koja je granica za postojanje krivičnog dela utaje poreza, od Poreske policije smo dobili odgovor da je to izbegavanje plaćanja poreza od 150.000 dinara. Isti izvor naglašava da to najčešće nije slučaj, već se u maloprodajnim objektima u promet stavlja od 10 do 20 mobilnih telefona.
Na pitanje da li je u toku istraga zbog ilegalnog uvoza i trgovine mobilnim telefonima na veliko, nismo dobili ni potvrdan, ali ni odričan odgovor iz policije.
U međuvremenu - tržište raste. Pod pretpostavkom da je zaista reč o sitnom, mravljem švercu, mesečno bi prethodnih godina na taj način trebalo da bude prokrijumčareno čak 33.333 telefona, da bi dostigli cifru od 4.000.000. Previše za "lične potrebe".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Građani Srbije koji imaju pravo na jednokratnu državnu pomoć od 6.000 dinara imaju još nekoliko dana da podnesu prijavu, a krajnji rok je 21. septembar 2026. godine.
Juče, 14. septembra 2026. godine, počela je isplata jednokratne pomoći za korisnike koji su se zaključno sa 25. avgustom 2026. godine nalazili u službenim evidencijama.
Dok se u Evropi uglavnom raspravlja o tome koliko će poskupeti benzin i dizel, kombinacija rasta prinosa na američke dugoročne obveznice i skupe energije već izaziva ozbiljne ekonomske i političke posledice širom sveta.
Američke kompanije pokazale su interesovanje za jedan od najvećih planiranih infrastrukturnih projekata u ovom delu Evrope – Jadransko-jonski autoput, čija bi trasa trebalo da prolazi i kroz Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
Američke kompanije pokazale su interesovanje za jedan od najvećih planiranih infrastrukturnih projekata u ovom delu Evrope – Jadransko-jonski autoput, čija bi trasa trebalo da prolazi i kroz Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
Proizvodnja pirinča u Indiji trebalo bi prvi put u poslednjih deset godina da bude smanjena zbog nedostatka padavina u periodu sazrevanja useva, upozorili su predstavnici udruženja izvoznika.
Preduzeće Putevi Srbije raspisali su javnu nabavku za izgradnju nove petlje Batrovci na autoputu A3, na deonici između granice sa Hrvatskom i postojeće petlje Batrovci.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da će Evropska unija nastaviti da podržava Ukrajinu, kao i da je o tome razgovarala telefonom sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.
Doba bezuslovnog prekoatlantskog prijateljstva između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope verovatno je završeno, makar za sada, izjavio je danas nemački kancelar Fridrih Merc.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš svesno je podržao antirusku kampanju koja se odnosi na događaje u Buči, i time je postao deo te "krvave provokacije", izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Lekari su u grlu jednog muškarca u turskom gradu Čorumu pronašli živu pijavicu, nakon što se javio bolnici zbog jakog bola, otežanog gutanja, iskašljavanja krvi i otežanog disanja, preneli su danas lokalni mediji.
Senzor bi mogao da se koristi za praćenje efikasnosti terapije, određivanje odgovarajuće doze lekova, kliničku dijagnostiku, kao i za otkrivanje dopinga kod sportista.
Predstavnici Svetske zdravstvene organizacije boravili su prošle nedelje u Beogradu, kada su sumirani dosadašnji rezultati "Torlaka" u procesu transfera tehnologije.
Izložbama, predstavama i drugim programom, Kuća Gintera Grasa u Libeku obeležiće 100. godišnjicu rođenja dobitnika Nobelove nagrade za književnost, vajara, slikara i grafičara.
Zvezda serije "Slow Horses" već se neko vreme spominje među mogućim kandidatima za novog agenta 007, a sada je pažnju privukao jedan detalj iz Appleove najave budućnosti popularne serije.
U užem izboru bili su i "The Beloved" Rodriga Sorogojena, sa Havijerom Bardemom u glavnoj ulozi, kao i "Sundays" Alaude Ruiz de Azue, nagrađen na dodjeli Goja i festivalu u San Sebastijanu.
Russia-Ukraine War – Day 1,666. At least 19 people, including two children, were injured in a ballistic missile attack on Kyiv. Ukrainian drones attacked an oil refinery in Russia’s Yaroslavl region and a military airfield in Rostov-on-Don.
Supporters of the former so-called Kosovo Liberation Army organized a new protest this evening in Pristina’s central square over the verdicts handed down by the Kosovo Specialist Chambers in The Hague against former leaders of the terrorist organization.
Ahead of his meeting with Donald Trump next week, rumors are spreading widely on social media claiming that Chinese President Xi Jinping fell ill during a major summit and was therefore forced to return to China urgently.
Gwyn Jenkins, Chief of the British Royal Navy, warned that Russia is probing the United Kingdom’s vulnerabilities and that, in the event of an armed conflict, it could attempt to disable Britain’s transatlantic undersea cables.
An earthquake measuring 3.3 on the Richter scale was recorded today, September 17, at 10:47 a.m. in Croatia, the European-Mediterranean Seismological Centre (EMSC) reported.
Hyundai priprema novu generaciju modela Bayon, koji će dobiti robustniji dizajn, moderniju unutrašnjost i više tehnologije. Mali SUV trebalo bi da zadrži mesto u evropskom B-SUV segmentu.
BYD-ova luksuzna marka Denza predstavila je Z9S, električnu limuzinu koja prema kineskom CLTC ciklusu može da pređe do 1.100 kilometara. Najsnažnija verzija razvija čak 1.210 KS.
Nissan Kicks stiže u Evropu sa e-Power hibridnim pogonom, a proizvodiće se u Velikoj Britaniji. Kompanija najavljuje i dva nova električna modela – Pixo i novu generaciju SUV-a Juke.
Komentari 31
Pogledaj komentare