Četiri miliona mobilnih telefona uvezeno ilegalno u Srbiju
U poslednjih deset godina legalno je uvezeno nešto više od 2.780.000 mobilnih telefona, a u istom periodu zabeleženo je skoro sedam miliona korisnika. Još niko nije krivično odgovarao za šverc mobilnih telefona. Domaćem tržištu potrebno je 1,5 miliona aparata godišnje, a prošle godine je legalno uvezeno nešto više od milio mobilnih telefona.
Autor: Slobodanka Stamenić
|
Izvor: Danas
Zbog ilegalnog uvoza mobilnih telefona u prethodnih deset godina, državna kasa je u najboljem slučaju izgubila skoro 160 miliona evra . Računica je veoma jednostavna. Naime, prema zvaničnim podacima mobilnih operatera, na mobilnim mrežama početkom 2007. bilo je nešto manje od sedam miliona pretplatnika, a za korišćenje SIM kartice neophodan je i telefon.
Sa druge strane, prema zvaničnim podacima Uprave carina u zemlju je legalno uvezeno tek 2.786.250 mobilnih telefona u periodu od 1997. do 2007. Poređenjem te dve cifre može se zaključiti da je u tom periodu prošvercovano najmanje četiri miliona mobilnih telefona. Računica se može zaustaviti na toj cifri čak i pod pretpostavkom da ni sve pretplatničke kartice nisu aktivne, jer pretplatnici menjaju mobilne aparate. Operateri navode da se telefoni u Srbiji menjaju na dve do tri godine, čime bi se procena o broju ilegalno uvezenih telefona i više nego udvostručila.
Time bi se udvostručio i gubitak iz budžeta. Na tih četiri miliona telefona nije plaćena carina. Kako se prosečna cena telefona kreće oko 120 evra, a carina iznosi 15 odsto, na pomenutu količinu telefona u budžet bi samo za carinu bilo uplaćeno 72 miliona evra .
Poređenja radi, Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala podiglo je optužnicu protiv 53 osobe, pripadnika takozvane drumske mafije, jer su državu u dve godine oštetili za 6,5 miliona evra uzimajući za sebe deo novca od naplate putarina. Dok je suđenje članovima drumske mafije u toku i preti im višegodišnja robija, za ilegalan uvoz mobilnih telefona na veliko nikada niko nije osuđen.
Uvozom mobilnih telefona može da se bavi bilo koje pravno lice, a ne postoji registar distributera, pa svaka trgovina tehničkom robom može da prodaje i mobilne telefone. U toj trgovini, međutim, država gubi još novca jer se ilegalno uvezeni telefoni obično prodaju bez plaćanja poreza na dodatu vrednost. Iako kupac plaća cenu telefona koja uključuje porez, prodavac taj novac zadržava za sebe. Bez adekvatnih mehanizama da kontroliše uvoz i promet mobilnih telefona, ali i zbog nedostatka kontrole poreza koji se u takvoj trgovini ostvari, Srbija je ostala uskraćena za carinu i porez koji bi naplatila od uvoza i trgovine četiri miliona mobilnih telefona.
Nelegalni promet mobilnim telefonima u 2006. vredeo je 170 miliona dinara, procenjuje Tržišna inspekcija. Iste godine, za samo 15 dana inspektori su u velikim gradovima Srbije zaplenili telefona i opreme u vrednosti od tri miliona dinara. Prema rečima načelnice Tržišne inspekcije Vere Despotović, inspektori indirektno vrše kontrolu trgovine mobilnim telefonima - na osnovu Zakona o oglašavanju. Po tim osnovama, vodi se 300, pretežno prekršajnih sudskih postupaka.
Despotovićeva napominje da se u pojedinačnoj akciji tržišne inspekcije zatvori pet do 10 radnji, sve dok ne otklone nepravilnosti u poslovanju. "Najčešće lažno oglašavaju kako imaju 20 do 30 modela telefona. Odemo u radnju i pronađemo par komada. Osim toga, telefon oglase po jednoj, a zalihe drže po nižoj ceni", ukazuje Despotović.
Kako objašnjava, svaki mobilni telefon mora da poseduje dokumentaciju na srpskom jeziku, koja sadrži uputstva i garancije. Nepostojanje zvanične dokumentacije i garancije siguran je znak da je telefon iz "crnih tokova", odnosno da je reč o ilegalnoj trgovini. Takođe, svaka prodavnica telefona mora da obezbedi servis. U slučaju da nešto od navedenog nije poštovano, po reklamaciji građana na lažno obaveštenje o servisnoj mreži, tržišni inspektori kontrolišu radnje.
"Da nismo ovlašćeni da proveravamo oglašavanje, ništa ne bismo otkrili", naglašava naša sagovornica. Tako se dešava da inspekcija otkrije naizgled sve ispravno: fakture od uvoza, plaćenu carinu i druge dažbine, garantni list... Međutim, ilegalnu trgovinu inspekcija tada "lovi" tek na osnovu lažnog oglasa. Despotović potvrđuje da trenutno ne postoji spisak prodavnica mobilnih telefona, jer su uslovi za registraciju u Agenciji za privredne registre liberalizovani. Ministarstvo trgovine treba da uredi baze podataka, kaže ona, što je i predviđeno Predlogom zakona o trgovini.
Iz Tržišne inspekcije tvrde da se veći deo ilegalnog prometa ostvari raznim oblicima trgovine izvan poslovnih prostorija, van poslovnih objekata, na primer na tezgama. "Na svakoj većoj buvljoj pijaci danas je moguće pronaći tezge na kojima se prodaju mobilni telefoni i oprema. Takva prodaja je zabranjena, a tržišni inspektori imaju ovlašćenja da oduzmu robu i napišu kaznu od 50 hiljada do milion dinara", zaključuje Despotović.
Mobilni telefon vredan stotinak evra, danas je moguće u Srbiji kupiti za dinar. Naime, sva tri mobilna operatera od prošle godine u svoju redovnu ponudu uključili su i pretplatničke pakete koji osim broja nude i mobilni aparat. Iz kompanije "Comtrade" ističu da zvanični distributeri najveći deo uvezenih telefona prodaju operaterima, dok se u maloprodaji proda manji deo.
“I u svetu postoji crno tržište, ali se procenjuje da ono ne prelazi 10 odsto ukupnog. Ovde je obrnuta situacija. Kao zvanični distributer suočavamo se sa prodajom mobilnih telefona na crno. Prema našim procenama 80 odsto mobilnih telefona uvezeno je na crno, a tek 20 odsto legalno. Računicu smo napravili poredeći podatke o zvaničnom uvozu i ukupnom broju telefona u zemlji. Situacija se malo poboljšava zbog operatera koji naručuju telefone isključivo od distributera. Takav telefon operater korisnicima kasnije nudi po znatno nižoj ceni od nabavne, ali uz uslov da ga koriste određeni period uz pretplatu”, objašnjava Petar Jordović, direktor jedne od Comtrade firmi.
On napominje da se na ilegalne telefone ne plaćaju porez i carina koji iznose 33 odsto od cene telefona, koliko ona iznosi ukoliko se telefon uvozi van kontigenata. Na taj način, oni koji se bogate prodajom telefona "na crno", mogu da ih ponude po znatno nižim cenama.
Prema Jordovićevim rečima, ilegalno uvezeni telefoni u prodavnicama su obično jeftiniji, jer se za njih ne plaćaju dažbine državi. Iz tržišne inspekcije navode da prodavnice koje prodaju nelegalno uvezene aparate obično drže određenu količinu legalno uvezenih telefona sa kompletnom dokumentacijom, dok ostale, bez papira, drže u skrivenim magacinima u radnji, ili van nje. Jordović ocenjuje da bi takvu ilegalnu trgovinu mogla da suzbije tržišna inspekcija češćim kontrolama prodavnica, ili država - smanjenjem carina.
Zvanični uvoznici daju garanciju od godinu dana na telefon, koliko je i zakonom propisano, a po isteku garantnog roka obavezni su da još četiri godine imaju sve rezervne delove i popravljaju telefon po potrebi. To je ugovorna obaveza svakog distributera. U slučaju telefona u radnji koja posluje "na crno", najčešće se dobija pismena garancija te firme, a ne od proizvođača kao kod legalnog distributera. Praksa pokazuje da kupac sa takvom garancijom teško uspeva da dobije drugi aparat umesto neispravnog, ili da ga popravi kod prodavca od kojeg je dobio garanciju. Takođe, kod telefona pravljenog za srpsko tržište, kupljenog od zvaničnih distributera, osnovni jezik u meniju je srpski. Naš sagovornik naglašava da će bolji pravni sistem i inspekcijski nadzor, ali i razvoj tržišta, smanjiti crno tržište mobilnim telefonima na "normalnih 30 odsto".
”Firma koja ima dvadesetak telefona u prodavnici, ako radi po propisima, ne može da bude profitabilna, jer ako plate sve dažbine, njihovi mobilni telefoni bi trebalo da budu skuplji nego u našim prodavnicama. A kod njih su jeftiniji. Ako znate da mi uvozimo 50.000, a oni sto telefona, a vidite da je kod njih cena 30 ili 50 odsto niža nego kod zvaničnog zastupnika, onda se pitate o čemu se tu radi”, kaže Jordović.
Prema njegovoj proceni, u Srbiji mobilni operateri prodaju godišnje do pola miliona mobilnih telefona, pa taj segment prodaje čini najveći deo kod distributera, dok je crno tržište mnogo veće. Tako je do skora bilo i u Hrvatskoj, kada je carina na telefone iznosila 10 odsto. Dolaskom novih operatera i ta zemlja je prihvatila zakone Evropske unije, pa je carinu na tehničke uređaje spustila na 0 i 1 odsto. Sada se u Hrvatskoj legalno proda 90 odsto, a ilegalno 10 odsto mobilnih telefona.
Neadekvatan odgovor države
Protiv vlasnika i direktora jednog preduzeća iz Beograda poreska policija je podnela krivičnu prijavu 2004. godine zbog sumnje da je izvršio krivično delo izbegavanja plaćanja poreza tako što je za godinu dana nabavio mobilnih i fiksnih telefona, kao i druge tehničke robe, u vrednosti od oko 334.441.458 miliona dinara. Roba je završila u prodaji bez obračuna i uplate poreza na promet od 66.888.291 dinara. Ovaj primer pokazuje da trgovina nije samo "mravlja", baš kao ni šverc i da postoje ljudi koji su se obogatili pljačkajući sugrađane, odnosno državu, tako što nisu plaćali carinu i porez na promet u uvozu i trgovini telefonima.
Poreska uprava - Sektor poreske policije kao organ nadležan za otkrivanje poreskih krivičnih dela, mobilnim telefonima "na crno" bavi se samo u slučajevima kada se radi o velikim količinama mobilnih telefona ili velikim novčanim iznosima. Na pitanje koja je granica za postojanje krivičnog dela utaje poreza, od Poreske policije smo dobili odgovor da je to izbegavanje plaćanja poreza od 150.000 dinara. Isti izvor naglašava da to najčešće nije slučaj, već se u maloprodajnim objektima u promet stavlja od 10 do 20 mobilnih telefona.
Na pitanje da li je u toku istraga zbog ilegalnog uvoza i trgovine mobilnim telefonima na veliko, nismo dobili ni potvrdan, ali ni odričan odgovor iz policije.
U međuvremenu - tržište raste. Pod pretpostavkom da je zaista reč o sitnom, mravljem švercu, mesečno bi prethodnih godina na taj način trebalo da bude prokrijumčareno čak 33.333 telefona, da bi dostigli cifru od 4.000.000. Previše za "lične potrebe".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Donald Tramp upozorio je da Francuska mora da ukine "porez na promet" od 3% na tehnologiju ili će se suočiti sa 100% tarifama na uvoz vina i šampanjca u SAD, objavio je Njujork post.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obaveštava potrošače o povlačenju proizvoda ApnaBaba Flax Seeds, ALSI (LINENO SEMEN) 400g, EAN kod 050519871235, najbolje upotrebiti do 20.06.2027, zbog povišenog nivoa cijanovodonične kiseline.
Država je proširila garantnu šemu za subvencionisane kredite za još 300 miliona evra. Stručnjaci poručuju mladima da ako su u mogućnosti ne odlažu kupovinu stana jer, ukoliko ne bude globalnih potresa u narednom periodu, može se očekivati samo dalji rast cena.
Visoke cene nafte i gasa, kao i problemi sa snabdevanjem energijom, neće biti rešeni preko noći, uprkos najavi sporazuma o okončanju rata u Iranu i ponovnog otvaranja Ormuškog moreuza.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potpisala je Ugovor između akcionara sa MOL grupom u vezi sa budućim upravljanjem Naftnom industrijom Srbije (NIS).
Kancelarija za dualno obrazovanje objavila je listu deficitarnih zanimanja za školsku 2026/27. godinu, a učenici koji upišu neki od 36 obrazovnih profila sa tog spiska moći će da računaju na finansijsku podršku države od 5.000 dinara mesečno.
Šefica Centralne banke Rusije i osoba koja uspeva da u gotovo nemogućim uslovima i dalje održi rusku ekonomiju iznad površine, nije viđena u javnosti više od tri nedelje što su mnogi povezali s mogućim neslaganjem s Vladimirom Putinom.
Sukob na Bliskom istoku – 109. dan. Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da je Iran pristao da nikada neće posedovati nuklearno oružje, dok je iranski predsednik Masud Pezeškijan potvrdio da će Teheran i Vašington u petak potpisati Memorandum o razumevanju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u zvaničnoj poseti Gruziji do srede, a danas se sastao sa predsednikom Vlade Gruzije Iraklijem Kobahidzeom i predsednikom Parlamenta Gruzije Šalvom Papuašvilijem.
Rat u Ukrajini – 1.574. dan. Ukrajina izvela žestoke udare na Moskvu. Prestonica Rusije 24 sata pod udarima dronova. Oglasio se i Zelenski, koji je zapretio "veoma hladnom zimom".
Najstariji sin fudbalske legende Bruklin Bekam ponovo se našao u centru medijske pažnje nakon što je učestvovao u reklamnoj kampanji za Svetsko prvenstvo 2026. godine.
Pozorište "Dadov" oprostilo se od glumca i reditelja Slavenka Saletovića, ističući da je njegov odlazak veliki gubitak za celokupnu umetničku zajednicu.
Glumac i muzičar Kori Feldman završio je u bolnici nakon što mu je tokom leta iznenada pozlilo. U bolnicu je prevezen po sletanju aviona koji je leteo iz Čikaga za Los Anđeles, u ponedeljak popodne.
Ne znamo da li će se Brazilci sa Svetskog prvenstva vratiti sa toliko iščekivanim, šestim trofejom u naručju, ali predsednik njihovog saveza mogao bi da izgubi svoje "zlato". Tačnije, suprugu.
Epidemija ebole na istoku Konga, u kojoj je do sada preminulo 192 osoba, još nije dostigla svoj vrhunac, i mogla bi da traje do godinu dana, izjavio je danas koordinator operacija Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumeseca Bruno Mišon.
Ljudi koji svakodnevno konzumiraju veće količine ultraprerađene hrane mogli bi da imaju čak 58 odsto veći rizik od razvoja demencije, pokazalo je novo istraživanje naučnika sa Univerziteta Harvard.
Riba je izuzetno zdrava namirnica, bogata visokokvalitetnim proteinima, vitaminima, kao i esencijalnim omega-3 masnim kiselinama koje štite srce i mozak. Sardine iz konzerve su odličan izbor za zdravlje.
Nije svaka tuga prolazna, niti je svaki umor samo posledica užurbanog života. Depresija je ozbiljna bolest koja može pogoditi bilo koga, bez obzira na godine, pol ili životne okolnosti, ali uz pravovremeno prepoznavanje i adekvatno lečenje, oporavak je moguć.
Rasel Krou otkrio je da je morao da se bori protiv ideje da se u epskom filmu "Gladijator" snimi scena seksa između njegovog lika Maksima i Lusile, koju je glumila Koni Nilsen.
Korejske serije već godinama predstavljaju važan deo Netflixove ponude, ali se povremeno među njima pojave naslovi koji uspeju da se izdignu iznad proseka. Ovih dana to je "Teach You a Lesson".
Across Germany, there is a housing shortage. New construction remains weak, and rents continue to rise. In Mainz, authorities are attempting to ease pressure on the housing market through an attractive apartment-swap program.
The Djerdap 3 project is a megaproject through which the United States, leveraging its capital and technology, is taking the initiative and entering direct competition with Beijing and Moscow.
In the German city of Augsburg lies Fuggerei, the world's oldest social housing complex, where residents still pay a symbolic annual rent of just €0.88.
China is accelerating the development of the digital yuan, transforming it from an experimental payment method into a broader financial instrument that could, over the long term, support Beijing's ambition to reduce reliance on the U.S. dollar.
Florida je podnela zvaničnu tužbu protiv kompanije TikTok, optužujući platformu za kršenje državnog zakona koji ograničava pristup društvenim mrežama maloletnicima.
Indija je privremeno ograničila pristup Telegramu do 22. juna, navodeći da je platforma korišćena za organizovanje prevara u vezi sa nacionalnim medicinskim prijemnim ispitom.
Električni automobili u Norveškoj češće ne prolaze tehničke preglede od vozila sa benzinskim i dizel motorima, pokazuju najnoviji podaci Norveške uprave za javne puteve.
Za mnoge vozače proleće donosi isti problem: sloj žutog polena koji se svakodnevno taloži na automobilu. Međutim, ono što izgleda kao obična prljavština može vremenom da izazove ozbiljna oštećenja.
Komentari 31
Pogledaj komentare