Zima je uveliko počela, ali još uvek nije pokazala svoje pravo lice. Bez obzira na to, prvi snegovi na putevima u Srbiji dovoljan su signal da je vreme da se na točkovima nađu i zimske gume. Međutim, najveći broj vozača ih nema, pravdajući se često finansijskim razlozima, ali i rezonom da nisu previše bitni. Da li je tako? Evo šta kažu stučnjaci i dugogodišnja ispitivanja.
Piše: Božidar Mladenović
Iako je u našim prodavnicama bogat izbor različitih tipova guma za zimu, ovdašnji vozači se često ne odlučuju za kupovinu, a za najveći broj i dalje predstavljaju i povelik materijalni izdatak. Ipak postavlja se pitanje da li se, i koliko isplati eventualna ušteda, jer je u pitanju bezbednost i sigurnost? Ova dilema je u mnogim evropskim zemljama jednostavno presečena zakonskim odredbama, pa je u zimskom periodu obavezna upotreba adekvatnih pneumatika.
Do ovakvih zakonskih odredbi o upotrebi zimskih pneumatika nije došlo iz komercijalnih razloga, već su posledica dugotrajnih ispitivanja i nastojanja da se unapredi bezbednost saobraćaja u najhladnijem i najklizavijem periodu. Uostalom, bez zimskih pneumatika u mnogim severnim državama odvijanje saobraćaja je nezamislivo.
Zbog svojih osobina zimski pneumatici unapređuju bezbednost na snegu i ledu. Sa njima se lakše vozi i efikasnije koči, a bolje podnose i niske temperature. Zimske gume već se na prvi pogled jasno razlikuju od univerzalnih, ili letnjih, pre svega po dezenu šare i obliku gazećeg sloja. Njihovi kanali su dublji, brojniji i oblikovani su da zahvataju veću količinu snega i po ugledu na krampone brže ga izbacuju. Ovakva konstrukcija sprečava popunjavanje snegom, do čega kod letnjih guma na snegu lako dolazi. Kada se to dogodi točak počinje da kliza i efekat je potpuno isti kao da vozite auto po snegu sa "ćelavim" gumama.
Važna razlika između zimske i letnje gume je i sastav smese od koje su napravljeni. Zimske ostaju elastične i pri niskim temperaturama, pa i do -25°. Zato pritisak na kontaktnu površinu ostaje ravnomeran, pa točak naleže na podlogu i time vožnju čini bezbednijom. Letnje gume u takvim uslovima ostaju postaju tvrđe i slabije prijanjaju. Takođe, treba naglasiti i da je konstrukcija zimske gume tvrđa i zato je otpornija na mehaničke udare i oštećenja.
Ono što je možda i najvažnije zimska guma obezbeđuje kraći zaustavni put po snegu nego ista takva letnja. Na primer, pri brzini od 60 km/h na putu pod snegom i ledom zaustavni put se praktično ne može izmeriti zbog klizanja prouzrokovanim zapušenim kanalima. Na snežnoj podlozi zimski pneumatik se zaustavlja već posle 35 metara, a na ledu posle 70 metara. Zbog svega ovoga, kao i obavezne upotrebe, evropski stručnjaci su izračunali da se broj udesa tokom zime višestruko smanjio.
Pneumatici predviđeni za upotrebu zimi na sebi nose obavezno i adekvatne oznake. Sadrže slova "M" (MUD – blato) i "S" (SNOW – sneg), a oznaka može da bude M&S, M+S, M/S, a i MS i utisnuta na jednom od bokova. Pored ovih postoje i drugi amblemi poput pahulja snega, ili planine, što je obično na gumama predviđenim za upotrebu u ekstremnim terenskim uslovima.
Treba naglasiti da zimi stručnjaci preporučuju i gume višeg profila. Na primer, ako tokom godine koristite pneumatik 205/55 R16, zimi ga treba zameniti 195/65 R15. Iz ovoga sledi zaključak da i naplatak, odnosno "felna", treba da bude manja, što znači da i njih treba nabaviti. Sa druge strane, to oklašava ceo posao, jer se tada menjaju kompletni točkovi. Još nešto, integralni ili 4x4 pogon je efikasniji na snegu od klasičnog prednjeg ili na zadnjim točkovima, ali to nikako ne znači da na takve automobile ne treba montirati zimske gume. Ukoliko su neadekvatne i najmoćniji terenci će jednostavno ostati u mestu, jer gume nisu u stanju da "uhvate" podlogu.
Kada na putu ima snega i leda to znači da nema kontaka gume i kolovoza. Zbog toga je neophodno da se obezbedi prijanjanje pneumatika na snežnu, odnosno ledenu podlogu. Tu maksimalno do izražaja dolazi "šara" odnosno dezen pneumatika. Međutim, problem i dalje predstavlja led i do danas nije nađeno adekvatno univerzalno rešenje. Kao najbolje za sada se koriste pneumatici sa "ekserima", odnosno čeličnim klinovima, ili kako se još zovu "spajkovima". Odlični su na utabanom snegu i ledu, ali problem nastaje kada se sa leda siđe na asfalt. Pored neprijatne buke, nastaju i problemi i sa prijanjem pneumatika na podlogu.
Sve ovo govori u prilog "zimske obuće" za automobile, međutim kod nas, pored toga što još ne postoji zakonska obaveza i ekonomski moment je veoma važan. Ipak, ako se uzmu obzir, sa jedne strane troškovi, a sa druge strane bezbednost, odnosno finansijska ušteda i moguća šteta, pa i životi putnika, jasno je da treba previše razmišljati o isplativosti zimske "obuće" sa auto. Ako ne baš za sva četiri, onda bar za dva pogonska.
Još nešto, ako se spremate da ove zime automobilom odete na put u inostranstvo, ako nemate na autu adekvatnu obuću lako vam se može dogoditi i da vas u pojedinim zemljama jednostavno i ne puste preko granice.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Iran je postigao tajni sporazum o kupovini oružja sa Rusijom vredan 500 miliona evra, da bi nabavio hiljade naprednih prenosivih raketnih sistema, objavio je danas "Fajnenšel tajms", pozivajući se na procurela ruska dokumenta u koja je imao uvid.
Jedna policajka je poginula a 24 osobe su povređene nakon što je nekoliko eksplozivnih naprava detonirano u ponoć u Lavovu, na zapadu Ukrajine, saopštila je danas ukrajinska policija.
Četvrta godišnjica početka rata u Ukrajini navršava se danas, pri čemu se sukobi na bojnom polju nastavljaju uporedo sa trilateralnim mirovnim pregovorima koje je pokrenuo američki predsednik Donald Tramp.
Rat u Ukrajini 1.461. dan. Uoči četvrte godišnjice početka rata, ruske snage izvele masovne udare na Kijev i okolne regione, kao i na Dnjeparsku, Kirovogradsku, Nikolajevsku, Odesku, Poltavsku i Sumsku oblast.
Ostalo je još nešto više od 24 sata do početka trke za predstavnika Srbije na Evroviziji koja će se ove godine održati jubilarni 70, a domaćin će biti Beč.
Nik Rajner se danas pred sudom u Los Anđelesu izjasnio da nije kriv za ubistvo svojih roditelja Roba Rajnera i Mišel Singer Rajner, preneli su američki mediji.
Meksiko je zahvatio nezapamćen haos nakon što su meksičke snage bezbednosti ubile šefa narko-kartela Nemesija Rubena Osegueru Servantesa, u svetu podzemlja poznatog pod imenom "El Menčo".
Izvršni direktor Netfliksa Ted Sarandos izjavio je danas da je preuzimanje Vorner brosa (WBD) za 83 milijarde dolara, koje planira njegova kompanija, korisno za celu industriju zabave.
Pank bend Seks Pistolsi najavio je turneju po Velikoj Britaniji i Irskoj u decembru ove godine, povodom pet decenija od objavljivanja kultne numere “Anarchy in the UK“.
Pop zvezda regionalne scene, Nina Badrić, održala je 20. i 21. februara dva koncerta u Plavoj dvorani Sava Centra, priredivši beogradskoj publici dve večeri ispunjene snažnim emocijama, bezvremenskim hitovima i vrhunskom muzičkom produkcijom.
Na 79. dodeli nagrada BAFTA, Britanske akademije filmske i televizijske umetnosti, film "Sentimentalna vrednost" osvojio je nagradu za najbolji film van engleskog govornog područja, a ovaj film publika u Srbiji može da vidi u sredu 25. februara.
Bulgaria’s state-owned gas supplier Bulgargaz has effectively become insolvent due to unfavorable market conditions and contractual arrangements with Turkey’s state energy company BOTAS.
The U.S. claims that China conducted a secret nuclear test near Lop Nur in 2020, while Beijing categorically denies it. Tensions are rising in the global nuclear arms race.
According to The Wall Street Journal, during negotiations to end the war, Ukraine and Russia agreed on a shared objective, avoid displeasing U.S. President Donald Trump and not create the impression that they are obstructing a peaceful resolution.
Fondacija "Registar nacionalnog internet domena Srbije" organizuje konferenciju Dan internet domena Srbije – DIDS 2026, koja će biti održana u utorak 17. marta 2026. godine u Domu omladine Beograda.
Kompanija PayPal obavestila je javnost o bezbednosnom propustu koji je omogućio neovlašćeni pristup ličnim podacima korisnika, a u određenim slučajevima doveo i do neautorizovanih transakcija.
Neke države već primenjuju rigorozne mere prema vozačima koji žele da povrate dozvolu nakon što im je oduzeta. Izgleda da nas tako nešto čeka i u Srbiji.
Komentari 24
Pogledaj komentare