Priče o Beogradu: Krsmanovićeva kuća na Terazijama FOTO

Jedna od najlepših jednoporodičnih kuća sa kraja XIX veka, svedoči o vremenu kada se Beograd, posle viševekovnog turskog ropstva, počeo transformisati u moderan evropski grad.

Izvor: B92

Sreda, 07.04.2021.

13:37

Priče o Beogradu: Krsmanovićeva kuća na Terazijama FOTO
Foto: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda - izgled dvorišne fasade, istorijska fotografija

Izgrađena 1885. godine za beogradskog trgovca Marka O. Markovića, prema projektu arhitekte Jovana Ilkića, Krsmanovićeva kuća na Terazijama, iako malih dimenzija, predstavlja pravo reprezentativno zdanje.

Kuća je u posedu Marka O. Markovića bila do 1898. godine, kada su je na javnoj licitaciji kupila braća Krsmanović, Dimitrije i Aleksa. Po deobi među braćom kuća je pripala Aleksi Krsmanoviću koji je u njoj živeo sve do svoje smrti 1914. godine.

Regent Aleksandar Karađorđević, boravio je u njoj od 1918. do 1922. godine, dok su se izvodili radovi na obnovi, u bombardovanju oštećenog, kraljevskog dvora (danas Skupština grada Beograda). S obzirom na to da je on u to vreme menjao bolesnog kralja Petra, kuća je postala zvanična kraljeva rezidencija.

Najznačajniji događaj za vreme njegovog boravka desio se 1. decembra 1918. godine. Tada je regent Aleksandar u salonu ove kuće svečano proglasio ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca u zajedničku državu.
Foto: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda
"Krsmanovićeva kuća na Terazijama" izgrađena je dve godine po diplomiranju Jovana Ilkića i predstavlja jedan od njegovih prvih realizovanih objekata u Beogradu. Kuća je izgrađena na uličnoj regulaciji Terazija i kalkanima povezana sa susednim objektima. Podignuta na nagnutom terenu, s padom od Terazija ka Balkanskoj ulici, s ulične strane izgleda kao prizemna kuća sa suterenom, a s dvorišne kao spratna kuća.

Uličnu fasadu Ilkić je projektovao klasično, s naglašenim horizontalnim vencima, a pilastrima s jonskim kapitelima izedelio ju je na sedam polja. U šest polja smestio je po jedan polukružno zasvedeni prozor, a u sedmom ulazni portal velikih dimenzija. I pored toga ostvaren je utisak klasične simetričnosti fasade.
Foto: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda - enterijer, balska dvorana
Prilikom projektovanja posebna pažnja je posvećena i dvorišnoj fasadi akcentovanoj simetrično postavljenim polukružnim stepenicama koje s polokružne terase s bogatim baroknim balustradama vode ka lepoj i prostranoj bašti. I na dvorišnoj fasadi su vrata i prozori prema terasi bogato dekorisani, obrađeni u istom duhu kao i oni prema Terazijama.

Reprezentativno je obrađena i unutrašnjost kuće.Njenoj reprezentativnosti doprinose podovi od parketa sa intarzijom, kao i zidovi obrađeni u štuko malteru s pozlatom. Među prostorijama u kući posebno se ističe velika balska dvorana s bogatom neobaroknom dekoracijom zidova i radni kabinet s drvenom kasetiranom tavanicom.
Foto: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda - opšti izgled 1920. godine

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: