Petak, 04.12.2009.

17:26

Doterajte budžet – napravite mesta za štednju

Doterajte budžet – napravite mesta za štednju IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

6 Komentari

Sortiraj po:

Tina

pre 16 godina

Ljudi bi zaiste trebalo da razmisle o ovim savetima. Ako studiozno pristupimo analizi naših dnevnih troškova sigurno cemo doci do saznanja da uvek može nešto da se uštedi. Važna stvar je naučiti decu da se ponašaju u granicama mogućnosti svojih roditelja a najbolji primer za to je finansijska "kultura" samih roditelja. Ne možete dozvoliti sebi da živite van svojih mogućnosti. I ja poznajem mnogo porodica koje letuju na kredit, kupuju deci skupu garderobu na kredit a da ih pri tom ne uče da imaju bilo kakvu odgovornost za to što dobiju u smislu da sve mora da se zasluži, kupuju kojekakve skupe stvarčice za kucu a da su stalno u "dozvoljenom" minusu i da im je osnovna filozofija dokopati se kredita za refinansiranje. Na taj način se naravno niti štedi, niti unapređuje sopstveni život. Niko ne može da me ubedi da ako stvarno želiš i ako se trudiš ne možeš da nadješ neki posao. Izgovori tipa da je bolje sedeti džabe nego raditi džabe su neprihvatljivi. Onaj ko tako razmišlja ne treba ni da se žali. Ne kažem da je lako ali nije nemoguće. To pričam iz sopstvenog iskustva. Radim dva posla i posle godinu dana s pravom mogu da kažem da je moguće naći posao a kako i koliko ćeš zaraditi zavisi od angažovanja i upornosti. Samim tim stvara se i dodatni prihod i mogućnost da se odvaja neki novac koji može da se uštedi i na neki način investira. Naravno da tržište nije stabilno za investiranje kod nas, ali postoje načini kao što je štednja u bankama, kupovina obveznica i sl. Investicione fondove ne preporučujem još uvek jer sam probala i izgubila neki novac 2008. godine. Znači bez bilo kakve namere da nekom delim savete želim da kažem da je vrlo važno disciplinovati se da odvajaš neki novac za štednju i pokušati taj novac oploditi. Čak i kad vam se desi da negde izgubite to ne znači da treba odustati jer najveći dobitnici su sigurno pokušavali više puta dok nisu dobili a oni koji ne pokušaju nikad ništa neće ni dobiti.

nije svejedno

pre 16 godina

Ma koliko malo da primas mesecno, mozes da izdvojis neki deo, pa makar 1, 10, 50, 100, 200, 250 dinara za stednju. To ti moze pomoci da omogucis sebi da investiras u nesto sto ti moze smanjiti troskove. Na primer: materijal ili alat za dihtovanje prozora i vrata, ili topliju odecu, tako da mozes da ustedis na troskovima grejanja, ili neki alat za popravke po sistemu uradi sam, ili cak za usluzne poslove odrzavanja radi dodatnog prihoda, ili neka ulaganja u zimnicu ili nabavku hrane na kolicinu po jeftinije direktno od individualnih proizvodjaca, kupovina solidnog bicikla radi ustede umesto placanja prevoza ... itd. Znaci, stednja treba da omoguci dalju ustedu ili zaradu i to vazi i za ljude sa malim prihodima. Treba uvek biti dobro informisan (prijatelji, poznanici, rodjaci, Internet) i imati plan u sta dalje investirati i koliko ce to doneti.

Nemanja

pre 16 godina

Da li bi vrsni "eksperti" iz USAID-a mogli da mi obijasne koju strategiju i plan stednje da primene ljudi koji su poput mene, evo vec skoro dve godine, na birou za zaposljavanje?

Oni koji su u stanju da stede ne moraju da citaju ove "saving for dummies" pricice jer jako dobro znaju sta ce sa svojim novcem. A mi koji nismo u mogucnosi da stedimo (90% Srbije) mozemo samo da citamo i da se pitamo - cemu sve ovo?

Nemanja

pre 16 godina

Da li bi vrsni "eksperti" iz USAID-a mogli da mi obijasne koju strategiju i plan stednje da primene ljudi koji su poput mene, evo vec skoro dve godine, na birou za zaposljavanje?

Oni koji su u stanju da stede ne moraju da citaju ove "saving for dummies" pricice jer jako dobro znaju sta ce sa svojim novcem. A mi koji nismo u mogucnosi da stedimo (90% Srbije) mozemo samo da citamo i da se pitamo - cemu sve ovo?

Tina

pre 16 godina

Ljudi bi zaiste trebalo da razmisle o ovim savetima. Ako studiozno pristupimo analizi naših dnevnih troškova sigurno cemo doci do saznanja da uvek može nešto da se uštedi. Važna stvar je naučiti decu da se ponašaju u granicama mogućnosti svojih roditelja a najbolji primer za to je finansijska "kultura" samih roditelja. Ne možete dozvoliti sebi da živite van svojih mogućnosti. I ja poznajem mnogo porodica koje letuju na kredit, kupuju deci skupu garderobu na kredit a da ih pri tom ne uče da imaju bilo kakvu odgovornost za to što dobiju u smislu da sve mora da se zasluži, kupuju kojekakve skupe stvarčice za kucu a da su stalno u "dozvoljenom" minusu i da im je osnovna filozofija dokopati se kredita za refinansiranje. Na taj način se naravno niti štedi, niti unapređuje sopstveni život. Niko ne može da me ubedi da ako stvarno želiš i ako se trudiš ne možeš da nadješ neki posao. Izgovori tipa da je bolje sedeti džabe nego raditi džabe su neprihvatljivi. Onaj ko tako razmišlja ne treba ni da se žali. Ne kažem da je lako ali nije nemoguće. To pričam iz sopstvenog iskustva. Radim dva posla i posle godinu dana s pravom mogu da kažem da je moguće naći posao a kako i koliko ćeš zaraditi zavisi od angažovanja i upornosti. Samim tim stvara se i dodatni prihod i mogućnost da se odvaja neki novac koji može da se uštedi i na neki način investira. Naravno da tržište nije stabilno za investiranje kod nas, ali postoje načini kao što je štednja u bankama, kupovina obveznica i sl. Investicione fondove ne preporučujem još uvek jer sam probala i izgubila neki novac 2008. godine. Znači bez bilo kakve namere da nekom delim savete želim da kažem da je vrlo važno disciplinovati se da odvajaš neki novac za štednju i pokušati taj novac oploditi. Čak i kad vam se desi da negde izgubite to ne znači da treba odustati jer najveći dobitnici su sigurno pokušavali više puta dok nisu dobili a oni koji ne pokušaju nikad ništa neće ni dobiti.

nije svejedno

pre 16 godina

Ma koliko malo da primas mesecno, mozes da izdvojis neki deo, pa makar 1, 10, 50, 100, 200, 250 dinara za stednju. To ti moze pomoci da omogucis sebi da investiras u nesto sto ti moze smanjiti troskove. Na primer: materijal ili alat za dihtovanje prozora i vrata, ili topliju odecu, tako da mozes da ustedis na troskovima grejanja, ili neki alat za popravke po sistemu uradi sam, ili cak za usluzne poslove odrzavanja radi dodatnog prihoda, ili neka ulaganja u zimnicu ili nabavku hrane na kolicinu po jeftinije direktno od individualnih proizvodjaca, kupovina solidnog bicikla radi ustede umesto placanja prevoza ... itd. Znaci, stednja treba da omoguci dalju ustedu ili zaradu i to vazi i za ljude sa malim prihodima. Treba uvek biti dobro informisan (prijatelji, poznanici, rodjaci, Internet) i imati plan u sta dalje investirati i koliko ce to doneti.

Nemanja

pre 16 godina

Da li bi vrsni "eksperti" iz USAID-a mogli da mi obijasne koju strategiju i plan stednje da primene ljudi koji su poput mene, evo vec skoro dve godine, na birou za zaposljavanje?

Oni koji su u stanju da stede ne moraju da citaju ove "saving for dummies" pricice jer jako dobro znaju sta ce sa svojim novcem. A mi koji nismo u mogucnosi da stedimo (90% Srbije) mozemo samo da citamo i da se pitamo - cemu sve ovo?

nije svejedno

pre 16 godina

Ma koliko malo da primas mesecno, mozes da izdvojis neki deo, pa makar 1, 10, 50, 100, 200, 250 dinara za stednju. To ti moze pomoci da omogucis sebi da investiras u nesto sto ti moze smanjiti troskove. Na primer: materijal ili alat za dihtovanje prozora i vrata, ili topliju odecu, tako da mozes da ustedis na troskovima grejanja, ili neki alat za popravke po sistemu uradi sam, ili cak za usluzne poslove odrzavanja radi dodatnog prihoda, ili neka ulaganja u zimnicu ili nabavku hrane na kolicinu po jeftinije direktno od individualnih proizvodjaca, kupovina solidnog bicikla radi ustede umesto placanja prevoza ... itd. Znaci, stednja treba da omoguci dalju ustedu ili zaradu i to vazi i za ljude sa malim prihodima. Treba uvek biti dobro informisan (prijatelji, poznanici, rodjaci, Internet) i imati plan u sta dalje investirati i koliko ce to doneti.

Tina

pre 16 godina

Ljudi bi zaiste trebalo da razmisle o ovim savetima. Ako studiozno pristupimo analizi naših dnevnih troškova sigurno cemo doci do saznanja da uvek može nešto da se uštedi. Važna stvar je naučiti decu da se ponašaju u granicama mogućnosti svojih roditelja a najbolji primer za to je finansijska "kultura" samih roditelja. Ne možete dozvoliti sebi da živite van svojih mogućnosti. I ja poznajem mnogo porodica koje letuju na kredit, kupuju deci skupu garderobu na kredit a da ih pri tom ne uče da imaju bilo kakvu odgovornost za to što dobiju u smislu da sve mora da se zasluži, kupuju kojekakve skupe stvarčice za kucu a da su stalno u "dozvoljenom" minusu i da im je osnovna filozofija dokopati se kredita za refinansiranje. Na taj način se naravno niti štedi, niti unapređuje sopstveni život. Niko ne može da me ubedi da ako stvarno želiš i ako se trudiš ne možeš da nadješ neki posao. Izgovori tipa da je bolje sedeti džabe nego raditi džabe su neprihvatljivi. Onaj ko tako razmišlja ne treba ni da se žali. Ne kažem da je lako ali nije nemoguće. To pričam iz sopstvenog iskustva. Radim dva posla i posle godinu dana s pravom mogu da kažem da je moguće naći posao a kako i koliko ćeš zaraditi zavisi od angažovanja i upornosti. Samim tim stvara se i dodatni prihod i mogućnost da se odvaja neki novac koji može da se uštedi i na neki način investira. Naravno da tržište nije stabilno za investiranje kod nas, ali postoje načini kao što je štednja u bankama, kupovina obveznica i sl. Investicione fondove ne preporučujem još uvek jer sam probala i izgubila neki novac 2008. godine. Znači bez bilo kakve namere da nekom delim savete želim da kažem da je vrlo važno disciplinovati se da odvajaš neki novac za štednju i pokušati taj novac oploditi. Čak i kad vam se desi da negde izgubite to ne znači da treba odustati jer najveći dobitnici su sigurno pokušavali više puta dok nisu dobili a oni koji ne pokušaju nikad ništa neće ni dobiti.