Utorak, 09.03.2021.

12:18

Izuzetno retka vrsta svinje uzgaja se u Šumadiji: "Meso od njih je najukusnije" FOTO

Izuzetno retka rasa pegavih svinja, poznatija kao resavka, po prvi put se gaji u Šumadiji, u domaćinstvu Dragana Jovanovića iz sela Zagorica kod Topole.

Izvor: RINA

Izuzetno retka vrsta svinje uzgaja se u Šumadiji: "Meso od njih je najukusnije" FOTO IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

14 Komentari

Sortiraj po:

zg232

pre 5 godina

Zanimljivo mi je koliko resavska svinja sliči banijskoj. U biti osnova svih je mangulica. Treba cijeniti trud i napor ovog gospodina koji unatoč tome što svinje vrlo sporo napreduju (2-3 godine) želi ih uzgajati. Država Srbija, odnosno Ministarstvo poljoprivrede Srbije treba registrirati ove pasmine kao autohtone i odrediti njihovo geografsko podrijetlo. Uzgajivači se trebaju ujediniti u udrugu zbog lakšeg marketinga. U Hrvatskoj se uzgajaju crna slavonska svinja, turopoljska svinja, koja je sličnija divljoj i mangulica. One se uzgajaju zbog proizvoda od mesa u ograđenim područjima. Istrani uzgajaju istarsko govedo ili boškarin, koji sa svojim velikim rogovima i građom je sličan podolskom govedu. Boškarin je opstao jer se njegovo meso i proizvodi prodaju širom Hrvatske. U najskupljim restoranima naći ćete meso i proizvode od boškarina. Država daje dodatne subvencije za autohtone pasmine. Tako smo povećali i broj konja hrvatskog hladnokrvnjaka. Da zaljučim, Srbija je dužna poduzeti sve korake da se poveća broj autohtonih životinja.

VladimirGM

pre 5 godina

Brat i ja gaimo autohtonu vrstu svinja, Moravku. Slična je Resavki samo je crna. Meso Moravki prerađujemo i prodajemo suhomesnate proizvode.
Ukus mesa autohtonoh vrsta je neuporedibo bolji od modernih, hibridnih svinja. Nažalost autohtone sorte sporo rastu i masnije su, pa nisu popularne.
Naše svinje su slobodne, šetaju se, riju..... jedu žir, divlje voće, žitarice.......
Bez obzira na to, koliko je isplativiji utgoj belih svinja, uvek bih se opredelio za Moravku , Resavku ili Mangulicu.

tamoneko

pre 5 godina

@Džoni

Baš zbog razloga da je meso podolskog govečeta NEKVALITETNO ta stara sorta je i gotovo nestala
Njena osnovna namena je tegleća marva, a hrana od nje samo nus proizvod

Ako ne veruješ meni, slobodno izguglaj

To ne znači da tu i slične sorte ne treba sačuvati od nestanka

drvobradi

pre 5 godina

Trebali bi da postoji neka sprega između države i ovakvih ljudi, koja bi im omogućila da dalje usavrše svoj proizvod nudeći znanje iz drugih oblasti (proces sušenja, pakovanja, marketing, papirologija (izuzetno bitno) itd).
Meso ovako gajenih životinja je ceni, pogledajte samo koliko košta uvozni pršut, od slobodno gajenih zivotinja, u nekim boljim prodavnicama, da ne pominjem koliko traze za pata negra pršut.

pata negra

pre 5 godina

Nema veze koja je rasa svinje (ili krave, ovce, itd.) već kako se gaji. Ako se životinja drži zatvorena u obor, prinuđena da leži ulepljena u svom izmetu, uskraćena za kretanje i dnevnu svetlost, kljukana ko zna kakvom hranom i lekovima, onda je i proizvod od nje loš. I obrnuto, ako se "obična" svinja koja nije neka "specjalna" vrsta kao što se stvorila fama oko mangulice, pusti u livadu i šumu da živi koliko god može slobodno i hrani se prirodno, onda je i proizvod kvalitetan.
(Džo, 10. mart 2021 09:00)
u pravu si apsolutno ali kljucni problem nije uzgoj već potrošač. U svetu cena kvalitetne svinjetine (iberico) ili govedine (angus wagyu i sl) je 10-50x veća nego u Srbiji. Dzaba pričati o kvalitetu kad nema narod para ili trazi sto jeftinije. Čak i u Nemačkoj gde je standard neuporedivo veći ljudi neće ili ne mogu priuštiti ono sto si ti gore naveo. Veruj mi, odradio bi seljak prvu klasu samo da ima kome prodati.

Dzoni

pre 5 godina

Ima ovde kod Backe Topole stocar koji gaji staru sortu goveda, Podolsko govece, stara sorta sa ogromnim rogovima i cupava. Uzimam kod njega vec 2 godine sveze meso, sve lepo istranzirano i spakovano. Vrhunsko meso, goveda su napolju stalno, meso ni nalik standardnoj govedini. Gaji jos i stare sorte psenice, pir i speltu, pravi brasno, griz i rezance. Koliko sam cuo, sobzirom da to nije bas isplativo (naravno da prinosi nisu veliki a ovde nema bas puno ljudi koji bi platili malo skuplje za duplo bolje), nesto mu pomaze i Madjarska. To su stvari koje bi drzava trebalo vise da podrzi, bitno i za ocuvanje starih sorti i vrsta, a i mogucnost za manje poljoprivrednike da se preusmere na takve proizvode, a da im bude isplativo. Ne mogu se takmiciti sa velikim kombinatima oko prinosa standardnih hibrida a sa ovim mogu manji obim - veca cena - veci kvalitet.

Džo

pre 5 godina

Nema veze koja je rasa svinje (ili krave, ovce, itd.) već kako se gaji. Ako se životinja drži zatvorena u obor, prinuđena da leži ulepljena u svom izmetu, uskraćena za kretanje i dnevnu svetlost, kljukana ko zna kakvom hranom i lekovima, onda je i proizvod od nje loš. I obrnuto, ako se "obična" svinja koja nije neka "specjalna" vrsta kao što se stvorila fama oko mangulice, pusti u livadu i šumu da živi koliko god može slobodno i hrani se prirodno, onda je i proizvod kvalitetan.

Džo

pre 5 godina

Nema veze koja je rasa svinje (ili krave, ovce, itd.) već kako se gaji. Ako se životinja drži zatvorena u obor, prinuđena da leži ulepljena u svom izmetu, uskraćena za kretanje i dnevnu svetlost, kljukana ko zna kakvom hranom i lekovima, onda je i proizvod od nje loš. I obrnuto, ako se "obična" svinja koja nije neka "specjalna" vrsta kao što se stvorila fama oko mangulice, pusti u livadu i šumu da živi koliko god može slobodno i hrani se prirodno, onda je i proizvod kvalitetan.

pata negra

pre 5 godina

Nema veze koja je rasa svinje (ili krave, ovce, itd.) već kako se gaji. Ako se životinja drži zatvorena u obor, prinuđena da leži ulepljena u svom izmetu, uskraćena za kretanje i dnevnu svetlost, kljukana ko zna kakvom hranom i lekovima, onda je i proizvod od nje loš. I obrnuto, ako se "obična" svinja koja nije neka "specjalna" vrsta kao što se stvorila fama oko mangulice, pusti u livadu i šumu da živi koliko god može slobodno i hrani se prirodno, onda je i proizvod kvalitetan.
(Džo, 10. mart 2021 09:00)
u pravu si apsolutno ali kljucni problem nije uzgoj već potrošač. U svetu cena kvalitetne svinjetine (iberico) ili govedine (angus wagyu i sl) je 10-50x veća nego u Srbiji. Dzaba pričati o kvalitetu kad nema narod para ili trazi sto jeftinije. Čak i u Nemačkoj gde je standard neuporedivo veći ljudi neće ili ne mogu priuštiti ono sto si ti gore naveo. Veruj mi, odradio bi seljak prvu klasu samo da ima kome prodati.

VladimirGM

pre 5 godina

Brat i ja gaimo autohtonu vrstu svinja, Moravku. Slična je Resavki samo je crna. Meso Moravki prerađujemo i prodajemo suhomesnate proizvode.
Ukus mesa autohtonoh vrsta je neuporedibo bolji od modernih, hibridnih svinja. Nažalost autohtone sorte sporo rastu i masnije su, pa nisu popularne.
Naše svinje su slobodne, šetaju se, riju..... jedu žir, divlje voće, žitarice.......
Bez obzira na to, koliko je isplativiji utgoj belih svinja, uvek bih se opredelio za Moravku , Resavku ili Mangulicu.

Dzoni

pre 5 godina

Ima ovde kod Backe Topole stocar koji gaji staru sortu goveda, Podolsko govece, stara sorta sa ogromnim rogovima i cupava. Uzimam kod njega vec 2 godine sveze meso, sve lepo istranzirano i spakovano. Vrhunsko meso, goveda su napolju stalno, meso ni nalik standardnoj govedini. Gaji jos i stare sorte psenice, pir i speltu, pravi brasno, griz i rezance. Koliko sam cuo, sobzirom da to nije bas isplativo (naravno da prinosi nisu veliki a ovde nema bas puno ljudi koji bi platili malo skuplje za duplo bolje), nesto mu pomaze i Madjarska. To su stvari koje bi drzava trebalo vise da podrzi, bitno i za ocuvanje starih sorti i vrsta, a i mogucnost za manje poljoprivrednike da se preusmere na takve proizvode, a da im bude isplativo. Ne mogu se takmiciti sa velikim kombinatima oko prinosa standardnih hibrida a sa ovim mogu manji obim - veca cena - veci kvalitet.

drvobradi

pre 5 godina

Trebali bi da postoji neka sprega između države i ovakvih ljudi, koja bi im omogućila da dalje usavrše svoj proizvod nudeći znanje iz drugih oblasti (proces sušenja, pakovanja, marketing, papirologija (izuzetno bitno) itd).
Meso ovako gajenih životinja je ceni, pogledajte samo koliko košta uvozni pršut, od slobodno gajenih zivotinja, u nekim boljim prodavnicama, da ne pominjem koliko traze za pata negra pršut.

zg232

pre 5 godina

Zanimljivo mi je koliko resavska svinja sliči banijskoj. U biti osnova svih je mangulica. Treba cijeniti trud i napor ovog gospodina koji unatoč tome što svinje vrlo sporo napreduju (2-3 godine) želi ih uzgajati. Država Srbija, odnosno Ministarstvo poljoprivrede Srbije treba registrirati ove pasmine kao autohtone i odrediti njihovo geografsko podrijetlo. Uzgajivači se trebaju ujediniti u udrugu zbog lakšeg marketinga. U Hrvatskoj se uzgajaju crna slavonska svinja, turopoljska svinja, koja je sličnija divljoj i mangulica. One se uzgajaju zbog proizvoda od mesa u ograđenim područjima. Istrani uzgajaju istarsko govedo ili boškarin, koji sa svojim velikim rogovima i građom je sličan podolskom govedu. Boškarin je opstao jer se njegovo meso i proizvodi prodaju širom Hrvatske. U najskupljim restoranima naći ćete meso i proizvode od boškarina. Država daje dodatne subvencije za autohtone pasmine. Tako smo povećali i broj konja hrvatskog hladnokrvnjaka. Da zaljučim, Srbija je dužna poduzeti sve korake da se poveća broj autohtonih životinja.

tamoneko

pre 5 godina

@Džoni

Baš zbog razloga da je meso podolskog govečeta NEKVALITETNO ta stara sorta je i gotovo nestala
Njena osnovna namena je tegleća marva, a hrana od nje samo nus proizvod

Ako ne veruješ meni, slobodno izguglaj

To ne znači da tu i slične sorte ne treba sačuvati od nestanka

Džo

pre 5 godina

Nema veze koja je rasa svinje (ili krave, ovce, itd.) već kako se gaji. Ako se životinja drži zatvorena u obor, prinuđena da leži ulepljena u svom izmetu, uskraćena za kretanje i dnevnu svetlost, kljukana ko zna kakvom hranom i lekovima, onda je i proizvod od nje loš. I obrnuto, ako se "obična" svinja koja nije neka "specjalna" vrsta kao što se stvorila fama oko mangulice, pusti u livadu i šumu da živi koliko god može slobodno i hrani se prirodno, onda je i proizvod kvalitetan.

tamoneko

pre 5 godina

@Džoni

Baš zbog razloga da je meso podolskog govečeta NEKVALITETNO ta stara sorta je i gotovo nestala
Njena osnovna namena je tegleća marva, a hrana od nje samo nus proizvod

Ako ne veruješ meni, slobodno izguglaj

To ne znači da tu i slične sorte ne treba sačuvati od nestanka

drvobradi

pre 5 godina

Trebali bi da postoji neka sprega između države i ovakvih ljudi, koja bi im omogućila da dalje usavrše svoj proizvod nudeći znanje iz drugih oblasti (proces sušenja, pakovanja, marketing, papirologija (izuzetno bitno) itd).
Meso ovako gajenih životinja je ceni, pogledajte samo koliko košta uvozni pršut, od slobodno gajenih zivotinja, u nekim boljim prodavnicama, da ne pominjem koliko traze za pata negra pršut.

pata negra

pre 5 godina

Nema veze koja je rasa svinje (ili krave, ovce, itd.) već kako se gaji. Ako se životinja drži zatvorena u obor, prinuđena da leži ulepljena u svom izmetu, uskraćena za kretanje i dnevnu svetlost, kljukana ko zna kakvom hranom i lekovima, onda je i proizvod od nje loš. I obrnuto, ako se "obična" svinja koja nije neka "specjalna" vrsta kao što se stvorila fama oko mangulice, pusti u livadu i šumu da živi koliko god može slobodno i hrani se prirodno, onda je i proizvod kvalitetan.
(Džo, 10. mart 2021 09:00)
u pravu si apsolutno ali kljucni problem nije uzgoj već potrošač. U svetu cena kvalitetne svinjetine (iberico) ili govedine (angus wagyu i sl) je 10-50x veća nego u Srbiji. Dzaba pričati o kvalitetu kad nema narod para ili trazi sto jeftinije. Čak i u Nemačkoj gde je standard neuporedivo veći ljudi neće ili ne mogu priuštiti ono sto si ti gore naveo. Veruj mi, odradio bi seljak prvu klasu samo da ima kome prodati.

VladimirGM

pre 5 godina

Brat i ja gaimo autohtonu vrstu svinja, Moravku. Slična je Resavki samo je crna. Meso Moravki prerađujemo i prodajemo suhomesnate proizvode.
Ukus mesa autohtonoh vrsta je neuporedibo bolji od modernih, hibridnih svinja. Nažalost autohtone sorte sporo rastu i masnije su, pa nisu popularne.
Naše svinje su slobodne, šetaju se, riju..... jedu žir, divlje voće, žitarice.......
Bez obzira na to, koliko je isplativiji utgoj belih svinja, uvek bih se opredelio za Moravku , Resavku ili Mangulicu.

zg232

pre 5 godina

Zanimljivo mi je koliko resavska svinja sliči banijskoj. U biti osnova svih je mangulica. Treba cijeniti trud i napor ovog gospodina koji unatoč tome što svinje vrlo sporo napreduju (2-3 godine) želi ih uzgajati. Država Srbija, odnosno Ministarstvo poljoprivrede Srbije treba registrirati ove pasmine kao autohtone i odrediti njihovo geografsko podrijetlo. Uzgajivači se trebaju ujediniti u udrugu zbog lakšeg marketinga. U Hrvatskoj se uzgajaju crna slavonska svinja, turopoljska svinja, koja je sličnija divljoj i mangulica. One se uzgajaju zbog proizvoda od mesa u ograđenim područjima. Istrani uzgajaju istarsko govedo ili boškarin, koji sa svojim velikim rogovima i građom je sličan podolskom govedu. Boškarin je opstao jer se njegovo meso i proizvodi prodaju širom Hrvatske. U najskupljim restoranima naći ćete meso i proizvode od boškarina. Država daje dodatne subvencije za autohtone pasmine. Tako smo povećali i broj konja hrvatskog hladnokrvnjaka. Da zaljučim, Srbija je dužna poduzeti sve korake da se poveća broj autohtonih životinja.

Dzoni

pre 5 godina

Ima ovde kod Backe Topole stocar koji gaji staru sortu goveda, Podolsko govece, stara sorta sa ogromnim rogovima i cupava. Uzimam kod njega vec 2 godine sveze meso, sve lepo istranzirano i spakovano. Vrhunsko meso, goveda su napolju stalno, meso ni nalik standardnoj govedini. Gaji jos i stare sorte psenice, pir i speltu, pravi brasno, griz i rezance. Koliko sam cuo, sobzirom da to nije bas isplativo (naravno da prinosi nisu veliki a ovde nema bas puno ljudi koji bi platili malo skuplje za duplo bolje), nesto mu pomaze i Madjarska. To su stvari koje bi drzava trebalo vise da podrzi, bitno i za ocuvanje starih sorti i vrsta, a i mogucnost za manje poljoprivrednike da se preusmere na takve proizvode, a da im bude isplativo. Ne mogu se takmiciti sa velikim kombinatima oko prinosa standardnih hibrida a sa ovim mogu manji obim - veca cena - veci kvalitet.