"Novi treći put" analizira: Da li Rusija može da opstane kao svetska sila?
"Rusi su šahisti, Amerikanci su pokeraši" Ovu frazu je često moguće čuti među domaćim rusofilskim komentatorima. Kroz ovako definisan narativ, sadašnji nepovoljni položaj Rusije definiše se kao trenutan i samo deo šire strategije, koja će uskoro promeniti odnos snaga. Na drugoj strani, američka spoljna politika definiše se kao kratokoročno usmerena i prevarantska, te će kao takva vrlo brzo biti nadmudrena od strane ruskog "šahovskog mozga".
Autor: Novi treći put/ Dimitrije Milić
Shutterstok/ Flash-ka
Međutim, u praksi je to samo rusofilski propagandni diskurs, koji nema utemeljenja u realnosti i koji ima za cilj pravdanje lokalne antizapadne pozicije. Položaj Rusije kao svetske sile nema naročiti prostor za poboljšanje, a značajno su veće šanse da će u narednim godinama da se pogorša.
Postoji više faktora, koji perspektivu ove države čine prilično sumornom, a čestu frazu domaćih rusofila neutemeljenom.
Loši šahista i loše okruženje
Kada se analizira evolucija položaja Rusije, za početak, važno je pogledati kretanje u prethodnih 30 godina. Kroz poslednje tri decenije, odbrambeni položaj Rusije se sve više pomerao ka Istoku. Davne 1989.
Moskva je svoje pozicije branila u Pragu i Istočnoj Nemačkoj, a projektovala je moć širom sveta putem komunističkih partija. Danas Moskva svoje pozicije brani u nelegalno otcepljenim regionima na Istoku Ukrajine, a politički ambivalentni režim Lukašenka u Belorusiji takođe ima unutrašnje pritiske demokratske opozicije.
Politika Rusije u prethodnih 30 godina teško se može opisati kao strategija šahiste, bar ne dobrog. Moskva je izgubila pozicije od Praga i Berlina do Kijeva i Talina, a gotovo sve države koje su bile pod sovjetskom čizmom imaju danas jak antiruski sentiment.
Takođe, prozapadni kurs svih ovih država nije dolazio kao posledica prisile, već kao želja građana ovih država za boljim životom. Od poljskog pokreta Solidarnost tokom 1980-ih do ukrajinskog Evromajdana 2013. i 2014, imali su isti cilj. Taj cilj je bio da se ove države otarase ruskog uticaja i pronađu perspektivu kroz prozapadni kurs.
Upravo iz ovog razloga, danas Moskva nema slabije pozicije u odnosu na Zapad nego pre 30 godina, nego je i njeno okruženje vrlo neprijateljsko. Taj položaj će se teško popraviti, jer države koje danas okružuju Rusiju, nemaju prema njoj nužno dobre namere, ali nema ni Moskva prema njima. Poljska i Estonija su danas više proameričke države, nego što su u sovjetsko vreme bile proruske.
Manja relativna snaga
Rusija danas ima ogromnu vojsku, računajući vojnu snagu od broja vojnika i tenkova do veličine avijacije ili broja nuklearnih bojevih glava. Takođe je i druga država, odmah ispod Saudijske Arabije, po vojnoj potrošnji u odnosu na BDP (oko 4%). U sferi vojnih inovacija je među prvima u svetu i za njenu opremu zainteresovane su najrazličitije države, od Alžira ili Ugande, do Egipta i moćne Indije. U Siriji i Ukraijini ruske snage su dokazale svoje sposobnosti i mobilnost.
Međutim, ruska vojna moć danas nailazi na velika ograničenja i ima mnogo manju relativnu snagu u odnosu na snagu SSSR-a. Za početak njena vojna potrošnja, iako je visoka u odnosu na veličinu ekonomije, tek je na nivou britanske vojne potrošnje, a više od 10 puta manja od američkog vojnog budžeta.
To stvara izvesna ograničenja za njenu modernizaciju i dalje napredovanje. Iako je ruska vojna industrija proizvela brojne savremene modele naoružanja, nema novca da proizvodi njihove masovne serije.
Dok se recimo američki novi višenamenski lovac F-35 proizvodi u preko 2500 primeraka, za potrebe SAD-a i njenih saveznika, to nije slučaj sa ruskom opremom. Zbog nedostatka sredstava, novi tenk Armata T-14 je od planiranih 2400 primeraka, ostao na proizvedenih tek oko 100. Dok američka vojska planira da u upotrebi ima preko 2000 višenamenskih lovaca pete generacije F-35, celokupna ruska avijacija trenutno broji oko 1000 borbenih aviona svih modela od 1972. do 2019. godišta.
Na moru je situacija još slabija, gde ruska vojska ima jedan stari nosač aviona, a američka mornarica broj nosača jednak ostatku sveta (od čega su taj ostatak mahom NATO države).
Iako je snaga ruske vojske disproporcionalno veća u odnosu na njenu snagu u ostalim sferama, poput ekonomije, ona je mnogo manja od sovjetske snage. Dok je SSSR svakog momenta pretio kao sila koja bi mogla da okupira celokupnu Zapadnu Evropu, danas ruskim snagama gubitke zadaju i vojne snage susedne Ukrajine. Iz ovih razloga, teško je očekivati da će vojna moć Rusije značajno rasti, a zbog napretka ostatka sveta u ovom polju, relativno će padati.
Manja ekonomska snaga
Neposredno nakon Drugog svetskog rata, postojao je strah na Zapadu da će sovjetska komandna privreda brzo prestići kapitalistički Zapad. Pesimizam u odnosu na tržišnu privredu i intenzivan industrijski rast SSSR-a, stvorili su strah od potencijalne sovjetske ekonomske dominacije svetom. Par decenija nakon toga, sovjetska ekonomija postala je sklerotična i neefikasna. Haotična tranzicija i niska cena jednog od glavnog izvoznog energenta, nafte, 1990-ih dodatno je oslabila privrednu snagu samostalne Rusije.
Nakon 2000. ekonomska situacija se značajno popravila. Za to je dobrim delom zaslužan skok cene nafte (barel 1999. bio je oko 20$, a sredinom 2000-ih prelazio je i 100$). Međutim, ruska privreda je ostala kao relativno mala u odnosu na ostatak sveta. Kada se danas meri nominalni BDP Rusije, on je značajno manji od privrede Italije, a u nivou je privrede Kanade i Južne Koreje. Osim što joj je privreda mala u odnosu na broj stanovnika, ona nije diversifikovana i zavisna je od međunarodne cene energenata.
S obzirom da su u pitanju fosilna goriva, čija je cena trenutno niska i koji u eri ekologije nemaju perspektivu, ekonomska snaga predstavlja ogroman hendikep za ozbiljnije jačanje Rusije. Posledica toga je da je ruski BDP po glavi stanovnika niži od rumunskog, a tek nešto viši od bugarskog. Za razliku od Kine, koja ekonomsku moć pretvara u političku, Rusija političkim delovanjem i (pokeraškim) blefiranjem maskira svoju objektivnu ekonomsku slabost.
Rusija kao sila u budućnosti
Ukoliko se posmatra Rusija danas, njeno okruženje, relativna vojna i ekonomska snaga i struktura, nema perspektivu. Kada se na to doda demografija i tendencija opadanja broja stanovnika, kao i raširena korupcija, šanse da se snaga Rusije poveća su minimalne. Naročito kada se uporedi snaga Rusije danas sa snagom Zapada i ostatka sveta.
Na čelu ove države nalazi se sposobni autoritarac, koji je usisao kompletnu političku moć u toj državi, ali koji će uskoro ući u osmu životnu deceniju. U slučaju promene na čelu, postoji pitanje da li će i kako sledeći lider popuniti ovaj politički vakuum. Loša tranzicija vlasti ili neadekvatan naslednik mogu samo aktuelno opadanje ubrzati.
FOTO: Shutterstock/Naresh777
Domaće metafore o pokerašima i šahistima nemaju utemljenja i više su mehanizam za izbegavanje realnosti od strane rusofilske javnosti. Realnost je da je Rusija sila u postepenom opadanju, čiji će i politički uticaj paralelno opadati kroz vreme, u praksi ruši fundamente domaćeg rusofilstva.
To rusofilstvo je bazirano na pretpostavci da Srbija vrši otpor prema Zapadu na svoju štetu u nadi da će Zapad implodirati u nekom momentu, a Rusija ojačati i zatim da Srbija ima benefit od te promene.
Međutim, u poslednjih 30 godina Zapad se samo širio na istok, a ruski uticaj dugoročno slabi, pa i u regionu Zapadnog Balkana. S obzirom da će Rusija imati sve manje Srbiji da ponudi, a štete antizapadne politike mogu biti sve veće, osnovni aksiomi rusofilske politke biće poništeni. Međutim, taj deo domaće scene to neće prihvatiti i radije će zidati paralelnu sliku nesalomive Rusije za domaću javnost.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Najčešći prekršaji odnose se na nelegalno zauzimanje plaže bez koncesije, prekoračenje zakupljenog prostora dodatnim suncobranima i ležaljkama, ometanje slobodnog pristupa građana i nepostavljanje obaveznih oznaka.
Rat u Ukrajini – 1.626. dan. Rusija tvrdi da je pogodila fabriku za rakete Flamingo u Kijevu, dok su u ruskim napadima na Kijevsku oblast poginule tri osobe, među njima dete.
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević izjavio je danas da će predstavnici te stranke uskoro tražiti od doskorašnjih partnera iz vladajuće većine potpise podrške za interpelaciju o radu šefa diplomatije Ervina Ibahimovića.
Na teritorije Srbije trenutno su aktivna četiri veća požara na otvorenom prostoru, a na njima je angažovano ukupno 484 pripadnika različitih službi. Najteže je u Ibarskoj klisuri i u Deliblatskoj peščari, gde je situacija i dalje van kontrole.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić priredio je sinoć večeru u čast predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koji je prvi put u poseti našoj zemlji.
Rat u Ukrajini – 1.626. dan. Rusija tvrdi da je pogodila fabriku za rakete Flamingo u Kijevu, dok su u ruskim napadima na Kijevsku oblast poginule tri osobe, među njima dete.
Požari i dalje bukte širom Srbije, a najveći je u Deliblatskoj peščari, gde je vatra zahvatila više od 700 hektara. U gašenju učestvuje i Vojska Srbije.
Državni rekorder Srbije u bacanju kugle Armin Sinančević pred Prvenstvo Evrope u Birmingemu, od 10. do 16. avgusta, govori o iskustvu sa najvećih takmičenja, trenutnoj formi i ambicijama.
Muzičar Nejtan Smit (45) preminuo je nakon stravične nesreće u Stouk-on-Trentu, kada je došlo do sudara sa traktorom. Porodica ga opisuje kao talentovanog muzičara i "neverovatnog oca".
Milioner i biohaker Brajan Džonson čuva oko 10 mililitara menstrualne krvi svoje devojke Kejt u zamrzivaču na -80°C. Uzorak planira da koristi za istraživanje zdravlja materice.
Vila Bogoljuba Karića na Savini u Herceg Novom privlači pažnju luksuznim izgledom, privatnim bazenom i panoramskim pogledom na Bokokotorski zaliv. Evo šta se zna o raskošnom zdanju porodice Karić.
Patricija Ređani (77), bivša supruga Mauricija Gučija, hospitalizovana je na intenzivnoj nezi u Riminiju nakon što joj je pozlilo tokom odmora u Ričoneu. Uzrok zdravstvenih tegoba za sada nije poznat.
Visoke temperature mogu pojačati menstrualne tegobe poput grčeva, umora, glavobolje, nadutosti i slabosti. Evo kako vrućina utiče na organizam tokom ciklusa i šta može pomoći.
Masna riba, poput lososa, skuše, sardina i pastrmke, bogata je omega-3 masnim kiselinama koje mogu doprineti zdravlju srca. Kardiolozi objašnjavaju zašto bi trebalo da je jedemo najmanje dva puta nedeljno.
A bus driver kicked an explosive-laden drone out of the air, preventing an attack at a German airport that serves as a major NATO logistics and cargo hub, Reuters reports.
Four major wildfires are currently active across Serbia, with a total of 484 personnel from various services deployed to fight them. The situation is most critical in the Ibar Gorge and the Deliblato Sands, where the fires remain out of control.
Spain will introduce temporary border controls for travelers arriving from Italy starting Saturday, after Rome failed to lift its measures on travelers from Spain that were introduced amid the migrant crisis in Ceuta.
President of the Republic of Serbia Aleksandar Vučić hosted a dinner in honor of Ukrainian President Volodymyr Zelensky, who is visiting Serbia for the first time.
An extreme heatwave continues to affect Central and Eastern Europe, with temperature records being broken in several countries. Meanwhile, droughts and high temperatures have caused energy-related problems and increased risk of wildfires, The Guardian reports.
Neplaćene kazne i ignorisanje sudskih poziva mogu vozačima napraviti ozbiljan problem baš na granici. Ko sve može biti zadržan pri izlasku iz zemlje i kako pre puta proveriti da li postoji potraga?
BMW je pokrenuo proizvodnju potpuno električnog i3 u Minhenu, gde će od sledeće godine nastajati isključivo EV modeli. Novi i3 cilja direktno na Teslin Model 3, ali donosi znatno veći domet.
Peugeot je najavio da do 2030. godine možemo da očekujemo čak sedam novih modela, uključujući 208 i 2008 koji će prvi koristiti novu platformu u okviru grupacije Stellantis.
Komentari 40
Pogledaj komentare