"Hrvati se stide"

Istoričar Hrvoje Klasić kaže povodom obeležavanja Dana antifašističke borbe da Hrvatska ne samo da ne živi antifašizam kako bi trebalo, nego ga se stidi.

Izvor: Tanjug
Podeli
Foto: EPA-EFE/MIROSLAV LELAS
Foto: EPA-EFE/MIROSLAV LELAS

Predlog istoričara: Vratite Srbe, spasite Hrvatsku

"Hrvatska čak radi postupke koji bi se mogli nazvati anti-antifašizmom. Da ne ulazim u detalje, ali nijedna država i nijedan narod, ako izuzmemo velike sile, nije imao takav antifašistički pokret kakav je bio u Hrvatskoj i generalno na ovom području", kazao je Klasić za "Index", komentarišući obeležavanje Dana antifašističke borbe u Brezovici.

"Mi smo zaista predstavljali važan faktor u Drugom svetskom ratu. Verujem da neki narodi i države imaju takvu antifašističku istoriju da bi se njome ponosili na bitno drugačiji način", kazao je Klasić za hrvatski portal Index.

Prema njegovim rečima, koreni revizionizma u odnosu prema antifašizmu su i u 1990-im godinama.

"Tu ličnost Franje Tuđmana igra kontroverznu ulogu. On je bio partizan, bio je antifašista i njegovom zaslugom i voljom Hrvatska je dobila svoj datum, kad obeležava antifašističku borbu. Njegovim zalaganjem su antifašističke vrednosti ušle u Ustav Hrvatske", naveo je ovaj istoričr, koji je presor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

S druge strane, ističe, da je Tuđman imao parolu onog, kako kaže, "famoznog svehrvtskog pomirenja", ali nije pitao žele li se deca antifašista pomiriti s decom fašista, a kamoli antifašisti pomiriti s fašistima.

"Bio je pod utjecajem različitih faktora u društvu, od onih koji su došli iz emigracije, gde su negovali ustašku tradiciju, pa do antikomunista. Pod njihovim uticajem su se rušili i antifašistički spomenici. Rušili su se spomenici žrtvama fašizma, micala su se imena ulica antifašističkih heroja, a ulice su dobili istaknuti pojedinci iz političkog, vojnog i kulturnog života NDH. Osnivale su se vojne jedinice po ustaškim komandantima. Uzvik 'za dom spremni' mogao se čuti po ustanovama, generanlno u javnom prostoru. Sad žanjemo ono što smo tada posejali. Imamo generacije mlađih koji su odrasli u društvu u kojem su ustaše proglašavani patriotima", kaže Klasić.

Upitan kakav je danas odnos hrvatske vlasti prema antifašizmu, Klasić kaže da stanje zavisi od toga kakav je HDZ na vlasti, što opet zavisi od toga ko je na čelu HDZ-a.

"Tuđmanov HDZ nas je, dakle, uveo u te probleme, Karamarko je to digao na još veći nivo. Plenković i njegovi saradnici, poput Gordana Jandrokovića i Davora Božinovića, ne bi trebalo da budu fašisti. Prvo, mislim da nisu takvi ljudi, a drugo i zbog njihovog nasleđa koje je partizansko i komunističko....", kaže Klasić.

"Primer je tu oko uzvika 'za dom spremni', činjenice da ministarstva finansijski pomažu organizacijama i udruženjia koja negiraju ili relativiziraju zločine....", naveo je istoričar.

Ističe da ima prostora za deovanje i da nije dovoljno samo videti problem u tuđim izjavama. "Zato i imamo situaciju da neki učenik, recimo, u Bjelovaru ili Slavonskom Brodu u školi uči da su rasni zakoni štetni, da je NDH bila zločinačka i fašistička, a onda se vrati u stan u Ulici Mile Budaka ili Ulici Julija Makanca", kaže.

Govoreći o Blajburgu, Klasić je utiska da političari radije obeležavaju tamošnje zločine.

Uveren je, kaže, da bi, ako bi se ispred vlade i sabora postavila dva autobusa, jedan za Brezovicu, drugi za Blajburg, videlo koji bi se brže napunio i kud bi hrvatski političari radije otišli.

"U Brezovicu idu jer moraju, a u Blajburg jer žele", izričit je Klasić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 168 idi na stranu