Svedoci o Sokolcu i Bratuncu

Ne opovrgavajući da su se u tim opštinama dogodila masovna ubistva Muslimana, svedoci Dragomir Obradović i Vujadin Stević, koji su pripadali srpskim snagama, sugerisali su da za to nisu bile odgovorne lokalne vlasti.

Optužnica Karadžića (67), u to vreme predsednika Republike Srpske, tereti za progon muslimanskih i hrvatskih civila iz 20 opština u BiH, uključujući bratunačku i sokolačku.

Svedok Obradović, koji je bio šef policije u Sokolcu, tvrdio je da su, posle napada na srpska sela u leto 1992, Muslimani dobrovoljno odlazili iz svojih naselja da ne bi srpskim vlastima predali naoružanje.

Obradović je izjavio da su desetine Muslimana u selima Novoseoce i Arbinjska Propast ubile srpske snage, ali ne iz sokolačke policijske stanice, kao i da lokalna vlast o tome nije bila informisana.

Na insistiranje zastupnika optužbe da su ubijeni bili civili, uključujući maloletnike i starce, Obradović je odgovorio: "Tačno je da je bilo pobijeno 40 ljudi i da su to uradili pripadnici vojske".

Dodao je da su taj "gnusan događaj svi osudili" i da je to bila "mrlja na Sokocu".

Upitan zašto policija nije sprovela istragu o tom zločinu, Obradović je kazao da to "nije bila nadležnost" civilne, već vojne policije. Upitan da li zna da su tela 45 ubijenih iz Novoselaca ekshumirana tek 2000. godine, rekao je da ne zna.

Svedok Stević potvrdio je da je kao oficir Teritorijalne odbrane u Bratuncu učestvovao u napadu na selo Glogova u maju 1992, ali je opovrgavao da je ikada primio ili dao naređenje za ubistvo Muslimana u tom selu.

Prema rečima svedoka, cilj operacije bilo je razoružavanje Muslimana, nakon što je u obližnjoj Srebrenici bio ubijen sudija Goran Zekić.

Prema optužnici protiv Karadžića, srpske snage su 8. maja 1992. u napadu na Glogovu ubile 64 Muslimana. Krivicu za taj zločin pred sudom u Hagu priznao je tadašnji lider Srpske demokratske stranke u Bratuncu Miroslav Deronjić, koji je potom osuđen na 10 godina zatvora, ali je umro na izdržavanju kazne u Švedskoj.

Dok su ga unakrsno ispitivali tužioci, Stević je potvrdio da je uputio zarobljene Muslimane na pijacu u Glogovi, ali je kazao da "nije istina" da je potom dobio naređenje da ih pobije.

Svedok je odbacio i tvrdnju tužilaca da je cilj operacije bio progon Muslimana. Prema rečima Stevića, i broj žrtava u Glogovi je bio preuveličan i nije bio zasnovan na podacima iz matičnih knjiga.

"Deronjić se dogovorio da prihvati veći broj poginulih", kazao je on, dodajući da su podaci o ubijenima bili "nabacani... zbrda zdola... Strašno je što sud sada koristi takve podatke".

Na sugestiju tužilaca da je morao znati da su Muslimani masovno dovođeni u Bratunac, gde su muškarci zlostavljani i ubijani, svedok je kazao da su mu "poznate te priče", ali da to "nije video".

"Zloupotrebljavanjem brojki", Stević je nazvao i navod iz optužnice i ranijih presuda Haškog tribunala da su srpske snage u selu Kravica kod Bratunca u julu 1995. ubile 1.000 muslimanskih zarobljenika iz Srebrenice.

Stević je na pitanje tužilaca koji je, po njemu, pravi broj žrtava, odgovorio da "ne zna", ali da ih je bilo "mnogo, mnogo manje".

Na tvrdnju tužilaca da je svedok morao znati i da su žrtve iz Kravice bile pokopane u Glogovi, Stević nije dao konkretan odgovor.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno sutra. Bivši lider bosanskih Srba optužen je i za genocid u Srebrenici, terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce "plavih šlemova" UN, 1992-95.