Rusija i EU potpisale protokol

Rusija i Evropska unija su potpisale protokol o međunarodnoj kontrolnoj komisiji koja će nadgledati protok ruskog gasa preko Ukrajine za potrošače u Uniji.

Izvor: B92, Beta

Subota, 10.01.2009.

00:06

Default images

Ruski premijer Vladimir Putin je precizirao da su sa ruske strane dokument potpisali zamenik premijera Igor Sećin i izvršni direktor gasnog giganta "Gasprom" Aleksej Miler, a sa strane EU češki ministar industrije i trgovine Martin Žiman, preneo je Itar-Tas.

"Ukrajinska strana će biti informisana o ovom potpisivanju", rekao je Putin, koji je prethodno razgovarao sa českim kolegom Mirekom Toplanekom. Češki premijer Mirek Topolanek ranije je saopštio da su Ukrajina i Rusija prihvatile međunarodnu misiju posmatrača, kao i da se čeka tehnički dogovor oko obnove isporuke.

EU je postigla usmeni dogovor sa Ukrajinom o razmeštanju ruskih posmatrača na svojoj teritoriji kako bi kontrolisali tranzit ruskog gasa za evropske potrošače, izjavio je Topolanek u razgovoru sa premijerom Rusije Vladimirom Putinom.

"Imamo usmeni dogovor o tome da će na teritoriji Ukrajine biti razmešteni ruski eksperti", rekao je Topolanek, koji je sinoć razgovarao u Kijevu i sa ukrajinskim rukovodstvom.

"Pošto je Topolanek doneo iz Kijeva taj dokument, s kojim smo se skoro u potpunosti složili, polazim od toga da će taj sporazum danas biti potpisan", rekao je Putin.

On je kazao da je s češkim premijerom usaglasio parametre kontrolnog mehanizma i podsetio da je inicijativa o njegovom stvaranju potekla od nemačke kancelarke Angele Merkel, kao i da ga je podržala Evropska komisija.

Putin je kazao da je reč o organizaciji kontrole na svim tačkama transportnog sistema gasa Ukrajine i odgovarajućih na teritoriji Rusije, na granici između Ukrajine i evropskih država i na teritoriji evropskih država koje se graniče s Ukrajinom.

Putin je rekao da je kriza u Evropi oko gasa nastala "zbog blokade ukrajinskog rukovodstva", navodeći da je Kijev krizu produbio jučerašnjom odlukom ukrajinskog Privrednog suda, kojom se "u suštini zabranjuje tranzit ruskog gasa kroz Ukrajinu".

"I pored toga što evropske institucije i Vi lično ulažete napore da razrešite gasnu krizu, ona se i dalje produbljuje. Nadam se da ćete uspeti da ubedite ukrajinske partnere da je veoma važno da potpišu dogovor koji će urediti mehanizme o protoku gasa kroz Ukrajinu", rekao je Putin.

Topolanek je rekao da će se posle razgovora u Moskvi vratiti u Kijev i da će u Ukrajini boraviti dok ne budu obnovljene isporuke gasa Evropi. "Situacija je otišla tako daleko da je prestalo da bude zanimljivo ko je kriv", dodao je on.

Prema ranijem saopštenju Evropske komisije, gas iz tehničkih razloga Evropljani mogu da očekuju za oko tri dana, pošto je posle puštanja gasovoda u pogon potrebno 30 sati da gas dopre do Ukrajine i još oko 36 sati za tranzit do Evrope.

Inače, posmatrači Evropske unije počeli su da pristižu u ukrajinsku prestonicu kako bi nadgledali protok gasa koji iz Rusije preko Ukrajine treba da stigne do evropskih potrošača.

"Prva grupa je već stigla u Kijev, oni su već započeli sa svojim aktivnostima u glavnom centru za slanje gasa u Ukrajini. Drugi tim se sastaje u Berlinu kako bi napravio planove misije za ostatak grupe posmatrača koja će biti postavljena na različitim mestima za posmatranje", izjavio je Feran Taradelas, portparol Grupe za koordinaciju gasa EU.

Analiza EU o gasnoj krizi

Članice Evropske unije trebalo bi da u najvećoj meri koriste gas iz zaliha da bi pomogle zemljama EU i Balkana koje su teže pogođene nestašicom priliva ovog energenta iz Rusije, saopšteno je sinoć u Briselu posle sastanka Koordinacione grupe za gas EU

Takvu pomoć već delom Austrija pruža Sloveniji, kao i Mađarska Srbiji. Češka je svoje rezerve prirodnog gasa dala na korišćenje Slovačkoj, koja je veoma ugrožena zbog prekida isporuka preko Ukrajine.

Koordiciona grupa je naložila i povećanje proizvodnje prirodnog gasa u Holandiji, Velikoj Britaniji, Rumuniji i Poljskoj, kao i Norveškoj, koja je, mada ne i članica EU, veliki snabdevač Evrope ovim energentom.

U analizi stanja u zemljama EU i na Zapadnom Balkanu je ustanovljeno da je u Srbiji došlo do potpune obustave priliva ruskog gasa, da je novim ugovorom s Mađarskom obezbeđeno 12 odsto potreba, da rezerve plina u Srbiji iznose manje od jednog dana, kao i da domaća proizvodnja pokriva 8 odsto potrošnje, dok zalihe mazuta podmiruju tri nedelje potreba.

Srbiji i drugim zemljama Zapadnog Balkana se pomoć EU pruža u okviru dogovora i odredbi Zajednice za energiju EU-Jugoistočna Evropa.

Holandija je već stavila do znanja da tokom dve nedelje može da poveća proizvodnju plina za deset odsto, navodi se u saopštenju koje je prenela Evropska komisija.

Navodi se takođe da su s rezervama gasa u članicama EU potpuno povezane najugroženije zemlje, uz opasku da je kratkoročnim ugovorima industrijskih kompanija obezbeđeno povećanje uvoza iz drugih izvora i pravaca unutar Evropske unije.

Grčka je uverena da će njen lučki terminal za dobavke tečnog prirodnog gasa biti dovoljan da se ta zemlja izbori s krizom, budući da sledeći tanker s tečnim gasom stiže u nedelju, čime će biti podmirene potrebe potrošnje za nedelju dana.

Koordinaciona grupa za gas EU je upozorila i na to da su Bugarska i Slovačka bile primorane da uvedu ograničenje isporuka gasa za industriju, kao i da je Mađarska uvela privremene restrikcije za širu potrošnju.

O dodatnim, konkretnim merama u ponedeljak će odluku doneti ministri za energetiku EU na zasedanju u Briselu.

Mađarski distributer gasa tuži Ukrajinu

"Emfes", najveći distributer prirodnog gasa u Mađarskoj, prva je evropska kompanija koja je Evropskom sudu u Luksemburgu podnela krivičnu prijavu protiv "Naftogasa Ukrajine" zbog prekida isporuka ruskog gasa u Evropsku uniju. Evropski sud je najveća pravna instanca u EU, napominje ruska agencija Itar-Tas. U tužbi se navodi da se "Naftogas Ukrajine" obavezao da će isporučivati ruski gas zemljama EU, uključujući i Mađarsku.

Tužba se zasniva na normativnom aktu Unije iz 1994. godine, kojim se evropskim kompanijama omogućava da se pozovu na pravila Svetske trgovinske organizacije kad god ocene da je neophodno da štite svoje poslovne interese.

Ukrajina se priključila STO maja prošle godine. "Emfes" je istu tužbu podneo i sudu u Budimpešti.

Eksperti očekuju da će uskoro stopama mađarske kompanije krenuti i brojne firme iz čitave EU, kojima je prekid isporuka ruskog gasa preko Ukrajine, zbog spora između dve zemlje, ugrozio poslovanje. Ne isključuju su ne pojedinačne tužbe građana.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

11 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: