Stigao Ahtisari

Marti Ahtisari, posle Prištine, stiže u Beograd, gde će tokom dva dana razgovarati sa zvaničnicima Srbije i SCG.

Izvor: B92, Beta

Četvrtak, 24.11.2005.

14:10

Default images

Ahtisari je izložio osnovne principe za vođenje razgovora, koje je nedavno usvojila Kontakt-grupa, i rekao da se proces odvija pod okriljem Ujedinjenih nacija, a ne pojedinih zemalja. Istakao je, takođe, da se standardi na Kosovu moraju ispunjavati uporedo sa razgovorima o njegovom budućem statusu. Što se tiče trajanja ovih razgovora, Ahtisari je rekao da oni nisu vremenski ograničeni.

Premijer Vojislav Koštunica predao je Ahtisariju Rezoluciju Skupštine Srbije o mandatu za razgovore o budućem statusu i upoznao ga sa osnovnim stavovima iz Rezolucije. Koštunica je, takođe, obavestio Ahtisarija o formiranju državnog tima za predstojeće razgovore, navodi se u saopštenju iz Vlade Srbije.

Predsednik Vlade Srbije predložio je specijalnom izaslaniku Ahtisariju da u okviru narednog boravka u regionu obavi razgovore i sa državnim predstavnicima Rumunije, Bugarske i Hrvatske, koji su izneli "principijelne stavove" o pitanju budućeg statusa Kosova.

Ministar inostranih poslova Vuk Drašković preneo je Ahtisariju da bi međunarodno priznavanje nezavisnosti Kosova izazvalo "lanac dramatičnih potresa u ovom regionu Balkana, kao i širom Evrope i sveta". U saopštenju MIP-a navodi se da je Drašković istakao da je za Srbiju i Crnu Goru, odnosno Republiku Srbiju, od ključnog značaja očuvanje sadašnjeg statusa međunarodno priznatih granica Srbije i Crne Gore sa Albanijom i Makedonijom. Drašković je naglasio da bi priznanjem međunarodne nezavisnosti Kosova bili pogaženi Povelja UN, Završni akt KEBS-a iz Helsinkija i međunarodno pravo.

Ahtisari sutra treba da se sastane sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem.

Prethodno u Prištini

Ahtisari je posle sastanaka u Prištini izjavio da na početku misije ne želi da nagađa o statusu Kosova, ali da se protivi podeli. Ahtisari se sa sagovornicima na Kosovu dogovorio da sačine dokument ne samo o strategiji i politici, već i o konkretnim problemima i načinima za njihovo rešavanje. Ahtisari je podsetio na to da konačnu odluku o statusu Kosova ne donosi on, već Savet bezbednosti UN. "Jasno sam rekao da ja ne donosim odluku. Generalni sekretar UN ima značajnu ulogu, a na SB UN je odluka o tome kakav će biti status", kaže on.

U svim razgovorima u Prištini Ahtisari je naglašavao da bi nasilje u procesu pregovora bilo kontraproduktivno i upozorio da može da isključi pojedince ili grupe iz pregovaračkog procesa ako smatra da njihove akcije nisu produktivne. On je dodao da razgovori o budućem statusu Kosova nisu vremenski ograničeni. "Mislim da je veoma važno shvatiti da će trajanje razgovora zavisiti od svih strana, od toga kako će sve strane u pregovorima sarađivati. Nema vremenskih ograničenja, ali vas uveravam da ćemo napredovati koliko god brzo možemo", kaže Ahtisari i dodaje da je rano je govoriti o tome kada će početi direktni razgovori Beograda i Prištine.

Posle boravka u Beogradu, Ahtisari će posetiti i Podgoricu, Skoplje i Tiranu, a sledeće nedelje i neke od zemalja Kontakt-grupe, koju čine SAD, Rusija, Francuska, Velika Britanija, Nemačka i Italija.

Rugova: Neki ministri imaju razumevanje

Predsednik Kosova Ibrahim Rugova izjavio je da su neki ministri spoljnih poslova evropskih zemalja, koji su u poslednje vreme posetili Prištinu, pokazali razumevanje za nezavisnost Kosova.

"Svi oni koji su nas posetili imaju razumevanje za nezavisnosti i integraciju Kosova u Evropsku uniju", rekao je Rugova nakon susreta sa ministrom spoljnih poslova Letonije Artisom Pabrikisom. Kosovski predsednik nije rekao koji su to ministri izrazili razumevanje za nezavisnost Kosova.

Građani Srbije ne veruju u ostanak Kosova

Građani se sve više mire sa idejom da Kosovo neće biti u sastavu Srbije, pokazalo je istraživanje Cesida.

Sociolog Srećko Mihajlović je na prezentaciji istraživanja rekao da su građani upitani kako će se stvarno rešiti pitanje Kosova i kako bi oni želeli da se to reši i da se videlo da, kada je reč o željama, oni žele da Kosovo ostane u sastavu Srbije, a kada je reč o realnosti, sve veći broj njih je shvatio da neće ostati.

Mihajlović je ocenio da zaokret političkog rukovodstva Srbije, "gde se budi nada da će se Kosovo očuvati", ide u korist svoje štete jer je pitanje kako će objasniti građanima "kad Kosovo jednom ne bude u sastavu Srbije". "Ovo je samo magla koja treba da zakloni te probleme", smatra on.

IHT: Zapad brine o Kosovu, ne o Srbiji

Teškoća zadatka koji stoji pred specijalnim izaslanikom UN za pregovore o statusu Kosova Martijem Ahtisarijem bila je veoma uočljiva ove nedelje, kada su neposredno uoči njegove posete politički lideri Albanaca i Srba izneli sasvim suprotne stavove, piše "Internešnal herald tribjun".

Ahtisari posetom Prištini, Beogradu i Podgorici treba da utre put za pregovore kojima bi se okončala šestogodišnja pravna neizvesnost koja "frustrira" stanovništvo Kosova i "ugrožava šanse regiona da uspostavi dugoročnu stabilnost", piše britanski list.

Uoči njegove posete, Skupština Srbije donela je rezoluciju kojom pristaje na pregovore, ali odbacuje svako rešenje koje bi Kosovo izdvojilo iz Srbije, dok su lideri kosovskih Albanaca Ahtisariju u utorak kazali da neće pristati ni na šta manje od nezavisnosti, podseća dnevnik.

Dok zvaničnici UN navode da će konačni dogovor biti rezultat pregovora, vodeće zapadne diplomate u regionu priznaju da bi bilo teško usprotiviti se zahtevima kosovskih Albanaca za nezavisnošću, uprkos činjenici da oni nisu uspeli da spreče napade na manjinsko stanovništvo na Kosovu, piše IHT. "Prisiljavanje Kosova da ostane unutar Srbije nosilo bi rizik da izazove albanski ustanak", navodi list reči tih diplomata.

Dok su takvi strahovi na umu mnogih zapadnih zvaničnika, neki političari u regionu upozoravaju da se nedovoljno razmatraju posledice koje bi nezavisnost Kosova imala po Srbiju, nastavlja IHT. "Svi se izgleda brinu o budućem statusu Kosova, da li će biti manje ili više nezavisno, uslovna nezavisnost ili nezavisnost uz međunarodnu superviziju", rekao je šef slovenačke diplomatije i predsedavajući OEBS-a Dimitrij Rupel. "O tome šta bi se moglo dogoditi sa Srbijom se, međutim, ne razmišlja pomno", prenosi IHT Rupelove reči.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajina je "pukla"?

Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.

12:03

7.5.2024.

1 d

Podeli: