Loša procena: Putin je bio na kolenima, a onda...

Odugovlačenje zapadnih zemalja da dostave ključnu vojnu pomoć poput tenkova, omogućilo je ruskim snagama da "povrate inicijativu" u ratu u Ukrajini.

Izvor: Jutarnji list

Ponedeljak, 30.01.2023.

23:21

Loša procena: Putin je bio na kolenima, a onda...
Tanjug/AP Photo/LIBKOS, File

To pokazuje nova analiza Instituta za ratne studije, piše Njuzvik.

U ovih 11 mjeseci, rat u Ukrajini se razvijao u tri faze, a ritam dostave zapadne vojne pomoći snažno je oblikovao njegov tok, objavio je u nedelju Institut za ratne studije (ISW).

Prvi period rata, bio je od početka invazije 24. februara 2022. do 3. jula 2022. godine.

U toj fazi ruske snage su bile u ofanzivi, ali su ukrajinske snage preuzele inicijativu i pokrenule veliku kontraofanzivu u avgustu".

Iako je Ukrajina do sredine novembra uspela da potisne Ruse iz zapadnog dela Hersonske oblasti, do druge faze rata nije mogla da pokrene novu kontraofanzivu.

Snage Kremlja su tada imale "priliku da povrate inicijativu ako su htele ili da podignu letvicu za neke buduće ukrajinske kontraofanzive čak i ako to ne urade".

Ali sposobnost Ukrajine da pokrene kontraofanzivu u ovoj trećoj fazi ograničena je nevoljnošću Zapada da Ukrajini pošalje napredne sisteme naoružanja, posebno tenkove, rakete dugog dometa i sisteme protivvazdušne odbrane.

Iako ukrajinska vojska ima nekih unutrašnjih problema, "oružje i zalihe su uvek ključni za planiranje i sprovođenje vojnih kampanja", navodi ISW.

Kijev zna šta je na kocki

Pošto zemlja nije imala odbrambenu industriju na visokom nivou pre rata, Kijev se u velikoj meri oslanjao na zapadne saveznike za snabdevanje vojske svom opremom potrebnom za odbijanje ruskog napada ili pokretanje sopstvene kontraofanzive.

Zapadna pomoć u prvim mesecima rata bila je ograničena na dopunjavanje ukrajinskih zaliha iz sovjetskog doba, ali su do juna zalihe iz prijateljskih zemalja prestale, kaže ISW. Pošto zapadne zemlje nisu mogle da proizvode oružje iz sovjetskog doba, SAD i Velika Britanija su prešle na slanje zapadnog oružja.

Iako je Kijev do jula dobio značajnu pomoć od SAD u vidu haubica i sistema HIMARS, ukrajinske snage su napredovale mnogo sporije kroz Hersonsku oblast nego kroz Harkov, jer su bile zabrinute da će potrošiti sve oružje koje će im trebati za kontranapad.

Da su zapadne zemlje podržale Ukrajinu tako što su prešle na slanje zapadnih sistema naoružanja već u leto 2022. godine, prema mišljenju istraživačkog centra, Ukrajina bi bila bolje opremljena da nastavi kontraofanzivu nakon zauzimanja Harkova i Hersona.

Slanjem oklopnih vozila, na primer, Kijev bi bio u stanju da "Rusima oduzme mogućnost da pregrupišu svoje snage i pokušaju da povrate inicijativu".

I SAD i Nemačka najavile su 25. januara da će poslati ograničen broj tenkova M1 "Abrams" i "Leopard 2" u Ukrajinu. Berlin se dugo opirao pozivima da pošalju tenkove i da dozvoli trećim stranama da ih pošalju.

SAD i Nemačka su već poslale oklopne transportere Striker, borbena vozila Bredli i borbena vozila pešadije Marder, pre nego što je Velika Britanija rekla da će poslati svoje glavne borbene tenkove "Challenger 2" u Kijev.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

13 h

Podeli: