20.11.2026.
23:36
Putin ima plan: Ukrajina je samo početak
Moskva želi da pregovore o miru u Ukrajini iskoristi za otvaranje šireg pitanja – da ostvari ciljeve koji se tiču cele Evrope.
Ukrajina je malo ili nimalo pomenuta na samitu između predsednika SAD, Rusije i Kine – Donalda Trampa, Vladimira Putina i Si Đinpinga u Šenženu u četvrtak.
Kao domaćin, Kina je vešto zadržala poziciju strane koja nije direktno uključena u sukob. I, na Putinovo razočaranje, Si Đinping je početkom ovog meseca rekao nemačkom predsedniku Franku-Valteru Štajnmajeru da se o Evropi ne može pregovarati bez Evrope.
Ovim, s jedne strane, poručuje da se o Pacifiku ne može pregovarati bez Kine; pre dolaska u Kinu, Tramp je pristao da modernizuje aerodrom Basko blizu Tajvana na Filipinima, a prošle nedelje Australija i Filipini su potpisali novi sporazum o odbrambenoj saradnji, koji ne uključuje međusobnu odbranu. S druge strane, Evropa pokazuje saradnju koja bi trebalo da smanji trgovinske trenja (u trgovini sa Unijom, Kina ima suficit od milijardu evra dnevno).
Slučajnosti u politici ne postoje, pa nije iznenađujuće što se Putin pojavio pred novinarima nakon trilateralnog sastanka i rekao da je Rusija "diplomatskim kanalima predložila da Evropljani dođu u Moskvu kako bi definisali svoj stav". Kako je izvestio RT, Putin je opisao trenutni stav Evrope kao "političku dijareju" koju karakteriše ekstremno neprijateljstvo prema Moskvi, a opravdava navodnom "ruskom pretnjom". Videli smo koliko je to navodno na brodovima koje su dronovi pogodili duž bugarske obale i na aerodromu u Lajpcigu, piše Jutarnji.
Nakon sastanka sa Evropljanima, Moskva bi odlučila u kom formatu će nastaviti dijalog o Ukrajini. Ideja o uključivanju Evrope je u velikoj meri posledica Trampove želje da se izvuče iz ovih pregovora, zbog čega Putin kaže da američki predstavnici "intenzivno" traže od njega da Evropljanima dozvoli da učestvuju u razgovorima. Pregovori su dobili novu dimenziju 9. oktobra u Majamiju, kada je predloženo da se razgovara i o budućoj bezbednosnoj arhitekturi Evrope.
Šira igra iza pregovora o Ukrajini
Na razgovorima sa SAD i Ukrajinom u Abu Dabiju prošle nedelje, Rusija je predstavila dokument sa svojim predlozima, koji, jednostavno rečeno, pozivaju NATO da se povuče na svoje pozicije iz 1997. godine, pre nego što se proširi na Centralnu i Istočnu Evropu.
To je platforma na koju se Putin oslanja, delujući sa pozicije moćnog lidera ojačanog trilateralnim samitom. I dokument (neformalni dokument) iz Abu Dabija i Putinovu konferenciju za štampu u Kini treba posmatrati pre svega kao zauzimanje maksimalističkih pregovaračkih pozicija. Jer je i sam priznao da se o evropskoj bezbednosti ne može ozbiljno razgovarati bez evropskih zemalja.
Bezbednosne garancije za Ukrajinu na nivou Člana 5 NATO-a
Džared Kušner, američki pregovarač i Trampov zet, izjavio je u Berlinu da je američki predsednik otvoren za bezbednosne garancije za Ukrajinu na nivou Člana 5 Severnoatlantskog sporazuma, koji uključuje kolektivnu odbranu. AP ga je citirao rekavši: "Mislim da smo pomirili Ruse sa konceptom da bi svaka bezbednosna garancija za Ukrajinu bila zasnovana na Članu 5." Dodao je da misli da je, "barem prema onome što Rusi govore", njihova namera da spreče izbijanje još jednog rata u budućnosti.
Moskva je u sukobu sa Kušnerom: Zamenik ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov je u petak isključio mogućnost bezbednosnih garancija za Ukrajinu po ugledu na NATO. Ali je potvrdio da su u toku pripreme za moguću posetu Moskvi predstavnika Velike Britanije, Nemačke i Francuske.
Možda vas zanima
Zelenski, odbrojavanje je počelo!
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa poručila je evropskim i ukrajinskim zvaničnicima da želi da Kijev postigne mirovni sporazum sa Moskvom do početka januara, navode danas izvori upoznati sa razgovorima za Fajnenšal tajms (FT).
19:30
20.11.2026.
4 h
Kuju dogovor za "celu Evropu"?
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da je razgovarao sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom o sporazumu o okončanju rata u Ukrajini i preoblikovanju celokupne bezbednosne arhitekture Evrope.
14:08
6.11.2026.
14 d
Fajnenšel tajms izveštava da je Tramp učesnike sastanka Koalicije voljnih u Berlinu obavestio o svojim razgovorima sa Putinom iz aviona, po povratku kući iz Kine, i, prema rečima osobe upoznate sa njegovim izjavama, rekao da je "Putin spreman za mir". Politiko piše da je Tramp doveo u pitanje nastavak evropske vojne pomoći Ukrajini. Haotičnu prirodu američkog stava potvrđuje i otvoreni sukob između Elbridža Kolbija, podsekretara Pentagona za politiku, i evropskih predstavnika na sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u utorak. Tamo su Evropljani odbacili njegovu procenu da ukrajinski udari duboko na rusku teritoriju ne doprinose okončanju rata.
Putin je u Šenženu rekao da odnosi sa SAD mogu biti bolji, ali stav Trampove administracije daje "razloge za optimizam". Kijevski "Indipendent" navodi da su američki pregovarači upozorili Rusiju da se prostor za sporazum sa administracijom sužava zbog predstojećih unutrašnjopolitičkih promena u SAD. Kongres sa demokratskom većinom će se protiviti sporazumima sa Moskvom, a neki republikanci će im se pridružiti.
Putin računa da će iskoristiti slabo ukrajinsko nebo i uništiti njenu energetsku infrastrukturu ove zime kako bi slomio moral stanovništva, uveren da bi Kijev mogao biti spreman na ustupke na proleće. Upravo u tom kontekstu treba tumačiti njegovu izjavu iz Kine da Ukrajina nema podsticaja da pristane na prekid neprijateljstava. Rekao je da se nada da će Kijev na kraju "shvatiti da je bolje pristati na ove kompromise nego se suočiti sa realnošću koju će ionako morati pre ili kasnije da prihvate".
Dodao je da je Rusija spremna na kompromis, ali ne kada je reč o teritorijalnim pretenzijama, snagama drugih zemalja (posebno NATO-a) u Ukrajini i redosledu: prvo sveobuhvatni, mirovni, a možda i evropski sporazum, a zatim prekid vatre. Teško je zamisliti u kojim drugim oblastima bi, kako je rekao, kompromisi bili "potpuno mogući".
Istovremeno, Evropa pokazuje neočekivane znake jedinstva
"Evropa ima jasnu, doslednu i jedinstvenu pregovaračku poziciju. Nije na agresoru da postavlja široke i nerealne bezbednosne zahteve", rekao je britanski premijer Endi Bernam u Berlinu. "Spremni smo da započnemo ozbiljne razgovore o evropskoj bezbednosti, ali prvo mora postojati mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije", naglasio je.
Odlazak u Moskvu, uprkos Rjabkovljevoj tvrdnji, nije realna opcija u ovoj fazi – nemački kancelar Fridrih Merc je predložio neutralno mesto poput Emirata za sledeću rundu – ali čvrst stav o redosledu koraka, prvo mir ili prekid vatre, pa diskusija o evropskoj bezbednosnoj arhitekturi, je dobra početna tačka. Smanjenje američkog uticaja na pregovore moglo bi ublažiti nerealne ruske zahteve jer bi Moskva izgubila svog najspremnijeg sagovornika.
Još uvek nema napretka u okončanju ruske agresije. Ako ruska zimska ofanziva ne uspe, možda će proleće otvoriti neki novi prostor. To smo pisali pre dve ili tri godine... Naša era permanentnih ratova.


Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar