16.11.2026.
9:54
A posle Vladimira Putina...
Nekoliko sati nakon početka invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, ruski predsednik Vladimir Putin okupio je u Kremlju oko trideset najbogatijih Rusa.
Oni su sedeli zbijeni uz zid, noseći zaštitne maske zbog pandemije, dok je Putin – bez maske – sedeo na suprotnom kraju prostrane prostorije. Koristeći svoj karakterističan, šifrovani jezik, jasno je stavio do znanja da očekuje njihovu podršku ratu, pozivajući ih "da pokažu razumevanje za ono što se dešava".
Na snimku koji je objavio Kremlj, niko od milijardera se nije oglasio. Ta ćutnja postala je obeležje ruskih superbogataša, koji godinama posmatraju šta se dešava sa onima koji se usude da progovore.
Najistaknutiji primer je slučaj Mihaila Hodorkovskog. Kao tada najbogatiji čovek u Rusiji, on je finansirao opoziciju, a 2003. godine optužio je Putina za korupciju; nakon toga je proveo deset godina u zatvoru pod optužbama za utaju poreza i prevaru – optužbama koje je on dosledno negirao.
Možda vas zanima
Ultimatum Vladimira Vladimiroviča Putina
"Vašington post" navodi da je, tokom mirovnih pregovora koji su prošle nedelje održani uz posredovanje SAD, Rusija uspostavila ultimatum.
7:52
16.11.2026.
2 h
Procurio dokument sa pregovora; Ovo je Putinov glavni zahtev
Tokom pregovora u Abu Dabiju, ruski zvaničnici su predstavili dokument u kojem se, između ostalog, zahteva da NATO povuče svoje snage na položaje koje su zauzimale 1997. godine, prenosi The New York Times (NYT).
10:47
14.11.2026.
1 d
Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, pojavila se nova klasa ljudi koji su preko noći postali bogati, profitirajući od rasprodaje državne imovine. Poznati kao oligarsi, oni su raspolagali stvarnom političkom moći. Bila je to era "divljih devedesetih" – vreme obeleženo korupcijom, nepotizmom i naručenim ubistvima. Putin ih je stavio pod kontrolu gotovo odmah nakon dolaska na vlast 2000. godine, budući da nije imao nameru da s bilo kim deli vlast. Finansijer Bil Brauder, nekada najveći strani investitor u Rusiji, priseća se tih dana.
"Sećam se kako su oligarsi šetali okolo ponašajući se kao da je sve njihovo – bili su to najbahatiji i najsamouvereniji pojedinci koje možete zamisliti. A onda se pojavio Putin. Bilo je zaista neverovatno gledati kako se ti, takozvani 'alfa mužjaci na steroidima', pretvaraju u potpuno pokorne, gotovo jadne školarce", rekao je on za BBC.
"Bogati su zbog veza sa Putinom, ne obrnuto"
Od početka rata, Kremlj prema njima sprovodi politiku "štapa i šargarepe". Kritičarima rata oduzeta je imovina, dok su lojalisti nagrađeni unosnim državnim ugovorima. Prema podacima Forbsa, Rusija trenutno ima rekordnih 155 milijardera, čije ukupno bogatstvo dostiže gotovo 700 milijardi dolara.
Ipak, novac im ne donosi sreću. U zemlji, on im ne može kupiti politički uticaj. Kako navodi analitičar Dmitrij Nekrasov: "Oni su bogati jer imaju veze sa Putinom, a ne obrnuto." U inostranstvu su, usled sankcija, postali izopštenici. Ne mogu da lete privatnim avionima, ne mogu da usidre svoje jahte u najprestižnijim evropskim lukama, a nekada omiljena odmarališta – poput Sen Žan Kap Feraa – sada su im nedostupna.
Shodno tome, neki od njih su počeli tiho da razmišljaju o eri nakon Putina. Nema naznaka da će on uskoro otići sa vlasti, niti da mu je zdravlje narušeno, ali Putin ima 74 godine. Kada ga je Rojters pitao da li namerava da ostane na vlasti do 2036. godine, odgovorio je: "Samo Bog zna hoćemo li imati zdravlja za to."
Tri moguća izlaska iz političkog vakuuma
U slučaju da Putin ode, vlast bi preuzeo premijer Mihail Mišustin. S obzirom na to da on nema predsedničkih ambicija, nastao bi svojevrsni vakuum moći. Analitičari smatraju da je demokratski razvoj najmanje verovatan, budući da su demokratske institucije pod Putinom uništene. Novinarka u egzilu Aleksandra Prokopenko navodi da se Rusija "odvikla od uobičajenih demokratskih procedura". Moguća je i nova autokratija, ali bi Putinov naslednik bio slabiji od njega, bar u početku. Treća mogućnost je povratak oligarhije, u kojoj bi zemljom upravljali moćni elitni klanovi povezani sa velikim kapitalom, slično kao devedesetih godina. Upravo to priželjkuje većina tajkuna. Prema rečima Prokopenkove, oni "žele povratak u vreme kada su ih slušali", kada im imovina nije bila oduzimana i kada su znali pravila igre.
Prokopenkova ističe da je već došlo do promene u načinu na koji poslovni ljudi govore o Putinu. Ranije su ga nazivali "Načalnik" (što znači "šef"), zatim "Prvi", ili su koristili njegove inicijale "VV" – sve su to bili nadimci koji nose određenu dozu poštovanja. Sada ga zovu "Deda", uz, kako Prokopenkova kaže, "malu dozu prezira". Reč "deda" je naziv koji ukazuje mnogo manje poštovanja.
Meljničenkov poziv drugim bogatim Rusima
Najzanimljiviji signal stigao je od Andreja Meljničenka – "kralja đubriva" i osmog najbogatijeg Rusa – koji je dao redak intervju za "The Ekonomist". Iako je u pojedinim delovima ponavljao stavove Kremlja, istovremeno se založio za promene koje bi okončale vladavinu jednog čoveka i pozvao na to da Rusija postane otvorenija prema svetu.
Prokopenko to tumači kao poziv drugim imućnim pojedincima da i oni počnu javno da iznose svoje stavove. Novinar Arkadij Ostrovski, koji je proveo sate u razgovoru sa Meljničenkom, smatra da on nije govorio isključivo u svoje ime. Mnogi izuzetno bogati Rusi, napominje on, trenutno osećaju da su dospeli u "potpuni ćorsokak" – situaciju prouzrokovanu ratom. Većina posmatrača, međutim, smatra da je intervju objavljen uz neku vrstu odobrenja Kremlja.
Uprkos nezadovoljstvu, malo je verovatno da će tajkuni za sada preduzeti bilo kakve korake. Brauder ističe da su oni potpuno svesni da bi ih Putin likvidirao ukoliko bi mu se usprotivili, dok američki finansijer Majk Kalvi dodaje da bi ih svaki vid otpora direktno odveo u zatvor i lišio njihove imovine. Kada Putin jednog dana siđe sa političke scene, najbogatiji ljudi u Rusiji gotovo sigurno će pokušati da povrate svoj nekadašnji uticaj.


Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar