Nemački general: "Moramo biti spremni za rat već večeras"

U razgovoru za BBC, general je istakao da Rusija godišnje proizvodi stotine tenkova, od kojih bi mnogi mogli da budu upotrebljeni u napadu na baltičke članice NATO-a već do 2029. godine, pa čak i ranije. Uprkos nedavnim nesuglasicama koje su izrazile Mađarska i Slovačka, general Brojer je naglasio da NATO ostaje ujedinjen po pitanju sukoba u Ukrajini. General Brojer je govorio na marginama Šangri-la dijaloga, samita o odbrani u Singapuru, koji organizuje trust mozgova Međunarodni institut za strateške studije.

Njegove izjave dolaze samo nekoliko nedelja pre samita NATO zemalja u Hagu, na kojem će se, između ostalog, raspravljati o odbrambenim budžetima. General Brojer upozorava da se NATO trenutno suočava sa "izuzetno ozbiljnom pretnjom" iz Rusije, kakvu tokom svoje 40-godišnje karijere nije video. Prema njegovim rečima, Rusija intenzivno jača svoje snage, godišnje proizvodeći oko 1.500 glavnih borbenih tenkova.

"Nisu svi tenkovi upućeni u rat u Ukrajini, deo odlazi u zalihe i nove vojne strukture koje su usmerene prema Zapadu", objasnio je.

Takođe je dodao da je Rusija 2024. proizvela četiri miliona komada municije kalibra 152 mm, ali sav taj materijal nije završio u Ukrajini. Podaci dolaze od nemačkih i savezničkih analitičara. General Brojer tvrdi da se zalihe gomilaju sa ciljem mogućeg budućeg napada na baltičke članice NATO-a.

EPA-EFE/VALDA KALNINA

"Analitičari procenjuju da bi to moglo da se dogodi već 2029. godine. Moramo biti spremni do tada... Ako pitate hoće li se to sigurno desiti tek 2029, odgovor je da nije nužno. Moramo biti spremni za borbu već večeras", naglasio je. Dugogodišnji strah od napada na članicu NATO-a proizlazi iz potencijalnog izbijanja većeg sukoba između Rusije i SAD-a, ključnog saveznika u NATO-u. Prema članu 5 NATO ugovora, svaki napad na jednu članicu zahteva kolektivnu odbranu od strane ostalih. General je posebno istakao područje Suvalki koridora, koje graniči sa Litvanijom, Poljskom, Rusijom i Belorusijom, kao jedno od najugroženijih.

"Baltičke države su posebno izložene ruskoj pretnji, što se jasno oseti u razgovorima koje tamo vodimo", rekao je. Estonci su situaciju opisali kao blizinu šumskog požara gde "osete toplotu, vide plamen i mirišu dim", dok u Nemačkoj "mogu videti tek malo dima na horizontu". Ovaj primer ilustruje različite percepcije pretnje ruskim napadom među evropskim državama. Brojer je objasnio da Rusija rat u Ukrajini vidi kao deo šireg, kontinuiranog sukoba sa NATO-om i stoga stalno pokušava da probije odbrambene linije Zapada. Naveo je nedavne incidente poput napada na podmorske komunikacione kablove u Baltičkom moru, sajber napade na javni prevoz u Evropi te pojavu neidentifikovanih dronova iznad nemačke infrastrukture. Zbog svega toga pozvao je članice NATO-a da ozbiljnije jačaju svoje vojne kapacitete.

"Moramo se sada angažovati i reći svima: povećajte napore, trebamo to za našu odbranu i za efektivno odvraćanje", rekao je. Na pitanje o jedinstvu NATO-a, uprkos bliskim odnosima Mađarske i Slovačke sa Moskvom, Brojer je istakao da savez i dalje ostaje snažan. Kao dokaz naveo je ulazak Finske i Švedske u NATO nakon početka sukoba u Ukrajini. "Nikada nisam video ovakvo jedinstvo među državama i vojnim vođama kao sada", zaključio je.

Ove izjave odražavaju značajnu promenu nemačkog stava prema odbrani i Rusiji, nakon godina smanjenja vojne potrošnje. Iako su se mnoge zapadne zemlje, uključujući i Nemačku, godinama povlačile sa vojne scene, sve se više uviđa potreba za povećanjem ulaganja, što potvrđuje i nedavno uključenje Zelenih u podršku većim odbrambenim budžetima. Međutim, i dalje ostaje pitanje hoće li ambicije pratiti stvarne mogućnosti, jer će industrijska vojna baza Evrope trebati godine da sustigne proizvodnju oružja koju Rusija trenutno ostvaruje. Istovremeno, SAD smanjuje svoje vojne obaveze u Evropi kako bi se više fokusirao na područje Indopacifika.