10.06.2026.
10:56
Apostolović: "Francusko-nemački non-pejper dobar za Srbiju"
Šef Misije Republike Srbije pri EU i rukovodilac Operativnog tima za proces pristupanja EU Danijel Apostolović izjavio da je nemačko-francuski non-pejper dobar za Srbiju pre svega zbog pojednostavljivanja procedura prilikom otvaranja klastera.
Reč je o, podsetimo, francusko-nemačkom predlogu koji predlaže model postepene, fazne integracije zemalja Zapadnog Balkana i Moldavije u EU i pre punopravnog članstva.
"Sve je počelo pismom koje je kancelar Fridrih Merc uputio svim liderima EU na tu temu, non-pejper je predstavljen na Samitu u Tivtu, a koji je na neki način razrada tog pisma kancelara Merca. Iza tog dokumenta su stale dve najvažnije i najuticajnije članice EU, verujem da će u narednom periodu sukcesivno ovaj non-pejper krenuti da podržavaju i druge države članice", naveo je on za K1 televiziju.
Apostolović je ocenio da će ovaj dokument verovatno vremenom pretrpeti određena "fina podešavanja", i dodao da ostaje da se vidi kako će on u narednom periodu da bude operacionalizovan.
Prema njegovim rečima, sigurno će da bude formirana neka radna grupa u okviru Evropske komisije ili Saveta EU koja će se baviti korekcijama metodologije proširenja.
Kada je reč o Evropskoj komisiji, Apostolović je rekao da iako je Evropska komisija ključna za proces pristupanja, za otvaranje klastera je neophodno da se usaglasi svih 27 članica EU, gde postoje različiti interesi i kritike.
"Naš proces evropskih integracija je zastao od početka rata u Ukrajini, do tada smo mi otvarali poglavlja i klastere. Ako bismo uveli sankcije Rusiji, inicijalno mislim da bi to pomoglo da se otvore naredni klasteri, ali sigurno bi bilo narednih uslova. Ako bi zaživeo ovaj non-pejper otvaranje klastera bi bilo jednostavnije", naveo je on.
- Do kraja juna Srbija tehnički spremna za otvaranje Klastera 2
- Bekerat: "EU će nastaviti da podržava Srbiju na njenom putu ka članstvu"
Apostolović je napomenuo da iako lideri EU i komesari govore da je proces pistupanja EU zasnovan isključivo na zaslugama, golim okom se vidi da je on isključivo geopolitički i geostrateški.
Dodao je da kada se analiziraju godišnji izveštaji Evropske komisije koji su temeljni dokumenti za svako pojedinačno poglavlje i sveukupnu spremnost kandidata, može da se vidi da je u tom delu Crna Gora na prvom mestu pa onda Srbija, Severna Makedonija i na kraju Albanija.
"Nije uzaludno što smo vodili i što imamo pregovore već 12 godina, po tome vidite da nije sve zasnovano na zaslugama već da je taj geostrateški momenat ključan. EU se plaši zbog uticaja Kine na region, zbog svih tih razloga oni nude novi zamah. Verujem u ovaj non-pejper jer iza njega stoje najuticajnije članice EU", poručio je on.
Na pitanje koje su najveće prepreke Srbije na putu ka EU, Apostolović je rekao da je poslednji politički uslov koji je EU postavila pred Srbiju, u kontekstu otvaranja klastera, usklađivanje seta pravosudnih zakona sa preporukama Venecijanske komisije, i dodao da je takođe neophodno da se usvoje zakoni i da se uskladimo sa preporukama ODIHR-a u vezi sa izbornim zakondavstvom.
"Tu smo usvojili već četiri zakona, komesarka Marta Kos je to pozdravila, ali ostaju nam u tom domenu još dva važna zakona, Zakon o finansiranju političkih aktivnosti i Zakon o sprečavanju korupcije. Oba ova zakona su završena i poslata na mišljenje ODIHR. Čim budemo dobili njihovo mišljenje i ova dva zakona će biti usvojena", izjavio je on.
Treći uslov koji je EU postavila je formiranje Saveta REM-a koji već dugo vremena stoji na dnevnom redu, istakao je Apostolović i dodao da iako da je vlast pokušala da uradi sve po tom pitanju i nudila razna kompromisna rešenja, za nevladine organizacije i opoziciju to nije dovoljno jer oni hoće većinu u REM-u.
Apostolović je rekao da se od Srbije takođe očekuje da se utvrdi da li je moguće da se ona još malo više uskladi sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU.
Na pitanje da li opozicija razume svoje odgovornosti na putu Srbije ka EU, Apostolović je ocenio da ne razume u potpunosti imajući u vidu da opozicija u Skupštini nije glasala za zakone koji su važni za evropsku agendu i ispunjavanje reformskih koraka koje je EU pred Srbiju postavila.
"Od kad sam došao na čelo Operativnog tima, ja sam pružio ruku saradnje i nevladinim organizacijama. Proces je inkluzivan, svi moraju da učestvuju. Nevladine organizacije su delimično prihvatile moju ruku, ja sam imao ideju da ih pozovem na sastanak Operativnog tima međutim rečeno mi je da oni ne žele na taj način da dođu, tako da je ostalo da bilateralno razgovaramo", naveo je on.
Ni jedan zakon ne možemo da donesemo bez javne rasprave i učešća civilnog sektora u njemu, izjavio je Apostolović i istakao da ključnu ulogu u tom smislu ima Nacionalni konvent za EU, zbog čega je neophodno da svi sednu za isti sto i da se započne dijalog.
Kada je reč o Komisiji za reviziji biračkog spiska, Apostolović je rekao da je to jedan od veoma važnih preporuka ODIHR, i istakao da je ta komisija formirana na jedan inkluzivan i transparentan način, da u njoj sedi pet eksperata koje je predložila vladajuća koalicija, tri eksperata koji su predloženi od strane najveće opozicione partije i dva eksperta koji su predložili predstavnici nevladinih organizacija.
"Na početku oni su solidno počeli da rade, međutim u pojedinim trenucima je došlo do politizacije u radu. Želim da verujem da će njihov rad biti uspešan, to je važno jer na kraju krajeva mnogi od njih su se žalili na birački spisak. Dobili ste priliku, radite, mislim da je za sve važno da uoči predstojećih izbora birački spisak bude besprekoran", poručio je on.
Apostolović smatra da "smo mi sami sebi malo problem" jer u Briselu ne postoje drugi kandidati čije su nevladine organizacije i opozicione političke partije toliko glasne protiv države, i rade sve i govore sve kako se ne bi otvorio sledeći klaster u procesu pristupnih pregovora.
Prema njegovoj oceni, trebalo bi da postoji zajednički konsenzus u Srbiji oko ovog pitanja, kao što postoji u drugim zemljama kandidatima, Crnoj Gori, Albaniji gde su se sve političke partije dogovorile da im je tačka zajedničkog okupljanja proces pristupnih pregovora.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar