"Očigledan govor mržnje": Oglasila se eparhija o pretnjama Prištine da ruše crkvu Hrista Spasa
Eparhija raško-prizrenska Srpske pravoslavne crkve saopštila je da skandalozna i opasna tvrdnja profesora Jusufa Budžovija da je nezavršenu Crkvu Hrista Spasitelja u centru Prištine trebalo srušiti odmah nakon rata.
Izvor:
Tanjug
Shutterstock/trabantos
Podeli:
Dodaju da ovo nije samo provokacija, već otvoren poziv na uništavanje verskih objekata i očigledan oblik govora mržnje, koji mora biti nedvosmisleno osuđen od svih koji cene mir i versku slobodu.
Eparhija je u saopštenju izrazila duboku zabrinutost i snažan protest povodom zapaljivih i krajnje neodgovornih izjava profesora Jusufa Budžovija i Envera Redže na TV "Koha", koje su potom objavljenr na portalu Koha 19. marta.
Ističe se da je crkva Hrista Spasitelja, iako nezavršena zbog izbijanja rata, osvećeni hram koji pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi i ukazuje da pozivati na njeno rušenje znači podsticati versku netrpeljivost, ohrabrivati brisanje kulturnog identiteta i izazivati dodatne tenzije u regionu koji i dalje nosi teško breme sukoba.
"Ovakva retorika ozbiljno podriva svaki napor ka pomirenju i međusobnom poštovanju zajednica na Kosovu. Ona takodje predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava, uključujući pravo na slobodu veroispovesti i zaštitu kulturnog i verskog nasledja, zagarantovanih kako medjunarodnim, tako i kosovskim zakonima", navedeno je u saopštenju.
Eparhija dodaje da je podjednako uznemiravaju i druge tvrdnje navedene u istom tekstu, koje nisu samo činjenično netačne, već opasno revizionističke.
Profimedia
"Negiranje postojanja srpskog naroda u srednjem veku od strane gospodina Redže, kao i odbacivanje srpskog karaktera srednjovekovnih pravoslavnih spomenika na Kosovu i Metohiji, istorijski i naučno je neodbranjivo. Takve izjave su direktno u suprotnosti sa obimnom medjunarodnom akademskom literaturom i dokumentovanim istorijskim izvorima. Postojanje srpske srednjovekovne države, njenih vladara i razvijenog crkvenog i kulturnog života u Kosovu i Metohiji predstavljaju istorijsku činjenicu potvrdjenu brojnim poveljama, arhitektonskim ostacima i umetničkim delima, koji su odavno predmet proučavanja i priznanja medjunarodnih stručnjaka u oblasti istorije i umetnosti", navodi Eparhija.
Naglašava se da Srpska pravoslavna crkva svoje svetinje na Kosovu i Metohiji nikada nije doživljavala kao nešto isključivo svoje, već ih je uvek smatrala i delom šireg kulturnog i duhovnog nasledja celog čovečanstva.
Eparhija ukazuje da ovi spomenici ne pripadaju samo srpskim pravoslavnim vernicima, već svim ljudima dobre volje i da su upravo zato četiri najznačajnije srpske pravoslavne svetinje na Kosovu i Metohiji - Manastir Pećka patrijaršija, Manastir Visoki Dečani, Manastir Gračanica i Crkva Bogorodice Ljeviške u Prizrenu - uvršteni na Listu svetske baštine UNESKO-a.
"Štaviše, zbog realne i stalne ugroženosti njihovog opstanka, ovi spomenici se već više od dve decenije nalaze na Listi ugrožene svetske baštine. Ovaj status nije dodeljen pod političkim pritiskom, već kao posledica njihove izuzetne istorijske vrednosti i potrebe za hitnom međunarodnom zaštitom, koja je i danas aktuelna i neophodna", naglašava se u saopštenju.
Dodaje se da tvrdnje koje nastoje da izbrišu srpski pravoslavni identitet ovih svetinja i prisvoje ih kao albansku kulturnu baštinu ne samo da protivreče dokumentovanim činjenicama i istorijskom kontinuitetu upotrebe, već su u otvorenoj suprotnosti sa zakonima privremenih prištinskih institucija.
"Kosovsko zakonodavstvo jasno prepoznaje Srpsku pravoslavnu crkvu i njena imovinska i kulturna prava. U to spadaju i specijalne zaštićene zone oko najvažnijih i najugroženijih svetinja, u čijem radu aktivno učestvuje i Crkva preko Saveta za sprovodjenje zakona o zaštićenim zonama. Negiranje ovog nasledja i identiteta, posebno u kontekstu izjava koje su u suprotnosti sa samim kosovskim zakonima, pokazuje opasan dvostruki standard i podriva vladavinu prava", ukazuje Eparhija.
Dodaje se da posebno zabrinjava tvrdnja gospodina da je martovski pogrom 2004. godine bio organizovan od strane srpske vlade i ističe da to predstavlja grubo i opasno falsifikovanje dobro dokumentovanih događaja.
U saopštenju se ukazuje da su ti neredi, koji su u medjunarodnoj zajednici prepoznati kao najveći izliv nasilja na KiM nakon rata 1999. godine, nesumnjivo bili delo albanskih ekstremista, podstaknutih zapaljivim medijskim izveštajima i nacionalističkom retorikom.
"U tim danima užasa spaljeno je ili teško oštećeno 30 srpskih pravoslavnih hramova i manastira, proterano je 4.000 ljudi, uglavnom Srba i Roma, uništeno je na stotine kuća, a 19 osoba je izgubilo život. Ove tragične događaje osudili su svi relevantni međunarodni činioci, uključujući KFOR, UNMIK i mnoge svetske vlade. Pokušaj da se danas, i to u dane kada obeležavamo godišnjicu pogroma, odgovornost prebaci na žrtve ovih zločina predstavlja ne samo vredjanje istorijske istine već i potpuno ignorisanje ljudske patnje. Istovremeno, to ukazuje na zabrinjavajuću tendenciju prepisivanja istorije u pravcu opravdavanja prošlog nasilja i potencijalnog ohrabrivanja novih napada", navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da je mitropolit raško-prizrenski Teodosije u nedavnim susretima sa specijalnim predstavnikom Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine, kao i sa drugim međunarodnim zvaničnicima, izrazio hitnu potrebu za jačanjem institucionalne i fizičke zaštite srpskih pravoslavnih svetinja i vernika i da ta potreba proizilazi iz realnosti trajne i otvorene ugroženosti, što potvrdjuje i nedavno skrnavljenje isposnice Svetog Petra Koriškog kod Prizrena iz XIII veka.
Eparhija ukazuje da je nezakonito kopanje buldožerom oko ovog drevnog svetilišta, čime je naneta velika šteta objektu i otkriveni njegovi temelji, predstavlja otvoren primer zanemarivanja, pa čak i neprijateljstva lokalnih vlasti prema ne samo srpskoj pravoslavnoj, već i prema kulturnoj baštini uopšte.
"Ovaj vandalski čin, izveden bez obzira na svetost i istorijsku vrednost lokacije, pokazuje koliko je srpsko pravoslavno nasledje na Kosovu i dalje ugroženo i kako se kosovski zakoni ne poštuju od strane samih institucija", ističe se u saopštenju.
Eparhija je pozvala sve odgovorne institucije, medjunarodnu zajednicu i ljude dobre volje, kako na KiM, tako i širom sveta, da odbace govor mržnje i istorijski revizionizam.
"Nasleđe Kosova i Metohije nije svojina jedne zajednice, već zajedničko nasledje koje mora biti sačuvano u istini, pravdi i miru. Vreme je da se to nasledje zaštiti ne samo rečima, već konkretnim delima koja će obezbediti poštovanje dostojanstva i prava svih verskih i etničkih zajednica na Kosovu i Metohiji", navedeno je u saopštenju Eparhije raško-prizrenske.
Prištinska Koha je 19. marta objavila izjavu istoričara Jusufa Budžovija da je pravoslavnu crkvu Hrista Spasa u Prištini "trebalo srušiti odmah posle rata".
Od početka ove godine u Italiji se primenjuju ažurirana pravila za korišćenje bankomata, koja utiču na način podizanja gotovine, identifikaciju korisnika i obračun naknada.
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o Iranu održana je večeras na zahtev Sjedinjenih Američkih Država, a UN su upozorile da bi mogući vojni udari na Iran dodali "nestabilnost već zapaljivoj situaciji".
Niška banja važi za jednu od najstarijih termalnih banja u Srbiji, njene lekovite izvore koristili su još Rimljani, a danas privlači domaće i strane goste, stare i mlade.
Rat u Ukrajini – 1.423. dan. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je postigla sporazum o privremenom obustavljanju neprijateljstava u blizini nuklearne elektrane Zaporožje.
Poljska priprema teren na granici sa Rusijom za postavljanje protivtenkovskih mina, i mogla bi da obezbedi granicu u roku od 48 sati u slučaju krize, izjavio je zamenik ministra odbrane te zemlje Cezari Tomčik.
Kancelarija za Kosovo i Metohiju saopštila je da je Priština sistemsko fabrikovanje činjenica povodom slučaja Račak nastavila i danas orkestriranom kampanjom i napadima Aljbina Kurtija na Beograd, kako bi zamaglila istinu kako o ovom događaju.
Stigle oštre kritike na račun privremenih institucija Prištine, nakon odluke tamošnje izborne komisije da ne verifikuje Srpsku listu za učešće na prevremenim parlamentarnim izborima na Kosovu i Metohiji.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković saopštio je danas da novi udar Aljbina Kurtija na Srpsku listu i pokušaj da joj zabrani učešće na predstojećim izborima predstavljaju dokaz njegove nervoze i straha od finalnog debakla.
Rat u Ukrajini – 1.423. dan. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je postigla sporazum o privremenom obustavljanju neprijateljstava u blizini nuklearne elektrane Zaporožje.
Poljska priprema teren na granici sa Rusijom za postavljanje protivtenkovskih mina, i mogla bi da obezbedi granicu u roku od 48 sati u slučaju krize, izjavio je zamenik ministra odbrane te zemlje Cezari Tomčik.
Bivša premijerka Ukrajine Julija Timošenko izjavila je na ročištu pred Vrhovnim antikorupcijskim sudom Ukrajine da se zemlja nalazi pod "fašističkim režimom" i negirala sve optužbe koje su protiv nje podnete.
Situacija u Kijevu jasno pokazuje da Ukrajina ne može da pobedi u sukobu sa Rusijom, izjavio je penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis u programu Jutjub-kanala "Deep Dive".
Vršilac dužnosti direktora Srbijavoza Ljubiša Pejičić izjavio je da se puštanje u saobraćaj brze pruge između Beograda i Budimpešte očekuje između 20. februara i 15. marta.
Kineska državna kompanija Shandong Hi-Speed International zatražila je dodatnih 90 miliona evra za izgradnju auto-puta Banja Luka–Prijedor (BiH), čime bi ukupna vrednost projekta porasla sa 297 na skoro 388 miliona evra.
Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, po pitanju namere Srbije da poveća vlasnički udeo u NIS-u, naveo je da je to matematički moguće, ali da će detalji biti prepušteni MOL-u.
Džesi Binal i Džo Flin, ličnosti povezane sa kampanjom američkog predsednika Donalda Trampa za poništavanje izbora 2020. godine, ove nedelje boravili su u Bosni i Hercegovini kako bi razgovarali o projektu Južnog gasovoda vrednom 200 miliona dolara.
Beogradski Parking servis dodelio je firmama Almis company, Neo Inženjering, Andzor Engineering, Radnja Grming i Grming doo ugovor od 4.199.000 dinara za izradu tehničke dokumentacije za rekonstrukciju garaže Zeleni venac u Ulici kraljice Natalije.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar