Plagijat, ušminkana biografija, nerealni politički zahtevi. Teške optužbe padaju na račun Analene Berbok, kandidatkinje Zelenih za kancelarku.
Izvor: DW
Ilustracija: Depositphotos/CarlosNeto
Da li je predsednica te stranke žrtva orkestrirane kampanje?
Nema mira za Analenu Berbok. Predsednica Zelenih u aprilu je imenovana za kandidatkinju te stranke za kancelarku na parlamentarnim izborima koji se u Nemačkoj održavaju u septembru. Tada je – dakle, pre samo nekoliko nedelja – podrška Zelenima prema istraživanjima javnog mnjenja skočila i u u jednom trenutku bila čak 28 odsto, odnosno više nego podrška Demohrišćanima (CDU/CSU).
Ali, od tada se mnogo toga dogodilo. Skoro da nije prošao dan, a da se na društvenim mrežama nisu pojavljivale priče, glasine i tvrdnje o Analeni Berbok, poslanici Bundestaga koja sa porodicom živi u Potsdamu.
Onda je podrška u anketama počela da opada.
Prema najnovijem istraživanju Dojčlandtrend, za Zelene bi danas glasalo oko 20 odsto birača.
Lovac na plagijate
Ali, i Zeleni su pravili greške. Recimo: Analena Berbok je pre otprilike nedelju dana objavila knjigu pod naslovom: "Sada. Kako obnavljamo našu zemlju". Ali austrijski "lovac na plagijate", Štefan Veber, tvrdi da je kandidatkinja Zelenih za tu knjigu prepisivala iz više izvora. Veber je navodno pronašao više sumnjivih mesta koja podsećaju na članke iz publikacija "Nemačke centrale za političko obrazovanje".
Pritom ta knjiga nije naučni rad i u potpunosti se odriče navođenja izvora – to je više primer publikacije političara u kojoj on ljudima iznosi svoje teze.
Zbog optužbi za plagijat, Zeleni žele da preduzmu pravne korake. Oni smatraju da je to "svesno nanošenje štete kredibilitetu" njihove predsednice.
"Vrlo traljavi" podaci u biografiji
Spor oko knjige Analene Berbok samo je poslednji u čitavom nizu navodnih i stvarnih "skadaloznih" priča u vezi s kandidatkinjom Zelenih. Odmah pošto je imenovana za kandiatkinju, u njenoj zvaničnoj biografiji objavljenoj na internetu pronađeni su pogrešni podaci – na primer da nije bila članica renomirane organizacije "Nemački Maršalov fond", kako se tvrdilo u CV-ju.
To je neprijatna greška. U jednom intervju za nemački javni servis ARD, Berbok je priznala je da je to bilo "veoma traljavo": "Očigledno sam napravila grešku i žao mi je, veoma mi je žao, jer u ovom trenutku se radi o mnogo većim pitanjima i to baš u našoj zemlji".
Spor oko većih cena goriva
Ali i suštinske debate teško su pogodile kandidatkinju. Berbok je kritikovana zbog toga što je dugoročno pod znak pitanja stavila letove na kratkim relacijama i što je zahtevala poskupljenje benzina.
Iako čak i aktuelna vlada CDU/CSU i SPD, nakon novih pooštrenih rezolucija o zaštiti klime, procenjuje poskupljenje benzina na plus 15 procenata, huškačka debata koncentrisala se u potpunosti na Berbok, koja se za takvo povećanje takođe založila.
Foto: Depositphotos, spflaum
Iako su žestoki politički obračuni normalni tokom predizborne kampanje, na društvenim mrežama bilo je i niskih udaraca. Pojavile su se navodne golišave fotografije mlade Analene Berbok, za koje se vrlo brzo ispostavilo da su lažne.
Takođe, toj 40-godišnjoj (dakle "suviše mladoj") ženi bez iskustva u vlasti, dovodi se u pitanje podobnost za najvišu funkciju. Osim toga, konstantno joj se prebacuje da zapostavlja decu, iako se o zajedničkoj deci već dugo brine otac.
Analena Berbok kao projekcija slike neprijatelja
Socijalni psiholog Rolf Pol, koji je do 2017. bio profesor na Univerzitetu u Hanoveru, za DW ocenjuje: "Upadljivo je to da je kampanja počela samo dan nakon njene kandidature. I to sa raznih strana, konstantno".
Fokus Polovog naučnog rada su rodna istraživanje i on naglašava: "Jedna od karakteristika koja se ponavlja jesu aluzije na njen status kao žene, na njen izgled i brigu o porodici. To ukazuje da je za mnoge briga o porodici i dalje zadatak žene. Analena Berbok je u principu postala polje za projekcije različitih konstrukcija predstave o neprijatelju, delimično i sa antisemitskom pozadinom".
Tako se na pojedinim fotografijama na mrežama Berbok može videti zajedno sa Džordom Sorošem, američkim investitorom poreklom iz Mađarske, koji je pre svega u svojoj domovini konstantno žrtva antisemitskog huškanja. A to bi značilo sledeće: "Analenu Berbok plaća Soroš da preuzme vlast u Nemačkoj". Čak je i jedan poslanik desno-populističke Alternative za Nemačku (AfD) u Bundestagu, objavio post na tu temu. A u stvarnosti, Soroš je samo čestitao Berbok zato što je imenovana za kandidatkinju za kancelarku.
Napadi na Berbok su postali toliko žestoki, da su izgleda zabrinuli i Ministarstvo unutrašnjih poslova Nemačke. Magazin "Špigel" je izvestio da se u jednoj internoj studiji Ministarstva navodi: "Brzo i više puta" Berbok je nakon imenovanja postala "predmet retorički zaoštrenog izveštavanja".
Da li su Zeleni suviše naivni?
Centrala Zelenih u Berlinu je zatečena tako žestokom kampanjom, a pre svega seksističkim i ličnim napadima. To iznenađuje socijalnog psihologa Rolfa Pola: "To ne razumem, Zeleni su po tom pitanju, verujem, suviše naivni. Pa već dugo se zna da su žene koje se eksponiraju u javnosti žrtve seksističkih napada".
U međuvremenu su mnogi zahtevi za intervju sa kandidatkinjom za kancelarku odbijeni, a Zeleni pokušavaju da težinu prebace na kopredsednika stranke Roberta Hebeka, koji se odrekao kandidature u korist Analene Berbok.
EPA/Andreas Gora / POOL
Rolf Pol preporučuje Zelenima da ne ulaze detaljno u svaku pojedinačnu optužbu, ali da se sa teškim optužbama svakako pozabave: "Moraju da preduzmu pravne korake protiv lažnih vesti, to je jasno. Ali, tu se kreću po tankoj liniji. Postoji opasnost da će se tu zaglibiti, umesto da vode kampanju".
Pol bi još nešto uradio na mestu Analene Berbok: "Uveren sam da bi bilo dobro objaviti jedno temeljno javno objašnjenje, možda zajedno sa drugim javnim ličnostima i strankama".
Tu bi Berbok, smatra profesor socijalne psihologije, još jednom trebalo da prizna da je u biografiji napravila greške, ali bi isto tako sa sigurnošću trebalo da zahteva svoje pravo da se kandiduje.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Sukob na Bliskom istoku ušao je u 53. dan, američki predsednik Donald Tramp je rekao da deluje na zahtev Pakistana da obustavi napade dok iranski lideri i predstavnici ne budu mogli da iznesu predloge.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.518. dan, a ruske trupe u potpunosti završile zauzimanje Luganske oblasti. Povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa, na čemu Rusija i dalje insistira, bio bi strateški poraz za Ukrajinu.
Poslanici Skupštine Srbije završili su u 18 časova rad za danas, a druga redovna sednica prolećnog zasedanja biće nastavljena u sredu, 22. aprila u 10.00 časova.
Redovni profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i dugogodišnji kolumnista blokaderskog tabloida "Danas", Aleksej Kišjuhas našao se u centru skandala, piše 24sedam.
Redovni profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i dugogodišnji kolumnista blokaderskog tabloida "Danas", Aleksej Kišjuhas našao se u centru skandala, piše 24sedam.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da Ukrajina brani Evropu po cenu života sopstvenog naroda i da zato, kako je naveo, zaslužuje ne simbolično, već punopravno članstvo u Evropskoj uniji.
Remi bez pogodaka na "Karađorđu" ostavio je podeljene utiske, ali prvi čovek Vojvodine Dragoljub Zbiljić vidi razloge za zadovoljstvo – kako u igri svog tima, tako i u konačnom ishodu protiv Partizana.
Sukob na Bliskom istoku – 55. dan. Iran je zauzeo još jedan brod u Ormuskom moreuzu. Predsednik Amerike Donald Tramp izjavio je da ne postoji rok za prekid vatre sa Irano, dok predsednik Irana Masud Pezeškijan poručuje da je Iran spreman za razgovor.
Redovni profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i dugogodišnji kolumnista blokaderskog tabloida "Danas", Aleksej Kišjuhas našao se u centru skandala, piše 24sedam.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da Ukrajina brani Evropu po cenu života sopstvenog naroda i da zato, kako je naveo, zaslužuje ne simbolično, već punopravno članstvo u Evropskoj uniji.
Sukob na Bliskom istoku – 55. dan. Iran je zauzeo još jedan brod u Ormuskom moreuzu. Predsednik Amerike Donald Tramp izjavio je da ne postoji rok za prekid vatre sa Irano, dok predsednik Irana Masud Pezeškijan poručuje da je Iran spreman za razgovor.
Rat u Ukrajini – 1.520. dan. Predsednik Ukrajine izjavio da je rat u Iranu skrenuo pažnju sa ruske agresije na njegovu zemlju. Ruske snage izvode žestoke udare na svim linijama fronta.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da Sjedinjene Američke Države imaju "potpunu kontrolu" nad Ormuskim moreuzom i da nijedan brod ne može ući ili izaći bez odobrenja američke mornarice.
Upozorenje o mogućem rastu cena kondoma koje je izneo vodeći svetski proizvođač postalo je viralno u Kini, gde je "haštag" o poskupljenju prikupio više od 60 miliona pregleda i podstakao rasprave o pravljenju zaliha.
Broj obolelih od raka u Velikoj Britaniji dostigao je rekordni nivo, pokazuje istraživanje organizacije Kanser riserč UK u kojem se navodi da se kod više od 403.000 ljudi dijagnostikuje svake godine neki oblik raka.
Zdravstvene vlasti Australije upozoravaju svoje građane koji putuju u Evropu na smrtonosnu talas meningokokne B infekcije, nakon iznenadne smrti rođaka i kuma kuvara Krisa Džarmara.
Rat u Iranu podigao je cene lekova čije je korišćenje rasprostranjeno u Velikoj Britaniji, a apoteke naplaćuju kupcima 20 do 30 odsto više cene nego u februaru za paracetamol, pokazuju podaci britanskog Nacionalnog udruženja apotekara (NPA).
Nadutost i osećaj težine u stomaku čest su problem savremenog načina ishrane, a stručnjaci sve više naglašavaju da se olakšanje može postići već prvim obrokom u danu.
Nokia je povećala projekcije rasta u segmentu AI nakon što je u prvom kvartalu nadmašila očekivanja analitičara u pogledu zarade, što je podiglo cenu akcija na najviši nivo u poslednjih 16 godina.
Izbor telefona nekada je bio prilično jednostavan, svodio se na odluku između najboljeg dostupnog modela i kompromisa. Danas ta razlika više nije tako jasno definisana.
Moskovski sud je doneo odluku kojom je Telegram proglašen krivim zbog neuklanjanja sadržaja koji je u Rusiji označen kao zabranjen. Telegram je kažnjen sa sedam miliona rubalja (oko 80.000 evra).
Komentari 0
Pogledaj komentare