Osnovne postavke većinskog dvokružnog sistema identične su jednokružnom: teritorija na kojoj se glasa je podeljena na izborne jedinice, u svakoj od njih takmičenje se vodi zasebno, građani biraju između konkretnih ljudi.
Razlika je u tome što u dvokružnom sistemu pobednik mora da obezbedi većinu izašlih birača. Ako u prvom krugu pobednik ima bar za jedan glas bolji rezultat od zbira svih protivnika, glasanje je završeno. U suprotnom se ide u drugi krug. Po pravilu u drugi krug idu dva najbolja kandidata, i bolji od ta dva je konačni pobednik.
Postoje izuzeci od ovog pravila, a jedan nam je veoma dobro poznat – na pokrajinskim izborima u Vojvodini 1996. i 2000. glasalo se po inovativnom dvokružnom većinskom sistemu u kojem su u drugi krug ulazila tri kandidata. Taj patent vojvođanskih socijalista nije opstao, pa se od 2004. u Vojvodini glasa kombinovano.
Nije to jedini slučaj da više od dva kandidata uđu u drugi krug – u Francuskoj pravilo je da svi kandidati sa preko 12,5 posto glasova u prvom krugu idu na listiće i nedelju dana kasnije. U Mađarskoj, gde se bira po mešovitom sistemu, većinski deo izbora obavlja se u dva kruga, s tim što u drugi idu tri najbolja, plus svi ostali koji prebace 15 posto.
Većinski dvokružni sistem najčešće se koristi na direktnim predsedničkim izborima u Evropi, pa i u našoj zemlji. Takođe, po dvokružnom većinskom sistemu održani su prvi višestranački izbori u Srbiji, decembra 1990. godine.
Biranje u dva kruga omogućava biračima da u prvom krugu glasaju za svoje omiljene kandidate, čak i ako nisu pripadnici jedne od dve najjače stranke, a da u drugom odaberu među onima koji važe za favorite. Tako i manje stranke znaju na koliko glasova mogu da računaju, iako su u parlamentu zastupljene mnogo manje nego u biračkom telu.
Francuska 2002: Plavo je Širak, crveno Žospen, sivo Le Pen
Dvokružni većinski sistem po pravilu predstavlja i dobru branu protiv ekstremizma. Odličan primer je Francuska, gde je Nacionalni front (FN) od sredine osamdesetih donedavno predstavljao ozbiljnu snagu, sa 10 do 15 posto glasova. To im je na izborima za Evropski parlament redovno donosilo dvocifren broj mandata (od 81, koliko je davala Francuska), ali je u skupštini Francuske na pet poslednjih izbora samo dvaput po jedan njihov poslanik prošao kroz dva kruga glasanja (na jedinim proporcionalnim izborima, pre 26 godina, imali su 35 od 577 mesta). Uzrok tako lošim rezultatima FN je to što se u drugom krugu birači svih ostalih stranaka ujedine oko njihovog protivnika.
Zanimljiv je efekat koji ekstremisti imaju na izlaznost, a primer je ponovo Francuska i Nacionalni front. Na predsedničkim izborima pre 10 godina levica je doživela totalni debakl, a u drugi krug ušli su Žak Širak, kao predstavnik umerene desnice, i lider FN Žan Mari Le Pen (16,86 posto glasova, 0,7 posto više od socijaliste Žospena).
Po pravilu broj izašlih u drugom krugu niži je nego u prvom, zbog zasićenja, ali i zato što neki od birača ne žele da po ispadanju svog kandidata daju glas nekom od preostalih. Međutim, između dva kruga mediji su napravili uzbunu, u želji da na čelo zemlje ne dođe političar sa ekstremnim stavovima, ulični protesti bili su svakodnevni, a levičari su se otreznili posle debakla (prouzrokovanog odlukom da na izbore idu sa nekoliko kandidata) i odlučili da glasaju za Širaka. Rezultat (82 posto za Širaka) bio je očekivan, mada neverovatno ubedljiv, ali je fascinantniji podatak porast izlaznosti sa 71,6 na 79,7 posto biračkog tela.
Baš kao i jednokružni, dvokružni većinski sistem ide na ruku najvećoj i priličnoj meri drugoj po veličini stranci, ostavljajući preostale učesnike u političkoj igri na marginama.
Jedna od najvećih prednosti većinskog sistema, bio on dvokružni ili jednokružni, predstavlja princip po kojem svaki građanin ima svog poslanika. Zahvaljujući tome parlament nije apstraktno mesto na kojem se odlučuje o vašoj sudbini – u zakazanim terminima svaki građanin može da razgovara sa poslanikom iz svoje izborne jedinice, a njegov zadatak je da, zauzvrat, zastupa interese ne samo države, već i svoje lokalne zajednice.
Zagovornici povratka većinskog sistema na srpskim izborima upravo to ističu kao jednu od osnovnih prednosti. U sadašnjem parlamentu procenjuje se da 40 posto poslanika dolazi iz dva najveća grada, koji imaju samo 25 posto stanovnika, dok sa druge strane dvadesetak opština već pune dve decenije, od prelaska na proporcionalni sistem 1992, nema predstavnika u skupštini. U tom smislu bi većinski sistem bio neka vrsta brane od beogradizacije, novosadizacije i drugih centralističkih procesa. Sve to, naravno, pod uslovom da i sami poslanici iz manjih mesta ne postanu Beograđani ili Novosađani tokom mandata.
Dvokružni većinski sistem nije mnogo zastupljen na parlamentarnim izborima u razvijenom delu sveta – osim Francuza, priumenjuju ga Česi i Švajcarci za svoj gornji dom parlamenta (donji se bira proporcionalno), veoma je raširen u Africi, a ima ga i u drugim delovima sveta, posebno među francuskim kolonijama.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 1.407. dan. Sat vremena pre Nove godine u Kijevu je izdato upozorenje na vazdušni napad zbog pretnje od ruskih dronova, a nakon što je upozorenje izdato, čule su se eksplozije.
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da rat u Ukrajini direktno pogađa evropske zemlje, uključujući i Nemačku, jer je deo plana ruske vlade protiv cele Evrope.
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da rat u Ukrajini direktno pogađa evropske zemlje, uključujući i Nemačku, jer je deo plana ruske vlade protiv cele Evrope.
Obalska straža Sjedinjenih Američkih Država traga za preživelima nakon vojnog udara na konvoj brodova koji se sumnjiče za trgovinu drogom u Tihom okeanu, saopštili su zvaničnici.
Svet se danas oprašta od 2025. godine i dočekuje 2026. godinu veličanstvenim vatrometom. Proslava je, kao i svake godine, počela na Pacifičkim ostrvima i polako se širi ka zapadu, a proslave u brojnim vremenskim zonama, od Novog Zelanda do San Franciska.
Američki glumac Džordž Kluni dobio je francusko državljanstvo na zahtev ministra spoljnih poslova te zemlje, navodi se u zvaničnom dokumentu u koji je imao uvid briselski portal Politiko.
Beograđani i gosti prestonice dočekali su Novu 2026. godinu na Sava promenadi, gde su poslednje sekunde 2025. godine bile ispunjene novogodišnjom projekcijom i tradicionalnim odbrojavanjem na Kuli Beograd.
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa u petak zatvara najveću istraživačku biblioteku NASA, objekat koji čuva desetine hiljada knjiga, dokumenata i časopisa, a mnogi od njih nisu digitalizovani niti dostupni u drugom obliku, prenosi Njujork tajms.
Velike količine hrane spremaće se tokom praznika, ali važno je znati da neadekvatna priprema i čuvanje mogu dovesti do ozbiljnih posledica po zdravlje.
Broj obolelih od oboljenja sličnih gripu povećao se u odnosu na prethodnu nedelju i zabeleženo je 21.255 slučajeva, a klinička aktivnost gripa i dalje je iznad epidemijskog praga, saopštio je Batut.
Republički fond za zdravstveno osiguranje usvojio je novu listu lekova na koju je stavljeno čak 99 novih generičkih lekova, odnosno zamena za lekove koji se već izdaju o trošku RFZO, ali od različitih proizvođača.
Količina uloženog novca u serije ne mora nužno da znači kakav će uspeh imati projekat, ali su se neke serije ipak značajno izdvojile po utrošenom novcu, a koliko se kome isplatilo, zaključite u nastavku.
Ako ste i vi među onima koji su odlučili da glamurozne zabave zamene prijatnom večeri ispred televizora, IMDb ima savršene preporuke za vaš novogodišnji filmski maraton.
Harmonika je sve popularnija širom sveta. Nemačka je harmoniku proglasila instrumentom godine 2026. Svestrani instrument je prisutan u svim žanrovima – od tanga do hevi metala.
Dobra vest je da ovo nije kraj priče – ekipu ćemo ponovo gledati na sledećem izdanju Phygital Games of the Future turnira, koje će se održati naredne godine u Kazahstanu.
Komentari 0
Pogledaj komentare