Šešelj u Srbiji, DS dobija

* Pelević: Naprednjake neće oslabiti DS i Šešeljeva paljba * Todorović: Nema ovo veze s politikom i izborima * Trivan: Ne zanima me politički kontekst njegovog povratka * Logar: Teme koje vođu SRS bole, građane ne zanimaju * Ljajić: Neću da odgovaram za život Vojislava Šešelja

Info

Izvor: Lidija Valtner, Danas

Četvrtak, 29.03.2012.

09:47

Default images

Povratak lidera SRS Vojislava Šešelja iz Haškog tribunala pre izbora 6. maja sigurno bi potresao politički život u Srbiji, njegova stranka bi dobila na popularnosti, oslabili bi naprednjaci, a iz svega bi kao pobednik izašle demokrate, kažu sagovornici Danasa, mada neki od njih smatraju da bi cela bura kratko trajala i da bi se situacija ubrzo vratila na staro.

Ma koliko Rasim Ljajić, predsednik Nacionalnog saveta za saradnju s Hagom, tvrdio da njegovo pismo tom sudu u kojem navodi da je Srbija spremna da pruži garancije za privremeno oslobađanje Šešelja, nema veze s izborima na Đurđevdan, političke posledice bile bi neizbežne.

Naprednjaci, nastali leta 2008. otcepljenjem od SRS, uvereni su da iza svega stoje demokrate. „Razlog za Ljajićevo dobročinstvo jeste pogrešna računica DS da će dolaskom Šešelja SNS biti oslabljen, a radikali ojačani. Rasim Ljajić, lojalni partner DS, samo je sproveo tu njihovu nameru“, uveren je Borislav Pelević, funkcioner SNS.

Kako Pelević ocenjuje za Danas, „naprednjake neće oslabiti Šešeljeva paljba, jer on i radikali više nemaju šta da kažu, nemaju politiku osim mržnje prema SNS“. Ipak, „važno mi je da kažem da Vojislavu Šešelju želim da se što pre vrati svojoj porodici i pravom lečenju“, ističe Pelević.

Dragan Todorović, potpredsednik SRS, na pitanje Danasa da li smatra da demokrate u ovom slučaju rade za radikale, iako su „ljuti neprijatelji“, kaže da „DS ništa ne radi, nego je pismo poslao Rasim Ljajić kao državni funkcioner, zato što je svestan da Šešeljev život visi o koncu i da bi u slučaju njegove smrti bili odgovorni Vlada Srbije i Haški tribunal“. „Ovo nema veze s politikom i izborima“, tvrdi Todorović.

Jelena Trivan, potpredsednica DS, na pitanje Danasa kako bi povratak vođe SRS mogao da utiče na političku stabilnost u Srbiji, odgovara da ne zna, niti da je zanima politički kontekst njegovog povratka. „Zdravstveni aspekt njegove situacije možda govori njemu u prilog, ali on je zastupnik ideja koje su oduvek za nas bile neprihvatljive“, kaže Trivanova.

Miodrag Radojević, politički analitičar, za Danas kaže da ne može sa sigurnošću da proceni zašto se o povratku Šešelja govori baš sada u izbornoj kampanji. „Ne verujem da Haški tribunal svoj plan rada prilagođava izborima u Srbiji“, ukazuje Radojević.

Naš sagovornik potvrđuje da politička scena u Srbiji sa Šešeljom i bez njega nije ista. „Njegov eventualni povratak bi sigurno uticao na pomeranja u biračkom telu, ali ne znam tačno u kom pravcu. Sigurno je da bi vratio određeni procenat birača radikalima, čija bi kampanja s njim dobila na intenzitetu. On je već rekao koga smatra svojim glavnim političkim protivnikom, a to su naprednjaci, što bi mogao da bude jedan od jačih predizbornih aduta DS. Demokrate u tom slučaju ne bi vodile negativnu kampanju, jer bi to umesto njih radio neko drugi“, objašnjava Radojević. Svetlana Logar, saradnica Ipsos Stratedžik marketinga, smatra da eventualnim povratkom vođe SRS ne bi došlo doći do dugotrajnog poremećaja na političkoj sceni. „Šešeljeva pojava bi bio zanimljiv fenomen kratkog daha i efekata, koji bi se brzo ugasili. Razlog tome je što on u suštini nema šta da kaže o problemima ljudi danas u Srbiji. Teme koje njega bole više ne zanimaju građane“, navodi Logar.

Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku, za naš list kaže da može da razume da država daje garancije da će neko biti uhapšen ako se ne odazove pozivu suda. „Međutim, smetaju mi druge vrste angažovanja države i to u pružanju privilegija kao što su lekarska pomoć, pravna pomoć, avionske karte optuženicima za najteže zločine“, upozorava Popović.

Rasim Ljajić je za Danas objasnio motive zbog kojih je država spremna da u najkraćem roku pruži garancije za Šešeljevo prevremeno puštanje na slobodu. „Ne želim lično, a ni cela vlada, da snosim odgovornost za to da bolestan čovek ne može da se brani sa slobode. Šešelj je prvi put u završnoj reči zatražio od sudskog veća da mu se ukine pritvor. Jedan od razloga zbog kojih je sudsko veće to odbilo je što on nema garancije države. Šešelj i njegova porodica mogu da pomisle da država sprečava da bude pušten. Apsolutno svi u vladi su se složili da treba napisati to pismo i ja sam to i uradio. Da je Šešelj ranije tražio pomoć države dobio bi je“, ukazuje Ljajić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: