Turska cilja balkansko i evropsko tržište obnovljive energije
Turska razmatra načine na koje bi mogla da privuče investitore, unovči svoj potencijal obnovljivih resursa i postane energetski snabdevač Evrope.
Izvor: Deutsche Welle
Ilustracija: Shutterstock/azb020
Na tom putu, pak, predstoje izazovi.
Zbog vremenskih uslova i velike teritorije, Turska bi mogla da postane novi centar proizvodnje energije dobijene iz obnovljivih resursa. Blizina ove zemlje Evropi koja je gladna za energijom je prednost koju bi mogla da unovči.
"Trenutni kapacitet proizvodnje je 7,8 gigavata od solarne i 10,7 gigavata od energije vetra. Pre kraja godine, tursko Ministarstvo energetike želi da raspiše tendere za projekte da se dobije dodatnih tri gigavata iz obnovljivih resursa“, kaže Eser Ozdil, saradnik u Atlantskom Savetu u Turskoj.
Prethodnih meseci se zemlja fokusirala na izgradnju krovnih solarnih panela. Tradicionalno je ulagala i u hidroelektrane, a nešto manje i u geotermalnu tehnologiju.
"Turska je dostigla značajan napredak u proizvodnji energije iz obnovljivih resursa, te je 2020. udeo te energije bio 44 odsto. Hidroelektrane su najvažniji izvor obnovljive energije sa udelom od 20 odsto“, rekao je jedan evropski zvaničnik za DW.
Međutim, domaće potrebe makar kratkoročno sprečavaju izvoz energije, te Turska može da snabdeva samo manja tržišta. Turska se fokusirala najviše na tržišta zelenog vodonika i na energetska tržišta u jugoistočnoj Evropi, ponajviše na Balkan.
Postoje prepreke
Energija vode je dar koji se brzo može pretvoriti u prokletstvo. Ceo region, naime, pati od suša.
"Prošle godine su suše jako pogodile Tursku, koja je zbog toga morala da se okrene gasu. Iz tog razloga se povećala potrošnja gasa i to sa 48 milijardi kubnih metara 2020. na preko 60 milijardi kubnih metara 2021“, kaže Aura Sabadus, novinarka Nezavisnog servisa za informacije o hemijskim i energetskim tržištima. Ona je istakla da se tržište hidroenergije u regionu od tada samo malo popravilo.
Stručnjaci tvrde da Turska mora da poveća kapacitete kako bi privukla nove investicije, jer električna mreža inače ne bi bila stabilna. Vlada je uložila u gas i izgradila novu nuklearnu elektranu. Međutim, poteškoće ostaju.
"Nejasno je kako da se popravi tržište energije, sve dok nuklearka Akuju ne bude puštena u rad. Može doći do kašnjenja, usled trenutne geopolitičke situacije, pošto je gradi ruska kompanija“, kaže Čarls Elinas, saradnik u Atlantskom Savetu. Rok za početak rada nuklearke je 2023.
Narednih meseci će i uvoz gasa biti ograničen, jer su cene visoke, a Evropska unija gleda da uveze što više gasa koji ne dolazi iz Rusije.
Prošle godine Turska je s Rusijom obnovila ugovore o uvozu gasa, povezane s holandskim čvorištem TTF. Cene u Evropskoj uniji rastu, a ruski gas će takođe poskupeti. "S obzirom da je ekonomska situacija loša, troškovi uvoza će iscrpeti turske finansije“, kaže Elinas.
Iako je Turska prošle godine zabeležila rast privrede od 11 odsto, ekonomisti smatraju da je pred državom turbulentna godina. Turska lira je u slobodnom padu, inflacija je visoka, a rat u Ukrajini nepovoljno utiče na turizam.
Zajednički pokušaji?
Turska trenutno igra ulogu posrednika između Rusije i Ukrajine. Trenutna svetska finansijska i geopolitička situacija je navela Tursku da se okrene saradnji sa Egiptom, Izraelom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima - i odnedavno sa Grčkom.
"Do sada se Turska grabila za energiju, ali nedavno održan sastanak između turskog predsednika i grčkog premijera ukazuje na okretanje saradnji“, kaže Elinas i dodaje da obe države moraju da rade na popravljanju ekonomske situacije.
Energetska povezanost bi mogla da promoviše dijalog između te dve zemlje, kao što se pokazalo u slučaju Krita i Kipra.
Veće mogućnosti
Kapacitet prekogranične trgovine električnom energijom je minimalan. Prema Sabadus, 2015. je kapacitet iz Turske ka EU iznosio 500-600 MV.
"Trebalo bi značajno povećati ove kapacitete“, kaže Eser Ozdil iz Atlantskog Saveta.
Turske kompanije ulažu na Balkanu, uključujući tzv. Kosovo i Albaniju. Glavni fokus je na gasnim tržištima, jer Turska može da koristi svoja četiri (uskoro pet) terminala tečnog gasa, koji obično ne rade u proleće i leto. Pored toga, turske i balkanske kompanije mogle bi da razviju zajedničke energetske projekte, kaže Ozdil.
Zeleni vodoník u fokusu
Zeleni vodonik je ključni stub energetskih planova EU. "Evropljani će morati da uvoze trećinu svoje potražnje za vodonikom iz zemalja koje nisu članice EU a Turska nije pomenuta u strategiji EU“, kaže Sabadus.
"Bila bi to odlična prilika da dve strane rade zajedno. Turska i jugoistočna Evropa bi mogle da se razviju sektor vodonika i time pomognu da gasne mreže u regionu dobiju novu namenu“, napomenula je ona.
Turska ima stratešku prednost zbog svoje infrastrukture, uključujući luke i Južni koridor gasa. Prošle godine je testirano uključivanje vodonika u gasovode, a tursko Ministarstvo energetike radi na razvoju strategije u sektoru vodonika. Turski stručnjaci smatraju da bi 2025-2030. zemlja mogla da dostigne udeo vodonika u gasovodima od minimum deset odsto.
Povoljno finansiranje EU bi moglo da pomogne Turskoj da se fokusira na električnu energiju i vodonik.
"Potrebna je politička volja, Evropa mora da pruži ruku pomirenja Turskoj i obe strane moraju da okrenu novi list“, kaže Sabadus i dodaje da bi bolja saradnja bila korisna za sve. Ipak je oprezna.
"Pre nego što možemo da kažemo da postoji pomak u saradnji, treba da dođe do odgovarajućih sporazuma između Turske i Bugarske, ali i između Turske i Grčke. Rusija za sada ostaje najveći snabdevač energije u Turskoj."
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Dok se nemački trgovački gigant Lidl ubrzano priprema za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine, malo je poznato da je kompanija tokom svoje međunarodne ekspanzije doživela i jedan veliki neuspeh.
Nemački Rheinmetall i južnokorejska kompanija LIG Defense & Aerospace (LIG D&A) postigli su dogovor o strateškom partnerstvu kojim će zajednički razvijati i proizvoditi moderne sisteme protivvazdušne odbrane za evropsko i NATO tržište.
U Hrvatskoj privrednoj komori (HGK) održan je seminar o novim obavezama poslodavaca prilikom zapošljavanja stranih radnika, kojem je prisustvovalo 140 predstavnika iz više od 75 kompanija, institucija i agencija za zapošljavanje.
Francuski proizvođač automobila Reno saopštio je danas kako do kraja 2027. godine planira da ukine 800 radnih mesta u sektoru inženjeringa u Francuskoj.
Irak bi mogao da razmotri sve raspoložive opcije, uključujući i promenu svog statusa u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEK), ukoliko mu ne bude odobreno značajno povećanje proizvodne kvote, izjavio je danas visoki zvaničnik iračkog Ministarstva nafte.
Srbija je među zemljama centralne, istočne i jugoistočne Evrope čiji bankarski sektor beleži naročito stabilne rezultate i visoku profitabilnost, pokazuje najnovije istraživanje Evropske investicione banke (EIB) o bankarskom kreditiranju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovaće svečanosti puštanja u saobraćaj deonice Adrani-Preljina (Kraljevo-Čačak) na Moravskom koridoru, u petak, 26. juna 2026. godine, u 17.00 časova.
U akciji crnogorske policije i američkog FBI-ja u Kotoru je uhapšen pripadnik Iranske revolucionarne garde (IRGC) Amir Barati (39), kojeg SAD terete da je hakerskim napadima oštetio infrastrukturu SAD za 3,4 milijarde dolara.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na svom Instagram profilu i pozvao građane Srbije da u subotu, 27. juna prisustvuju velikom skupu ispred Skupštine Srbije.
Sukob na Bliskom istoku – 118. dan. Američki predsednik Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu navodno su se sukobili oko izraelskog napada na Iran, a noć za nama obeležile su nove tenzije koje su izazivale sirijske trupe na granici sa Libanom.
U La Guairi su u četvrtak desetine ljudi upale u nekoliko prodavnica uništenih u dva zemljotresa koja su juče pogodila Venecuelu, nakon čega je usledilo tridesetak naknadnih potresa.
Rat u Ukrajini – 1.583. dan. Ruske snage izvele su nove napade na ukrajinska naftna postrojenja. Ukrajinski predsednik, međutim, objavio snimke ruskih meta, udaljenih 1.500 km od granice. Takođe je dodao da je izdao naređenja za još jače udare na Ruse.
Odbor za nadzor američkog Predstavničkog doma razmatra izdavanje sudskih poziva u istrazi o tajnim nagodbama između prijatelja Džefrija Epstajna i žena koje su ih optužile za seksualno zlostavljanje, a koje su, prema navodima, uključivale sporazume o ćutanju.
Zvezda serije "Zmajeva kuća" Olivija Kuk osvrnula se na neobičnu razliku u godinama između nje i Toma Glina-Karneja, glumca koji u seriji tumači njenog sina.
Režiserka Agnješka Holand snimiće film "Berlinweh" o životu Marlen Ditrih, jedne od najvećih filmskih i muzičkih ikona 20. veka. Biografska drama pratiće ključne trenutke njenog života.
Serija se na prvi pogled čini inspirisanom HBO-ovim hitom "The White Lotus", smeštena u prelepom okruženju luksuznog odmarališta gde nevolje neizbežno vrebaju iza ugla.
Sandra Bulok i Nikol Kidman vraćaju se u uloge omiljenih sestara veštica, Sali i Džilijan Ovens u filmu "Practical Magic 2", kako bi konačno prekinule višegeneracijsko porodično prokletstvo.
A draft law amending Serbia's Criminal Code has entered parliamentary procedure, proposing significantly harsher penalties for the illegal possession and carrying of weapons.
Despite years of sanctions and the costs of war, the Russian economy is showing unexpected resilience and continues to function, according to economic analysts.
Prominent American conservative commentator Tucker Carlson has announced that he is severing all ties with the Republican Party, arguing that it no longer represents his views, according to Axios.
Koliko ima automobila na struju? Gde se najviše voze? Koliko koštaju, koliko mogu da pređu i da li je jeftinije voziti na struju ili gorivo? DW odgovara na ova pitanja.
Komentari 0
Pogledaj komentare