Turska cilja balkansko i evropsko tržište obnovljive energije
Turska razmatra načine na koje bi mogla da privuče investitore, unovči svoj potencijal obnovljivih resursa i postane energetski snabdevač Evrope.
Izvor: Deutsche Welle
Ilustracija: Shutterstock/azb020
Na tom putu, pak, predstoje izazovi.
Zbog vremenskih uslova i velike teritorije, Turska bi mogla da postane novi centar proizvodnje energije dobijene iz obnovljivih resursa. Blizina ove zemlje Evropi koja je gladna za energijom je prednost koju bi mogla da unovči.
"Trenutni kapacitet proizvodnje je 7,8 gigavata od solarne i 10,7 gigavata od energije vetra. Pre kraja godine, tursko Ministarstvo energetike želi da raspiše tendere za projekte da se dobije dodatnih tri gigavata iz obnovljivih resursa“, kaže Eser Ozdil, saradnik u Atlantskom Savetu u Turskoj.
Prethodnih meseci se zemlja fokusirala na izgradnju krovnih solarnih panela. Tradicionalno je ulagala i u hidroelektrane, a nešto manje i u geotermalnu tehnologiju.
"Turska je dostigla značajan napredak u proizvodnji energije iz obnovljivih resursa, te je 2020. udeo te energije bio 44 odsto. Hidroelektrane su najvažniji izvor obnovljive energije sa udelom od 20 odsto“, rekao je jedan evropski zvaničnik za DW.
Međutim, domaće potrebe makar kratkoročno sprečavaju izvoz energije, te Turska može da snabdeva samo manja tržišta. Turska se fokusirala najviše na tržišta zelenog vodonika i na energetska tržišta u jugoistočnoj Evropi, ponajviše na Balkan.
Postoje prepreke
Energija vode je dar koji se brzo može pretvoriti u prokletstvo. Ceo region, naime, pati od suša.
"Prošle godine su suše jako pogodile Tursku, koja je zbog toga morala da se okrene gasu. Iz tog razloga se povećala potrošnja gasa i to sa 48 milijardi kubnih metara 2020. na preko 60 milijardi kubnih metara 2021“, kaže Aura Sabadus, novinarka Nezavisnog servisa za informacije o hemijskim i energetskim tržištima. Ona je istakla da se tržište hidroenergije u regionu od tada samo malo popravilo.
Stručnjaci tvrde da Turska mora da poveća kapacitete kako bi privukla nove investicije, jer električna mreža inače ne bi bila stabilna. Vlada je uložila u gas i izgradila novu nuklearnu elektranu. Međutim, poteškoće ostaju.
"Nejasno je kako da se popravi tržište energije, sve dok nuklearka Akuju ne bude puštena u rad. Može doći do kašnjenja, usled trenutne geopolitičke situacije, pošto je gradi ruska kompanija“, kaže Čarls Elinas, saradnik u Atlantskom Savetu. Rok za početak rada nuklearke je 2023.
Narednih meseci će i uvoz gasa biti ograničen, jer su cene visoke, a Evropska unija gleda da uveze što više gasa koji ne dolazi iz Rusije.
Prošle godine Turska je s Rusijom obnovila ugovore o uvozu gasa, povezane s holandskim čvorištem TTF. Cene u Evropskoj uniji rastu, a ruski gas će takođe poskupeti. "S obzirom da je ekonomska situacija loša, troškovi uvoza će iscrpeti turske finansije“, kaže Elinas.
Iako je Turska prošle godine zabeležila rast privrede od 11 odsto, ekonomisti smatraju da je pred državom turbulentna godina. Turska lira je u slobodnom padu, inflacija je visoka, a rat u Ukrajini nepovoljno utiče na turizam.
Zajednički pokušaji?
Turska trenutno igra ulogu posrednika između Rusije i Ukrajine. Trenutna svetska finansijska i geopolitička situacija je navela Tursku da se okrene saradnji sa Egiptom, Izraelom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima - i odnedavno sa Grčkom.
"Do sada se Turska grabila za energiju, ali nedavno održan sastanak između turskog predsednika i grčkog premijera ukazuje na okretanje saradnji“, kaže Elinas i dodaje da obe države moraju da rade na popravljanju ekonomske situacije.
Energetska povezanost bi mogla da promoviše dijalog između te dve zemlje, kao što se pokazalo u slučaju Krita i Kipra.
Veće mogućnosti
Kapacitet prekogranične trgovine električnom energijom je minimalan. Prema Sabadus, 2015. je kapacitet iz Turske ka EU iznosio 500-600 MV.
"Trebalo bi značajno povećati ove kapacitete“, kaže Eser Ozdil iz Atlantskog Saveta.
Turske kompanije ulažu na Balkanu, uključujući tzv. Kosovo i Albaniju. Glavni fokus je na gasnim tržištima, jer Turska može da koristi svoja četiri (uskoro pet) terminala tečnog gasa, koji obično ne rade u proleće i leto. Pored toga, turske i balkanske kompanije mogle bi da razviju zajedničke energetske projekte, kaže Ozdil.
Zeleni vodoník u fokusu
Zeleni vodonik je ključni stub energetskih planova EU. "Evropljani će morati da uvoze trećinu svoje potražnje za vodonikom iz zemalja koje nisu članice EU a Turska nije pomenuta u strategiji EU“, kaže Sabadus.
"Bila bi to odlična prilika da dve strane rade zajedno. Turska i jugoistočna Evropa bi mogle da se razviju sektor vodonika i time pomognu da gasne mreže u regionu dobiju novu namenu“, napomenula je ona.
Turska ima stratešku prednost zbog svoje infrastrukture, uključujući luke i Južni koridor gasa. Prošle godine je testirano uključivanje vodonika u gasovode, a tursko Ministarstvo energetike radi na razvoju strategije u sektoru vodonika. Turski stručnjaci smatraju da bi 2025-2030. zemlja mogla da dostigne udeo vodonika u gasovodima od minimum deset odsto.
Povoljno finansiranje EU bi moglo da pomogne Turskoj da se fokusira na električnu energiju i vodonik.
"Potrebna je politička volja, Evropa mora da pruži ruku pomirenja Turskoj i obe strane moraju da okrenu novi list“, kaže Sabadus i dodaje da bi bolja saradnja bila korisna za sve. Ipak je oprezna.
"Pre nego što možemo da kažemo da postoji pomak u saradnji, treba da dođe do odgovarajućih sporazuma između Turske i Bugarske, ali i između Turske i Grčke. Rusija za sada ostaje najveći snabdevač energije u Turskoj."
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Lokalne i međunarodne energetske kompanije sve snažnije ulažu u argentinsko nalazište škriljca Vaca Muerta, dok kriza na Bliskom istoku i problemi u Ormuskom moreuzu povećavaju interes za izvore nafte i gasa izvan ratnih i geopolitički nestabilnih područja.
Ruska kompanija Monocrystal, nekada jedan od tri najveća svetska proizvođača sintetičkog safira i važan dobavljač optičkih komponenti za ruske rakete i dronove, obavestila je poverioce da namerava da podnese zahtev za stečaj.
Kompanija Fortis Technical Textiles dobila je saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat fazne izgradnje proizvodno-administrativnog kompleksa za proizvodnju tehničkih tkanina i mreža različite namene u Svilajncu.
Vlada Velike Britanije predstavila je ideju o uspostavljanju jedinstvenog tržišta robe sa Evropskom unijom, kao temelj ambicioznog pokušaja reintegracije britanske trgovine u Evropu, naveli su upućeni izvori, prenosi danas "Gardijan".
Putanja javnog duga Evropske unije mogla bi da “eksplodira”, što bi nanelo štetu ekonomiji Unije, ako se ne preduzmu mere za rešavanje fiskalnih pritisaka, rečeno je iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ministrima finansija EU.
Očekuje se da će se rang-lista najvećih svetskih ekonomija promeniti do 2031. godine, pri čemu se predviđa da će Indija napraviti najveći pomak pri vrhu.
Cene nafte su značajno pale, a promet na azijskim berzama je u porastu nakon najave o mogućem postizanju sporazuma kojim bi se okončao američko-izraelski rat sa Iranom, preneli su danas britanski mediji.
Cene novih stanova u Bosni i Hercegovini nastavile su da rastu u prvom kvartalu 2026. godine, a zanimljivo je da jedan grad sada ima skuplje novogradnje čak i od Sarajeva.
Na kolenima je još jedna poznata kompanija koja posluje više od 100 godina. Reč je o drvnoj industriji Tvin iz Virovitice u Hrvatskoj, koja je pokrenula proizvodnju 1913. godine.
Sukob na Bliskom istoku – 87. dan. Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas da će SAD ili imati dobar sporazum sa Iranom, ili će se nositi sa tom zemljom "na drugi način".
Iranski zastupnik Ebrahim Rezaei objavio je usred pokušaja postizanja dogovora da Iran neće pristati na pritiske, uz poruku da u diplomatskom sukobu sledi odgovor na svaki potez.
Analitičar Uroš Piper ocenio je da je u redakciji N1 došlo do ozbiljnih nesuglasica nakon emitovanja izjava Ane Brnabić u programu, što je izazvalo reakcije dela novinara i kritike na račun uredničke odluke.
Rat u Ukrajini – 1.552. dan. Rusija potvrdila upotrebu rakete "Orešnik", Kijev prijavio 81 povređenog u napadima, dok Zelenski traži ravnopravno članstvo u Evropskoj Uniji.
Gazirana pića mnogima su deo svakodnevice, ali njihovo smanjenje ili potpuno izbacivanje iz ishrane može doneti različite promene u organizmu. Stručnjaci ističu da se efekti mogu primetiti već nakon nekoliko dana.
Paradajz nije samo ukusan dodatak jelima, već i vredan izvor vitamina, vlakana i snažnih antioksidanasa poput likopena, koji mogu pozitivno uticati na zdravlje srca, mozga i sistema za varenje.
HBO Max objavio je novi promotivni video u kojem je predstavio deo programa za drugu polovinu godine, a najveću pažnju privukli su prvi kadrovi dugo najavljivane serije o Hariju Poteru.
"Taksista" Martina Skorsezea važi za jedan od najuticajnijih filmova u istoriji kinematografije. Priča o usamljenom i nestabilnom Trevisu Biklu ostavila je dubok trag u filmskoj kulturi, ali i pokrenula brojne kontroverze još od samog snimanja.
Šakira i Burna Boy predstavili su muzički spot za svoju novu pesmu "Dai Dai", koja je ujedno i zvanična himna Svetskog prvenstva u fudbalu 2026. godine.
Pre 70 godina, 24. maja 1956, umetnici koji su predstavljali sedam emitera okupili su se u teatru Kursaal u Luganu, u Švajcarskoj, radi smelog novog eksperimenta u televizijskom prenosu uživo i kulturnoj saradnji – prvog takmičenja za pesmu Evrovizije.
Aleksandar Vučić began the second day of his visit to China, where he is staying from May 24 to May 28, at the invitation of Chinese President Xi Jinping.
French President Emmanuel Macron called Alexander Lukashenko for the first time since the start of the war in Ukraine, warning him not to drag Belarus deeper into the conflict.
The crew of a Royal Air Force aircraft carrying British Defence Secretary John Healey experienced signal jamming during a flight near the Russian border.
Ursula von der Leyen, President of the European Commission, is traveling to Lithuania on Tuesday following a series of drone-related incidents in the Baltic states, which prompted authorities to warn citizens to seek shelter in basements and bunkers.
Aleksandar Vučić, President of Serbia, began a five-day official visit to the People's Republic of China today, at the invitation of Chinese President Xi Jinping.
Komentari 0
Pogledaj komentare