Nemačka će ove godine postati manje atraktivna za potražioce azila, ali će olakšati useljavanje kvalifikovanim radnicima.
Izvor: DW/Oliver Piper
Ilustracija: Shutterstock/AnnaStills
Zakonom do više kvalifikovanih radnika
Od 18. januara u Nemačkoj je na snazi zakon kojim se olakšava useljavanje stranih radnika, piše Dojče vele.
Najvažniji element: uvođenje kartice mogućnosti (Chancenkarte) zasnovane na sistemu bodovanja. Ona uključuje jednogodišnju boravišnu dozvolu. Za to vreme vlasnici kartice mogu da traže posao. Uslovi za dobijanje su: poznavanje nemačkog ili engleskog jezika, radno iskustvo i lična veza s Nemačkom.
Strani kvalifikovani radnici ubuduće će morati da imaju minimalnu bruto platu od oko 43.800 evra godišnje (do sada 58.400 evra).
Potražioci azila koji su u zemlju ušli pre 29. marta 2023. i imaju kvalifikacije i ponudu za posao - moći će da podnesu zahtev za boravišnu dozvolu kao kvalifikovani radnici, ako povuku svoj zahev za azil. Do sada su prvo morali da napuste zemlju, a zatim podnesu zahtev za radnu vizu iz inostranstva.
Svako ko dolazi u Nemačku kao visokokvalifkovani stručnjak iz neke zemlje izvan EU može da povede supružnika, decu i roditelje. Međutim, preduslov da je egzistencija porodice osigurana. Roditelji se ne mogu prijaviti za socijalnu pomoć.
Plava karta EU i pravilo za Zapadni Balkan
Postojeća regulativa za kvalifikovane radnike s visokom stručnom spremom, poput plave karte EU, se nastavlja - proširena je lista tzv. deficitarnih zanimanja. Dok su to pre bili samo matematika, informatika, inženjerska zanimanja i medicina, sada se to odnosi i na farmaceute, vaspitače i negovatelje.
Ako poslodavci u Nemačkoj i kandidati iz zemalja izvan EU sklope tzv. ugovor o priznavanju kvalifikacije, strani radnici će od marta 2024. moći da dođu i rade u Nemačkoj dok proces priznavanja kvalifikacija traje. Boravak se može produžiti do tri godine.
Ako žele da dovedu i supružnike ili maloletnu decu, kvalifikovani radnici moraju dokazati da ih mogu sami izdržavati, ali više ne moraju dokazivati da raspolažu s dovoljno stambenog prostora.
Takozvano Zapadnobalkansko pravilo za zapošljavanje radnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije sada važi na neograničeno vreme. Od juna 2024. godišnja kvota će se udvostručiti na 50.000 radnika.
Više deportacija
Ubuduće se deportacije više neće najavljivati unapred, a maksimalno trajanje pritvora osoba koje se deportiraju produžuje se s deset na 28 dana - a policija dobija šira ovlašćenja i pri pretresu izbegličkih domova.
Predviđaju se i strože kazne za krijumčare ljudima, mogućnost pretraživanja telefona potražioca azila i mogućnost deportacije osumnjičenih za članstvo u nekoj kriminlanoj organizaciji čak i ako nisu počinili krivično delo.
Očekuje se da će se o zakonu u Bundestagu glasati tokom januara, te da će stupiti na snagu krajem aprila 2024.
Više sporazuma o vraćanju migranata
Gruzija, Moldavija, Kenija, Kolumbija, Uzbekistan i Kirgistan - šest je zemalja s kojima se pregovara o sklapanju sporazuma o vraćanju migranata. Prvi ugovor s Gruzijom potpisan je sredinom decembra.
Osim toga, više zemalja bi trebalo da budu klasifikovane kao sigurne zemlje porekla, kao što je to učinjeno s Gruzijom i Moldavijom u novembru. Tamo je onda moguće lakše vraćanje osoba kojima je odbijen zahtev za azil. Vlada takođe želi da reaktivira sporazum EU i Turske o ponovnom prihvatu izbeglica. Većina izbeglica koje dolaze u Nemačku su iz Sirije, Avganistana i Turske.
Brže odluke o azilu
Postupci o zahtevu za azil na upravnim sudovima u Nemačkoj traju u proseku 26,6 meseci. Ubuduće bi to trebalo da se znatno ubrza.
Postupci za državljane zemalja za koje je stopa priznavanja manja od pet posto trebalo bi da budu okončani za tri meseca. U svim ostalim slučajevima - maksimalno šest meseci.
Manja socijalna davanja
Do sada su potražioci azila imali pravo na posebnu naknadu za izbeglice, a posle 18 meseci pravo na socijalnu pomoć, što je viši iznos. Ubuduće bi se niže naknade za potražioce azila primale dvostruko duže, odnosno 36 meseci. Osim toga, umesto dosadašnjeg isplaćivanja naknade u gotovini uvodi se tzv. "Socialcard” – platna kartica kojom potražioci azila mogu da kupuju samo hranu i druge savodneven potrepštine. Cilj ove mere je da se ograniči mogućnosti slanja novca šalju rodbini u domovini.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od početka ove godine u Italiji se primenjuju ažurirana pravila za korišćenje bankomata, koja utiču na način podizanja gotovine, identifikaciju korisnika i obračun naknada.
Kada MOL bude otkupio većinski udeo u NIS-u i kada se završi izgradnja naftovoda, doći ćemo do izuzetno povoljne energetske situacije u pogledu snabdevanja Srbije, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
Italijanski Milano je grad sa najvećom stopom milionera na svetu - jedan od 12 registrovanih stanovnika, uključujući starije osobe i novorođenčad, definisan je kao osoba sa likvidnim portfoliom sa najmanje šestocifrenim iznosom.
Veštačka inteligencija (AI) mogla bi postati "oružje za masovno uništavanje radnih mesta" ako se ne kontroliše pravilno, rekao je gradonačelnik Londona, ser Sadik Kan.
Rat u Ukrajini – 1.424. dan. Rusija i Ukrajina su dogovorile privremeno primirje koje će omogućiti popravku preostalog rezervnog dalekovoda u nuklearki Zaporožje. Međutim, noć petak na subotu, nije prošla mirno.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei rekao je da njegova zemlja smatra američkog predsednika Donalda Trampa odgovornim za nanošenje žrtava, štete i klevete Irancima tokom protesta širom zemlje.
Predsednik SNS i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević rekao je da blokaderi napadima na Aleksandra Vučića i predstavljanjem njega kao apsolutno zlo, prave atmosferu da je sve dozvoljeno nije viđeno od nacističke Nemačke.
Stranke krajnje desnice širom Evrope počele su da preispituju odnose sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom nakon što je upotrebom vojne sile svrgnuo lidera Venecuele Nikolasa Madura i uputio pretnje o aneksiji Grenlanda.
Zagorka Dolovac došla je na sastanak sa ambasadorkom Nemačke na poziv, ali se nije odazvala Narodnoj skupštini Republike Srbije da podnese izveštaj o radu, prenose mediji.
Emilija Klark (39), zvezda Igre prestola, otkrila je da je tokom snimanja nove serije "Ponies" povredila rebro – i to dok je snimala eksplicitnu scenu.
Glumac i reditelj Timoti Basfild (68) mogao bi biti osuđen na zatvorsku kaznu do 15 godina ako bude proglašen krivim po optužbama za seksualno zlostavljanje dece, saopštio je Kancelar okružnog tužioca okruga Bernalilo.
Večeras se u splitskoj dvorani Gripe održava koncert Marka Perkovića Tompsona, a pre početka koncerta, veliki broj publike u dvorani je počela da skandira "ajmo, ustaše".
Amsterdam Shortcutz, jedinstvena globalna turneja kratkih filmova koja povezuje publiku i autore kratkih filmova, i ove godine se održava u Domu omladine Beograda.
Serbian President Aleksandar Vučić said today that he is confident Serbia will find a solution and accelerate its path toward the EU, adding that he is not boycotting Members of the European Parliament, but that they have shown great disrespect toward Serbia.
As Donald Trump threatens to use the U.S. military to seize Greenland, European officials and diplomats have begun quietly voicing a previously unspoken thought: what would it look like to strike back at Trump?
In the Arctic mountains of Norway, British Royal Marines are training in extreme conditions for a potential war with Russia, the Brussels-based portal Politico reported today.
The President’s media adviser, Suzana Vasiljević, stated today that talks on the takeover of the Russian stake in NIS have reached the final stage, and she expects negotiators to send the final document to the U.S. OFAC by the end of this week.
Google bi zahvaljujući svom novom AI modelu Gemini 3 mogao da preuzme vodeću ulogu u razvoju veštačke inteligencije, tri godine nakon što je kompanija bila zatečena lansiranjem alata ChatGPT kompanije Open AI.
Nastavljamo sa postprazničnim "paketićem" testova, a ovog puta predstavljamo vrlo zanimljiv primerak - najjeftiniji električni automobil na našem tržištu, Avantier Commuter.
Potpuno električni SUV model Hyundai Ioniq 9 osvojio je titulu za najbolji veliki SUV na dodeli nagrada za Automobil godine po izboru žena (WWCOTY) 2026.
Kao što naslov kaže, narednih dana imaćemo priliku da se družimo sa novim benzinskim modelom Chery Arrizo 8. U nastavku pročitajte kratku najavu, a onda trk u komentare i postavljajte pitanja!
Komentari 4
Pogledaj komentare