Namera je Evropske unije da se zaduživanjem iščupa iz krize. To će verovatno potrajati i iduće godine, piše Dojče vele (DW).
Nemački Bundestag je u četvrtak (15. april) izglasao rebalans budžeta za ovu godinu i time omogućio rekordno zaduživanje od 240 milijardi evra. Time će javni dug Nemačke narasti na 2,2 biliona evra – i to je rekord. Nemačko zaduženje danas iznosi 80 odsto BDP-a.
I druge članice EU su zbog krize prisiljene da žive na kredit. Dugovi se gomilaju od Finske do Grčke. Eurostat je objavio da će ukupni zaduženja u državnim budžetima evrozone iznositi skoro sto odsto BPD-a.
Ali, šta je sa Paktom o stabilnosti i rastu evrozone kojim je propisano da javni dug članica ne sme preći 60 odsto, a nova zaduženja tri odsto? Ta odredba Pakta je privremeno, do kraja godine, stavljena van snage. Tako će verovatno biti i iduće godine, saznaje se iz krugova bliskih evropskom komesaru za monetarnu politiku Paolu Đentiloniju, piše DW.
Dakle, protiv krize će se i dalje boriti ogromnim zaduženjima. Koliko dugo može to da traje?
Koliko god bude potrebno, kaže za DW Guntram Volf, šef trusta mozgova Brugel u Briselu. "Kako procenjujem, pravila o ograničenju duga neće važiti ni sledeće godine. To ima smisla dok se nalazimo u vanrednoj situaciji što se tiče privrednog rasta."
Volf smatra da su zaduženja manje problematična nego što je to bio slučaj u finansijskoj krizi pre desetak godina. Jer, danas su kamatne stope za državne obveznice vrlo niske. Volf ne veruje da će doći do rasta kamata sve dok centralne banke poput Evropske centralne banke vode agresivnu monetarnu politiku, odnosno štampaju novac i preplavljuju tržište.
Izlaz iz dugova: privredni rast
Ko će na kraju platiti ceh? "Kod visokih zaduženja je uvek odlučujuća stopa privrednog rasta. Ako se postigne veliki rast, onda će se problem zaduženja rešiti sam od sebe. Politika državne štednje kod velikih zaduženja pomaže tek u maloj meri", pojašnjava Volf.
To mišljenje deli i Markus Ferber, nemački evroposlanik, stručnjak za finansije Demohrišćana. "Trenutno nismo zabrinuti za stabilnost evra", kaže on za DW. Ipak, Ferber misli da bi se iduće godine trebalo vratiti ograničenju zaduživanja u evrozoni. U suprotnom, smatra, preti opasnost da će pojedine članice nastaviti da rešavaju probleme novim zaduženjima umesto reformama.
Ferber ističe da zajedničko zaduženje EU u iznosu od 750 milijardi evra za ublažavanje posledica krize mora da ostane usamljeni presedan. "Neće uspeti oni koji misle da nacionalne budžete saniraju tako što će dugove da prebaci na Evropu. Jer i te dugove moraju da otplate države članice." A to znači: iduće generacije.
Grčka i Italija – problematične države?
Grčka se već približila javnom dugu od 200 odsto. Ipak, sagovornici DW ne misle da je to veliki problem jer se Grčka prethodnih godina sanirala,
"Grčka je jedina od 27 članica EU koja je plan obnove nakon korone povezala sa agendom reformi. Grčka me brine manje nego neke druge zemlje. Moja najveća briga je Italija", kaže evropski parlamentarac Ferber. Upozorava da bi kod rasta kamatne stope ili talasa bankrota italijanska država i banke mogli zapasti u ozbiljne poteškoće. Italijanski javni dug trenutno iznosi 180 odsto BDP-a.
Guntram Volf iz trusta mozgova Brugel ističe da Mario Dragi, novi italijanski premijer i bivši šef Evropske centralne banke, vodi jasnu politiku privrednog rasta. "Ako Italija bude imala samo malo veći rast, onda je finansijska veoma malo verovatna."
Centralne banke nude jeftin novac, kamate su niske kao i inflacija. Predsednica Evropske centralne banke Kristin Lagard poziva kolege iz celog sveta da nastave sa takvom monetarnom politikom. Dakle, nastavak zaduživanja. A nakon pandemije će se videti kako dalje.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić rekao je da je uobičajeno da cene mesa rastu uoči praznika. Ocenio je da na to utiču brojni faktori, a da se stabilizacija cena očekuje u maju.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni saopštila je danas da će biti kandidat na evropskim izborima u junu nadajući se da će tako podržati svoju stranku Braća Italije iako neće preuzeti funkciju ako bude izabrana.
Borbe na istoku Ukrajine su se pogoršale, a ukrajinska vojska se "povukla na nove položaje na najmanje tri mesta duž linije fronta", rekao je danas vrhovni zapovednik Oružanih snaga Ukrajine.
Trideset izraelskih rezervista padobranaca rekli su da se više ne osećaju sposobnim da obavljaju svoje dužnosti i da neće odgovoriti na poziv da se pripreme za predstojeću operaciju u gradu Rafa na jugu Pojasa Gaze, javio je izraelski Kanal 12.
Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je danas da bi francusko nuklearno oružje trebalo da bude jedna od tema u debati o evropskom sistemu odbrane.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Komentari 0
Pogledaj komentare