Na nedavnom predstavljanju 13. Sive knjige NALED-a, ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darija Kisić Tepavčević navela je neke od trendova na tržištu rada.
Nepuno radno vreme: Da li ćemo se navići na praksu da radimo više poslova?
Kako je primetila ministarka, poraslo je angažovanje za nepuno radno vreme, ali je ono sa 10 odsto učešća kod nas i dalje manje nego u Evropskoj uniji, gde iznosi 19 odsto. To, dodala je, znači da i kod nas treba očekivati porast ovakvog načina angažovanja i pripremati se za isti. To će se uraditi kroz izmene zakona, a pre svega krovnog Zakona o radu, čije izmene, kako je najavila, valja očekivati u narednom periodu.
Predsednik Unije poslodavaca Srbije (UPS) Nebojša Atanacković kaže za B92.net da to nije neobično, budući da pad obima posla uzrokovan pandemijom dovodi do toga da više nije potrebno toliko angažovanje zaposlenih.
"Ipak, bolje je da više ljudi radi nepuno radno vreme, nego da se zaposleni otpuštaju", ocenjuje naš sagovornik.
Na pitanje da li to znači da bismo mogli da počnemo da se navikavamo na model rada koji je već duže vreme prisutan na Zapadu, a koji podrazumeva da jedan čovek radi dva ili tri posla da bi "dogurao do prvog u mesecu" - Atanacković odgovara potvrdno.
"Takva praksa zastupljena je u dosta bogatijim zemljama od naše, Amerika je poznata po tome", podseća on.
Sa druge strane, predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) Ranka Savić kaže da sindikati nikada nisu bili za nepuno radno vreme.
"To radniku ne donosi ništa dobro. Ako vi radite četiri sata na jednom mestu, pa još četiri na drugom to nikada ne bude samo osam sati dnevno potrošenih na posao, već deset ili više - uračunajte tu transport s jednog mesta na drugo, pripremu za posao... Radnik je onda rastrzan", napominje ona.
Sagovornica našeg portala dodaje da je Međunarodna organizacija rada nedavno napravila analizu o broju izgubljenih radnih mesta, ali i radnih sati.
"Poslodavci u cilju prevazilaženja krize nastoje da skrate radno vreme, što znači i manje plate, a Međunarodna organizacija rada upravo je bila protiv toga", ističe Savićeva.
Rad od kuće
Sem toga, ministarka Kisić je poručila da je sve više onlajn angažmana, čitav niz poslova se radi od kuće što je posebno izraženo u doba kovida. Prema Atanackovićevim rečima, realni sektor (koji ne uključuje javna preduzeća) u tom smislu traži optimalno rešenje koje će zadovoljiti interese i zaposlenog i poslodavca.
"Gde god je bezbednije i efikasnije da se radi od kuće - tako se i radi. Uglavnom su tu u pitanju poslovi koji se tiču računovodstva, marketinga i sličnih sektora", tvrdi predsednik UPS-a.
To u priču uvodi i Vodič za bezbedan i zdrav rad od kuće koji je izradilo upravo pomenuto Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
"Da bismo regulisali jedan veoma važan segmet tog rada, ministarstvo je napravilo vodič za bezbedan rad od kuće", rekla je Kisić Tepavčević na predstavljanju NALED-ove Sive knjige.
Predsednica ASNS naglašava da je rad od kuće i dalje neregulisana oblast u Srbiji, te da on nije adekvatno definisan kroz Zakon o radu. Važeća regulativa poznaje "rad van prostorija poslodavca", ali prema njenim rečima, precizna prava i obaveze poslodavca i zaposlenog još nisu adekvatno zakonski propisana i zagarantovana.
"U tom smislu, ni ovakav Vodič nije doneo niša novo, to je sklop prepisanih zakona. I dalje ne znamo ko snosi troškove kada zaposleni kod kuće koriste svoj kompjuter, troše svoj papir za štampanje, troše struju... Da li su i kako radnici osigurani od povreda na radu? Načelno se kaže da jesu, ali kada krenete u isterivanje prava nailazite na 1.001 problem. Tu je i pitanje prevoza, toplog obroka...", nabraja ona.
Kao dobar primer poslovanja navodi kompaniju Fejsbuk koja, kako kaže, svakom zaposlenom koji radi od kuće daje dodatnih 1.000 dolara namenjenih za podmirivanje navedenih troškova.
"Takođe, kako očekivati od nekoga da obavlja posao od kuće kad, recimo, živi u garsonjeri u kojoj je njih četvoro ukućana? U Nemačkoj je donet poseban zakon o radu od kuće koji propisuje i novčanu nadoknadu za zakup stana u kojem se radi. Znate, poslodavci sada neretko za sve kao ispriku koriste krizu zbog pandemije", zaključuje Savićeva.
I zaista - u razgovoru sa više naših građana koji proteklih meseci rade od kuće dobili smo manje-više odgovore.
"Nikome ne pada na pamet da nam dodatno plati to što firmi štedimo račune za struju, grejanje, vodu, održavanje... Topli obrok nismo imali ni dok smo radili u kancelariji. Uz to, često se radi više i duže nego kad smo u firmi, nekako kao da šefovi izgube osećaj za to koliko radimo kad im nismo tu pred nosom i kad naš rad ne mogu bukvalno i da vide, pa nas dodatno zatrpavalju poslom. A rad uz decu i obeveze koje to donosi je posebna priča", ukratko bi mogla da se sumira reakcija naših čitatelja na pitanja koja smo im postavili na ovu temu.
Prvi čovek UPS-a podseća da se već godinu dana govori o nošenju maski, održavanju rastojanja i drugim merama, te da su tako mnoge firme uvele i podeljene smene (kako bi se smanjio broj ljudi u prostoru praktikuje se da određenim danima radi jedan zaposlen, drugim danima drugi).
"Vodič za bezbedan i zdrav rad od kuće je napisan, između ostalog, da bi edukovao poslodavca, ali on sam već najbolje zna da mu nije u interesu da se zaposleni razboli, tako da se propisana i preporučena praksa poštovala i pre objavljivanja Vodiča. Naravno, kultura poslovanja nikada nije svuda ista - imate razne firme sa raznim uslovima, ali ako poslodavac nešto nije ispunio, najjednostavnije rečeno - glup je onda, jer je to i u njegovom interesu", kaže Atanacković.
Sumirajući posledice pandemije, on navodi da naša privreda generalno nije pretrpela veliku štetu - prvenstveno zbog svoje strukture koja nije intenzivno industrijska, te da su drastično veće padove zabeležile razvijenije zemlje.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Državljani Srbije, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Albanije uživaće privilegovan pristup tržištu rada Nemačke od 1. juna 2024. godine, prema Uredbi o Zapadnom Balkanu.
Kina će dozvoliti uvoz proteinske hrane svinjskog porekla iz Francuske, kao i uvoz svinjskih iznutrica iz te evropske zemlje, navodi se u današnjim odvojenim saopštenjima kineske carine i francuskog ministarstva poljoprivrede.
U Nemačkoj će se uvesti porez na skupljanje povratne ambalaže. Tako više mnogi ne mogu da skupljaju flaše i limenke do mile volje i da ih vraćaju za novac, a da ništa od toga ne moraju dodatno da plate.
Šest uzastopnih ekonomskih potresa u protekle tri godine koštalo je privredu Južne Afrike čak 850 milijardi randa (oko 43 milijardi evra), procenilo je Ministarstvo trgovine i industrije Južnoafričke Republike (JAR).
Udruženje za zaštitu potrošača Hrvatske na Fejsbuk stranici Halo, inspektore objavila je fotografije konzervisanog pasulja Konzumove robne marke K Plus od 400 grama u kojem je kupac, kako tvrdi, pronašao polovinu pacova.
Više javno tužilaštvu u Zaječaru potvrdilo je informaciju, koja se pojavila u pojedinim medijima, da nova DNK veštačenja koja su pristigla u to tužilaštvo ne pokazuju da postoje biološki tragovi ubijene devojčice Danke Ilić (2) iz Bora.
Snage za specijalne operacije Ruske Federacije, koje se često nazivaju "elita vojske" ili "Specnaz", nedavno su objavile retko viđen video snimak koji prikazuje jednu od njihovih tajnih operacija u zoni sukoba u Ukrajini.
Briga o sebi je jedan od zadataka u kome uživamo i koji čini našu svakodnevnu rutinu. Tada biramo da radimo nešto specijalno za sebe, što će nam doneti osećaj zadovoljstva.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO), izrazila je zabrinutost jer je nedavno širenje virusa među nekoliko vrsta sisara, uključujući domaća goveda u SAD, povećalo rizik od prenošenja na ljude.
Maslinovo ulje, koje se smatra zdravijom alternativom uljima semenki, takođe je korisno u sprečavanju gubitka kognitivnih sposobnosti i smrti povezanih s mentalnim propadanjem, otkriva studija sprovedena tokom 28 godina na 92.000 ljudi.
Muzej Prado u Madridu saopštio je da je pronašao rad baroknog slikara Karavađa, za koji se mislilo da je izgubljen, a koji je prodat na aukciji 2021. godine.
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Serbian President Aleksandar Vučić and Chinese President Xi Jinping addressed the public after signing a joint statement and exchanging bilateral agreements, thus ending the official part of the visit.
Prime Minister of the temporary institutions of Pristina, Albin Kurti, said today that the government in Pristina will not accept the establishment of Community of Serbian Municipalities (CSM) as a condition for Pristina's admission to the Council of Europe.
Chinese President Xi Jinping is on a two-day visit to Serbia, and a large number of citizens gathered to greet President Xi in front of the Palace of Serbia.
Zagovornici tvrde da filtriranje vode može da donese brojne koristi, od uklanjanja toksina i patogena do smanjenja tvrdoće i poboljšanja njenog mirisa i ukusa.
Uprkos odluci suda, kojom je naređeno da se muškarcima dozvoli ulaz, u ovom muzeju su spremni na drastične promene kako bi muškarci ostali izvan ovog objekta.
Komentari 10
Pogledaj komentare