Ekonomska logika nije logična: Kako isti proizvod ima različitu cenu? VIDEO
Neretko se može čuti da svi vole da kupuju samo proizvode na akciji.
Izvor: B92.net / TV Prva
Doduše, ima i onih koji kupuju samo ono što im je potrebno i ne obraćaju pažnju koliko šta košta.
Kojoj god grupi da pripadate, činjenica je da kao potrošači mi zapravo i nemamo jasnu predstavu o tome koliko stvari treba da koštaju.
Ekonomisti objašnjavaju da je kretanje cena na tržištu kompleksan fenomen koji zavisi od velikog broja faktora. Prodajna cena se slobodno formira i zavisi od efikasnosti proizvodnog i nabavnog procesa, konkurencije, tržišnog potencijala i poslovne politike preduzeća.
"Za većinu proizvoda, ipak važe uslovi tržišta. Znači ponuda i tražnja. Neko nudi, a ako je neko spreman da plati toliko -u redu, ako nije, spustiće cenu, a ako jeste I ako ima veća tražnja, povećaće cenu. To je osnovna logika tržišnog formiranja cena", rekao je Ljubomir Savić, profesor Ekonomskog fakulteta.
"Nama nije baš shvatljiva neka ekonomska logika tog formiranja cena gde imamo da recimo neke manje prodavnice imaju značajno jeftinije cene istog proizvoda nego u velikim trgovinskim lancima. Nikakve logike nema, osim toga da trgovinski lanci jednostavno žele da zarade više", rekao je Dejan Gavrilović, Udruženje za zaštitu potrošača EFEKTIVA.
Pre dve decenije u Srbiji su ukinute mere masovne državne kontrole cena. Zakonom o trgovini regulisana je i ograničena samo na situacije poremećaja tržišta. Uloga nadležnih institucija je, stoga samo nadzorna – a nikako kontrolna.
"Ministarstvo trgovine može da kontroliše, da kažemo, formiranje, način formiranja cena, ali ne može nikome da kaže “ne smeš da prodaješ po toj ceni”. Ali, takođe može da izađe sa informacijama kolike su te trgovačke marže I onda bi te informacije potoršačima značile u cilju da oni odaberu onda povoljniju opciju", dodao je Gavrilović.
"U tržišnoj privredi ne možemo tako da postavljamo pitanje, znači ne možemo da se ljutimo na trgovce. Mi kao potrošači treba da zaobiđemo tu prodavnicu u kojoj je to skuplje 10,20,30,40 procenata, pa da odemo malo dalje, eventualno Kvantaš, pa sad će neko da kaže "da, zaposlane majke nemaju vremena,pa dobro to je cena koju moramo da platimo", rekao je Savić.
Dakle, i manje cene imaju svoju cenu. Ako trgovci mogu sami da odrede koliko će naplatiti proizvod, kupci mogu da odaberu da to ipak ne plate.
Za više informacija pogledajte video-prilog TV Prve:
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.