Nakon toga, predlog zakona će biti upućen u skupštinsku proceduru.
Ministar finansija Siniša Mali istakao je da se ovim leks specijalisom rešava problem koji postoji više od jedne decenije, kao i da su mu prethodili teški pregovori, ali da je pronađeno kompromisno rešenje.
"Ovaj leks specijalis je kompromisno rešenje između nekoliko zainteresovanih strana - građana, odnosno udruženja koja ih predstavljaju, banaka, i države sa treće strane", naveo je Mali.
Razgovori, kaže, nisu bili nimalo laki. "Ali smo uspeli da nađemo kompromis i najbolje moguće rešenje za sve tri strane. Nacrtom ovog zakona obuhvaćeni su svi korisnici kredita koji su i dalje zaduženi u švajcarskim francima, bez obzira na visinu duga", kaže ministar.
Predviđeno je da se preostali deo duga konvertuje u evre, kao i da iznos dobijen konverzijom bude umanjen za 38 odsto.
"Dodatno olakšanje predstavlja i činjenica da se obračun konverzije vrši na iznos bez zateznih kamata", istakao je Mali i zahvalio svim učesnicima pregovora.
Nacrtom zakona je predviđeno da kamatna stopa ne može biti veća od 3,4 plus tromesečni ili šestomesečni EURIBOR, odnosno fiksna kamatna stopa ne može biti veća od 4 odsto. U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona banka je dužna da dostavi korisničku ponudu za zaključenje ugovora.
Ukoliko prihvata da se konverzija stambenog kredita izvrši u skladu sa ovim zakonom, korisnik je dužan da u roku od 30 dana od dana prijema dokumenata o tome obavesti banku i sa bankom zaključi ugovor o konverziji. Nacrtom zakona biće omogućeno da se reši problem oko 16.800 ljudi koji su zaduženi u švajcarskim francima.
Udruženje građana: "Veoma smo zadovoljni zakonom, donosi stabilnost"
Predsednica Udruženja građana CHF zaduženih u švajcarskim francima Jelena Pavlović ocenila je da je današnje usvajanje leks specijalisa dobra vest za sve dužnike u ovoj valuti i rezultat kompromisa svih učesnika u pregovorima.
Pavlovićeva kaže da su članovi Udruženja građana CHF veoma zadovoljni, da su procenti i iznosi koji se navode u tekstu predloga zakona rezultat kompromisa, ali da je najvažnije što će ovaj zakon posle mnogo godina obezbediti sigurnost i stabilnost zaduženih.
"Veoma smo zadovoljni, svi smo toliko uzbuđeni", ističe Pavlovićeva za Tanjug.
Objašnjava da nikada nije bila suština za korisnike kredita u švajcarskoj valuti iznos i visina brojki, već da im je želja bila da zakon bude u okvirima ustavnosti, da bude korektan i pravičan.
Da bi se došlo do nacrta zakona koji je Vlada Srbije danas usvojila, nakon čega će biti poslat u Skupštinu pred nadležne odbore, a zatim u formi Predloga ide pred poslanike, održano je više od osam sastanaka bankara, zaduženih u švajcarcima i nadležnih državnih organa.
Ključni zahtevi su, kaže Pavlovićeva, ispoštovani pa će prema njenoj oceni "dužnici osetiti samo benefit leks specijalisa".
"Dobro je to što je urađeno. Bilo je potpuno besmisleno da 37.000 ljudi ide na sud. Ovo jeste rezultat kompromisa i zaista ovim zakonom svi treba da budu zadovoljni, obe ugovorne strane, čak i država", navela je ona.
Objašnjava da su građani zaduženi u švajcarcima, pre svega, do sada bili željni stabilnosti u životu, što će im, kako kaže, usvajanje zakona i omogućiti.
Ukazuje da zakon nije obavezujući, da onaj ko duguje banci ne mora da dugovanje konvertuje u drugu valutu ukoliko to ne želi.
Pavlovićeva posebno apostrofira da će značajnom broju građana koji su zaduženi na 30 godina ovaj zakon omogućiti da mogu da planiraju život unapred što, kaže, do sada nije bio slučaj.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačka bi pretrpela ozbiljnu ekonomsku štetu ako bi napustila Evropsku uniju, napisali su istraživači Nemačkog ekonomskog instituta (IV) u izveštaju koji je videla nemačka novinska agencija dpa.
Austrijska energetska kompanija OMV se oglasila hitnim saopštenjem u kojem upozorava da bi ruski Gasprom na osnovu današnje presude "stranog suda" o načinu plaćanja za gas mogao da obustavi isporuke gasa u Austriju.
Nakon rasta u februaru, nemački ugostitelji su u martu opet poslovali slabije. Promet je realno opao za 2,4 odsto, a nominalno za 1,5 odsto, saopštio je u utorak Savezni zavod za statistiku.
Evropska unija je dozvolila Nemačkoj da subvencioniše delove teretne železnice sa 1,7 milijardi evra. Komisija EU odobrila je isplate u utorak u Briselu.
Američka ministarka finansija Dženet Jelen izjavila je u utorak da SAD i Evropa moraju odgovoriti na industrijske politike Kine na "strateški i jedinstven način" kako bi održale proizvodnju na obe strane Atlantika.
Globalna ulaganja rizičnog kapitala u kripto kompanije porasla su na 2,4 milijarde dolara u prva tri meseca 2024. godine, pokazali su podaci u ponedeljak, što je probni znak da se interesovanje investitora vraća.
Američka kompanija Fajzer saopštila je danas da je pokrenula novi višegodišnji program kako bi smanjila troškove dok pokušava da se opravi od naglog pada poslovanja u vezi sa pandemijom kovida.
Banke Rusije objavila je da je trenutni rast cena ozbiljno niži od nivoa u drugoj polovini 2023. godine, kao i da je za dalji pad inflacije neophodno održavati stroge monetarne uslove tokom dužeg perioda.
Komentari 86
Pogledaj komentare