Kapacitet vetroelektrana na moru u Hrvatskoj – 25 gigavata

Akcioni plan za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj naziv je studije koja identifikuje optimalna područja za izgradnju vetroelektrana na moru, koju su izradili stručnjaci zagrebačkog Fakulteta mašinstva i brodogradnje (FSB), Oikon – instituta za primenjenu ekologiju i Pokreta otoka, a u koordinaciji udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, prenosi portal Morski.hr.

Tako je identifikovano više od 29.000 kvadratnih kilometara područja raspoloživog za obnovljive izvore energije (OIE) na moru, uključujući pučinske vetroelektrane, fiksne i plutajuće, kao i plutajuće fotonaponske elektrane.

Kako je istaknuto u saopštenju EBRD-a, identifikovano područje takođe uključuje i nekoliko područja niskog uticaja na pejzaž i more u severnom delu Jadranskog mora, gde bi se mogle instalirati pučinske vetroelektrane kapaciteta do 25 GW.

"Ovo identifikovano morsko područje je najpoželjnija opcija jer ima najmanji uticaj na životnu sredinu, kao i najmanji vizuelni uticaj. Takođe, ako bi se to proširilo na zone srednjeg uticaja, potencijalni kapacitet vetroelektrana na moru povećava se za dodatnih 32 GW", navedeno je u studiji.

Hrvatska, koja se oslanja na uvoz otprilike polovine svojih energetskih potreba, ima za cilj da poveća domaću proizvodnju električne energije iz OIE-a.

Prema podacima za 2021. godinu, ukupni instalirani kapaciteti za proizvodnju električne energije iz vetra i sunca u Hrvatskoj iznose 1,2 GW, a ako se tome dodaju kapaciteti iz hidroelektrana i drugih izvora energije, ukupni instalirani kapacitet iznosi 4,9 GW.

Dok cena energije trenutno dopušta tržišni pristup, što znači da je električna energija iz OIE-a po tržišnim cenama u potpunosti konkurentna i da državne subvencije kod aktuelnih nivoa cena nisu potrebne, ulaganja usporavaju dugotrajni postupci dobijanja svih potrebnih dozvola, upozorava se u studiji.