07.06.2025.
9:22
Plaćanje u evrima bez skrivenih troškova i čekanja: Šta članstvo Srbije u SEPA konkretno donosi građanima?
Od 22. maja 2025. godine, Srbija je i zvanično postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), što je, prema oceni Narodne banke Srbije (NBS), značajan korak ka dubljoj finansijskoj integraciji sa Evropskom unijom.
Kako navode iz NBS, ovo članstvo nije samo formalnost, već predstavlja "konkretan korak koji građanima i privredi otvara nove mogućnosti u domenu prekograničnih plaćanja".
"S obzirom na to da čak 60 odsto spoljnotrgovinske razmene Srbije pripada trgovini sa EU, kao i da gotovo polovina priliva po osnovu doznaka pristiže iz zemalja članica Unije, pristupanje SEPA području ima potencijal da donese brojne koristi u vidu jednostavnijeg obavljanja prometa sa Evropskom unijom i regionom, lakše ekonomske razmene i njenog daljeg podsticanja, kao i nižih troškova", navode iz NBS za eKapiju.
Uvođenje SEPA standarda znači i da će se u budućnosti omogućiti standardni i instant transferi, a kasnije i direktna zaduženja, uz očekivanje da bi prvi zahtevi za pristupanje SEPA platnim šemama mogli biti podneti već u novembru 2025, dok bi operativna primena mogla da počne u maju 2026. godine.
Priključenje Srbije SEPA području je, dodaju, prvi u nizu koraka ka unapređenju platnog prometa sa Evropskom unijom i regionom, do koga će zaista i doći onog momenta kada se povežu platne infrastrukture Evropske unije i Srbije.
Jeftiniji transferi
Prema analizama Svetske banke, troškovi bezgotovinskih transakcija za mala, mikro i srednja preduzeća između ekonomija regiona su šest puta veći od njihovih pandana unutar Evropske unije, pa je očekivanje da će nakon pristupanja pružalaca platnih usluga iz Srbije isti biti smanjeni.
I finansijski konsultant Vladimir Vasić ocenjuje da koristi za domaće korisnike mogu biti značajne i veoma konkretne.
"Troškovi prekograničnih plaćanja u evrima biće jednaki kao i troškovi domaćih - bez skrivenih bankarskih naknada", kaže on.
Takođe, kako dodaje, SEPA omogućava da se transferi realizuju u roku od jednog radnog dana, a često i brže, u svega nekoliko sati. Uz korišćenje standardizovanih procesa (IBAN, ISO 20022) i bez potrebe za SWIFT kodovima, građani i firme će lakše porediti usluge i cene različitih banaka.
Iz NBS ističu i da Srbija već poseduje nacionalni sistem za instant plaćanja (IPS NBS) koji je zasnovan na međunarodnim standardima i koji pruža prednost u odnosu na druge zemlje regiona. U tom kontekstu, posebna pažnja se posvećuje integraciji ovog sistema sa evropskim TIPS rešenjem za brza plaćanja, što bi omogućilo SEPA instant transakcije uz minimalne izmene za domaće pružaoce usluga.
"Brza plaćanja, koja se izvršavaju u sekundi umesto u roku od nekoliko dana, imaju potencijal da transformišu finansijski promet sa EU i regionom. Srbija u ovom segmentu ima prednost u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana, jer već sedam godina raspolaže sopstvenim sistemom za instant plaćanja (IPS NBS), uspostavljenim na međunarodno priznatim standardima koji se propisujy i SEPA pravilima (ISO 20022 XML)", kažu u NBS.
Kako se SEPA pravila za izvršavanje platnih transakcija primenjuju samo na transakcije koje se izvršavaju u evrima unutar SEPA područja, izvršavanje platnih transakcija u dinarima obavlja se nezavisno od SEPA pravila.
"Narodna banka Srbije, kao operator četiri platna sistema u kojima se izvršavaju platne transakcije u dinarima, osigurava visoku efikasnost izvršavanja domaćih platnih transakcija uz primenu najboljih praksi i međunarodnih standarda u korišćenju formata elektronskih poruka i utvrđenih poslovnih procesa. Zahvaljujući savremenim tehnološkim rešenjima i razvijenim digitalnim kanalima, građani i privreda u Srbiji imaju pristup brzim, bezbednim i inovativnim načinima plaćanja u domaćem okruženju. Efikasnost izvršavanja domaćih platnih transakcija ne samo da se može meriti sa evropskim standardima, već je u pojedinim aspektima i na višem nivou čime pokazujemo da su efikasnost, inovacije i sigurnost u plaćanjima prioriteti Narodne banke Srbije u oblasti platnih usluga, koji građanima i privredi donose konkretne koristi u svakodnevnom poslovanju", navode iz NBS.
U cilju povezivanja sa evropskom platnom infrastrukturom za brza plaćanja, NBS, dodaju, u saradnji sa Evropskom centralnom bankom analizira mogućnosti korišćenja postojeće domaće IPS NBS infrastrukture u cilju obezbeđivanja pružaocima platnih usluga iz Srbije pristupa SEPA platnim šemama (između ostalog mogućnost povezivanje IPS NBS sistema sa evropskim sistemom za instant plaćanja TIPS).
"Cilj je da se pružaocima platnih usluga iz Srbije omogući izvršavanje SEPA instant platnih transakcija uz minimalne troškove i promene u njihovim sistemima", napominju.
Vasić dodaje da SEPA predstavlja važan korak ka punoj finansijskoj integraciji Srbije sa EU, jer domaće banke prelaskom na ove standarde funkcionišu na isti način kao i banke u zemljama članicama.
"To ubrzava i usvajanje evropskih regulativa, kao što je PSD2, što je deo šireg procesa pristupanja jedinstvenom tržištu", kaže on i ističe da SEPA pojednostavljuje platne tokove, olakšava trgovinu i investicije, a time može uticati i na poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje.
Očekuje se i pojačana konkurencija na domaćem tržištu - kako među bankama, tako i kroz ulazak stranih fintech kompanija.
"Povećaće se pritisak na banke da snize naknade i poboljšaju uslugu – kako za prekogranične, tako i za domaće transakcije u evrima. Manje banke i nebankarski pružaoci usluga plaćanja (fintech) dobiće priliku da ponude inovativna i povoljnija rešenja. Moguće je da se pojavi više digitalnih banaka (npr. Revolut, N26, Wise) koje ciljaju tržišta sa SEPA pristupom", kaže Vasić.
Fintech će jačati
SEPA će, napominje on, pospešiti i razvoj fintech scene.
"SEPA otvara vrata za direktnu integraciju fintech kompanija iz EU, koje mogu da registruju poslovanje u Srbiji ili nude usluge bez posrednika. Domaći fintech sektor može lakše da implementira evropske standarde i da nastupa na tržištima EU. Omogućava se primena open banking modela (npr. pristup podacima uz pristanak korisnika), što podstiče razvoj aplikacija za upravljanje ličnim finansijama, instant plaćanja itd", navodi Vasić.
SEPA se tumači i kao signal poverenja - kako investitorima, tako i građanima.
"Investitori dobijaju jasan signal da Srbija ide u pravcu potpune integracije sa evropskim standardima, što znači niži transakcioni rizik. Moguće je i pozitivno indirektno delovanje na kreditni rejting Srbije (posebno ako SEPA ulazak bude deo šireg paketa reformi). Stranim kompanijama se smanjuju barijere za ulazak na tržište Srbije jer koriste poznate platne mehanizme", napominje on.
Ulazak Srbije u SEPA zonu nije, kako ističe, samo tehnički potez, već strateški korak ka evropskoj finansijskoj i ekonomskoj integraciji.
"Građani, privreda i fintech sektor mogu očekivati niže troškove, brže usluge, veću konkurenciju i bolji pristup evropskom tržištu. Takođe, to je snažan pozitivan signal za strane ulagače", zaključuje Vasić
Iz NBS poručuju da nastavljaju sa aktivnostima u cilju omogućavanja nesmetanog izvršavanja platnih transakcija u okviru SEPA područja stvarajući uslove za pružanje savremenih i efikasnih platnih usluga u interesu građana i privrede Srbije, što podrazumeva i pružanje podrške pružaocima platnih usluga iz Republike Srbije u ovom procesu (kroz radionice, instrukcije, sastanke i sl).
Na pitanje kako će se uključivanje Srbije u SEPA odraziti na bezbednost platnog prometa, posebno u kontekstu usklađivanja sa evropskim propisima o zaštiti podataka i sprečavanju prevara, iz NBS napominju da je uslov za priključivanje SEPA području bio da Srbija dokaže da primenjuje iste standarde koji se primenjuju u EU, a koji se, između ostalog, tiču i zaštite podataka o ličnosti i najviših standarda bezbednosti prilikom izvršavanja plaćanja.
"U tom smislu možemo očekivati samo dalje unapređenje sistema zaštite podataka i sprečavanje prevara i efikasno sprovođenje svih mera bezbednosti izvršavanja platnih transakcija koje se koriste u okviru SEPA područja", kažu u Centralnoj banci.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar